BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ne smije bez saglasnosti Skupštine grada mijenjati cijenu parkinga u Banjaluci, iako on tvrdi da na to ima pravo.
Naime, od naredne sedmice u najvećem gradu Srpske se mijenjaju parking zone, što je Stanivuković iskoristio da podigne cijene parkinga i do 200 odsto izazvavši ogorčenje kod vozača i negodovanje stranaka koje čine većinu u lokalnom parlamentu.
Stanivuković ne želi da njegovu odluku preispitaju odbornici u Skupštini grada jer je upitno da li bi dobio njihovu podršku.
Gradonačelnik zbog toga pokušava da to izvede izmjenom „Pravilnika o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima“, što ne moraju razmatrati odbornici.
U tom Pravilniku, kao što mu i sav naziv kaže definisana su skoro sva pitanja kada je organizacija parkiranja u gradu u pitanju i navedena cijena parkiranja.
Gradonačelnik može Pravilnikom mijenjati ili proširivati zone parkiranja, ali ne smije da mijenja cijene bez odobrenja Skupštine.
Naime, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima Republike Srpske, upravljanje parkinzima je definisano kao komunalna djelatnost od posebnog javnog interesa, kao što je to i cijena vode grijanje, čistoća, rasvjeta, održavanje saobraćajnica …..
Za određivanje cijene komunalnih usluga ovlaštena je Skupština grada, kako je to predviđeno i članom 38 stav 11 Statuta Grada.
To veoma dobro zna i Stanivuković koji je 2021. godine krenuo u izmjenu zone parkiranja kod tvrđave Kastel, iz prve u drugu. Tada se razmatrala i promjena zone na parkingu preko puta „Kraša“.
Tada je rekao da može mijenjati zonu, ali da o cijenama odlučuje Skupština.
“Što se tiče odluke da promijenimo zonu parkinga kod Kastela, to je samo moja odluka i sigurno je da će trenutna druga parking zona postati prva. Drugi korak je promjena cijene mjesečne parking karte ako se na parkingu preko puta “Kraša” bude mijenjala zona. U tom slučaju bi umjesto sadašnjih 40 koštala čak 100 KM. Zbog toga čekamo sjednicu Skupštine grada“, rekao je tada Stanivuković.
Radojičić mijenjao Pravilnik, ali nije dirao cijene
Generalno, Stanivuković je jedini gradonačelnik u Srpskoj koji se usudio da mijenja cijene parkiranja bez odobrenja Skupštine.
Primjera radi, odbornici trebinjske Skupštine usvojili su 14. juna ove godine nove, više, cijene parkinga.
Ranije, u aprilu prošle godine Skupština opštine Foča usvojila je odluku o naplati parkinga na javnim parkiralištima u užem centru grada i tom prilikom odredila cijene.
Kinezi žele da grade TE „Gacko 2“i HE „Buk Bijela“
GACKO – Kineske kompanije nemaju konkurenciju na velikim državnim gradilištima u Republici Srpskoj. Trenutno su angažovane na energetskim i infrastrukturnim projektima vrijednim više od 1,6 milijardi maraka, ali to je samo početak jer su njihovi planovi mnogo veći.
Kinezi zainteresovani za gradnju TE Gacko 2, FOTO: Capital
Prema saznanjima CAPITAL-a Kinezi su ponovo zainteresovani za gradnju termoelektrane „Gacko 2“, projekta koji je najavljen prije više od deset godina, a koji je u međuvremenu pao u zaborav.
Međutim, ova priča ponovo se aktuelizuje, a u prilog tome govori i podatak da je „Elektroprivreda RS“ nedavno osnovala preduzeće “Termoelektrana Gacko, razvoj i investicija”.
Ovo preduzeće treba da pripremi projektnu dokumentaciju i osigura ekološku dozvolu za gradnju Termoelektrane „Gacko 2“.
Vršilac dužnosti direktora ovog preduzeća Igor Milojević za CAPITAL kaže da je zadatak ovog preduzeća da obezbijedi projektnu dokumentaciju kako bi se moglo ići ka ekološkoj dozvoli.
Kaže da se građani Gacka žale na loš kvalitet vazduha i da je potrebno naći neko rješenje.
„Rješenje je da ljudi žive u zdravijoj okolini, a s druge strane da zadrže radna mjesta. Novoosnovano preduzeće na čijem sam čelu treba da uradi kompletnu projektnu dokumentaciju. Mi nećemo graditi, ali se nadamo da će se pojaviti zainteresovane strane i za taj posao“, rekao je Milojević.
Kaže da su već razgovarali sa ljudima koji su spremni za izgradnju novog bloka koji bi bio snage 350 megavata.
„Riječ je o kinesko-češkoj korporaciji koja bi izvodila radove i oni garantuju da ih mogu završiti za četiri godine. Ako uspijemo dobiti ekološku dozvolu to bi bilo veliko zeleno svjetlo da se ide dalje sa realizacijom“, istakao je Milojević.
Ipak, u Centru za životnu sredinu Banjaluka navode da ovaj projekat nema smisla, pogotovo ako imamo u vidu obaveze koje je BiH preuzela na sebe, a koje se odnose na gašenje termoelektrana.
„“Gacko 2“ je projekat koji nam na svakih godinu dana donese nekog novog fantomskog investitora, čije se ime pojavi u javnosti, da bi nakon dvije sedmice svi zaboravili na njega. Da taj projekat ima bilo kakvog smisla, odavno bi bio završen. Međutim, on nije ni započet niti ga ima smisla započinjati, jer i postojeće postrojenje posluje negativno. Uz to, nedavno je objavljen nacrt Nacionalnog energetskog klimatskog plana (NECP), u kojem jasno stoji da će se pojedini blokovi raznih termoelektrana u BiH polako gasiti, što je prirodno. NECP najavljuje hiljade megavata instalisanih kapaciteta iz OIE i to je pravac u kojem treba da se krećemo“, kaže Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Podsjećamo, još 2017. godine Vlada Republike Srpske je takođe sa kineskim kompanijama „China Africa Investment and Development Co. „i „China Machinery Engineering Corporation“ potpisala Sporazum o saradnji na realizaciji ovog projekta.
Tadašnji plan je bio da se gradi objekat vrijedan milijardu maraka instalisane snage oko 300 megavata.
Pored ove priče, nezavršena je ostala i ona oko gradnje autoputa Banjaluka – Mliništa.
Autoputevi RS su 2014. godine sa kineskom državnom kompanijom ”Sinohydro Corporation Limited” potpisali preliminarni sporazum o izgradnji.
Potpisan je i komercijalni ugovor, a sve je trebala finansirati kineska „Exim banka“. Međutim, osim studije izvodljivosti, malo šta je još urađeno kako bi se krenulo u realizaciju.
Posebno zainteresovani za elektro-sektor RS
Generalno, Firme iz Kine trenutno grade hidroelektrane „Dabar“ i „Bistrica“, autoputeve Banjaluka – Prijedor i Brčko – Bijeljina, kao i bolnicu u Doboju.
Ovi projekti vrijedni su preko milijardu maraka, a u pripremi su i novi za koje će, s obzirom na dugogodišnje veze i saradnju, bez sumnje favorit biti kineski izvođači.
Nakon što je više puta odgađana, krajem juna ove godine počela je izgradnja hidroelektrane „Dabar“ snage 160 megavata.
Riječ je o projektu vrijednom 222,4 miliona evra koji je ugovoren sa kineskom kompanijom “Gezuba grupa“.
Gradnju HE kreditira Izvozno-uvozna banka Kine, na osnovu garancija Republike Srpske.
Generalni direktor „Elektroprivrede RS“ Luka Petrović rekao je ranije da je rok za završetak radova 46 mjeseci.
HE „Dabar“ pripada projektovanom hidroenergetskom sistemu HET-a i najvažnija je hidroelektrana u sistemu “Gornji horizonti”. Završetkom HE “Dabar” i HE “Bileća” iz sistema “Gornji horizonti”, planirano je da se duplo uveća postojeći bilans HET-a.
Pored HE „Dabar“, kineske kompanije grade i hidroelektranu „Bistrica“ u Foči.
Kamen temeljac za početak građevinskih radova na izgradnji hidroelektrana na rijeci Bistrica postavljen je 27. decembra 2021. godine, uz prisustvo premijera RS Radovana Viškovića i ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, ito bez potrebnih građevinskih i ekoloških dozvola, kao i bez novca za gradnju.
Izgradnja energetskog sistema hidroelektrane Bistrica, koji će se sastojati od tri elektrane ukupno će koštati 102 miliona evra, a novac za izgradnju treba da obezbijedi investitor, preduzeće Hidroelektrane Bistrica, koje su u većinskom vlasništvu Hidroelektrane na Drini, odnosno Elektroprivrede Republike Srpske (RS).
HE na Drini kao investitor imale su dosta problema da obezbijede novac za taj projekat, a to pitanje i dalje je jedan od velikih problema što se može vidjeti i na Skupštinama akcionara ovog preduzeća.
Naime, na posljednjoj Skupštini akcionara HE na Drini koja je održana krajem jula, pojedini akcionari su imali zamjerke na velika izdvajanja ovog preduzeća za dokapitalizaciju HE „Bistrica“ navodeći da se time finansijski iscrpljuju HE na „Drini“.
Prodor kineskih firmi u energetski sektor Srpske ovdje se ne zaustavlja.
Naime, prema informacijama CAPITAL-a oni su zainteresovani i za izgradnju HE „Buk Bijela“.
U pitanju je zajednički poduhvat „Elektroprivrede Republike Srpske“ i „Elektroprivrede Srbije“ i dio je projekta hidroenergetski sistem Gornja Drina koji osim ove predviđa gradnju još dvije hidroelektrane.
Kompletan projekat će biti finansiran u omjeru 51 odsto “Elektroprivreda Srbije”, 49 odsto “Elektroprivreda Republike Srpske”, koliki je i udio suvlasništva u zajedničkoj firmi „HES Gornja Drina”.
Međutim, zbog brojnih sporova na nivou BiH, cijela priča za sada stoji.
Kinezi grade dva auto-puta
Pored energetskog sektora, kineske firme su dobile i unosne poslove u sektoru saobraćaja gdje trenutno grade dva autoputa i to Banjaluka – Prijedor i Brčko – Bijeljina.
Gradnja autoputa na principu koncesije od Banjaluke do Prijedora počela je u septembru prošle godine, a procijenjeno je da će ovaj projekat koštati 297 miliona evra. Autoput Prijedor – Banjaluka biće dug 40,7 kilometara sa pristupnim petljama u Prijedoru, Omarskoj i Kuljanima kod Banjaluke.
Rok za izgradnju je pet godina. Ugovor sa kineskom kompanijom “Shandong Hi-Speed International (SDHS)” potpisan je još 2018. godine, a ta kompanija obezbijedila je novac za gradnju, a koji će vraćati kroz putarinu, koju će naplaćivati punih 30 godina.
Iz kompanije “Shandong Hi-Speed International (SDHS)” još ranije su naveli da će brzina gradnje autoputa zavisiti od eksproprijacije zemljišta.
Početkom ove godine grupa kineskih kompanija na čelu sa China Overseas Engineering Group Co izabrana je kao najpovoljnija ne tenderu za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionice autoputa Brčko – Bijeljina. Projekat je vrijedan 345 miliona KM.
Takođe, od 2019. godine kineska firma „China Sinopharm International Corporation“ gradi bolnicu u Doboju.
Njena početna vrijednost bila je 103,5 miliona maraka ali kako se pojavljuju radovi koji nisu predviđeni osnovnim ugovoromi vrijednost ovog projekta se povećava, pa su procjene da će građane Republike Srpske ova zdravstvena ustanova koštati preko 120 miliona maraka.
Prvi rok za završetak istekao je prošle godine, drugi je bio krajem septembra ove godine, ali ni on neće biti ispoštovan.
Obostrane simpatije
Po svemu viđenom, kompanije iz Kine u narednim godinama neće mijenjati svoj kurs i dizati sidro iz Republike Srpske.
Koliko im je Srpska interesantna najbolje govori da se evropsko predstavništvo “Kineske željezničke inženjerske korporacije” (China Railway Engineering Corporation) planira da se iz Varšave preseli u Banjaluku.
FOTO: Srna
Predstavnici ove kompanije su ranije rekli da Srpska ima velike potencijale u kojima su vidjeli svoju poslovnu priliku.
Sa druge strane ni vlast u Republici Srpskoj ne krije simpatije prema ovoj zemlji.
Predsjednik Vlade Radovan Višković nedavno je boravio u posjeti Kini tokom koje je kazao da su u fazi pregovaraja i realizacije projekati vrijedni dvije milijarde maraka sa njenim kompanijama.
Takođe, ono što Kinezima odgovara je to što im kontrolni organi ne smetaju previše.
U pet godina republički inspektori kontrolisali su samo jednu kinesku firmu u Srpskoj, a da čudo bude veće u kontroli su bili inspektori rada i zaštite na radu koji su kao jedini nedostatak ustanovili nepostojanje Akta o procjeni rizika za radna mjesta.
Osim saobraćaja i energetike, kineski biznismeni su pokazali interes i za drvopreradu.
Najmanje tri pilane na području Brčkog i Pelagićeva zakupili su državljani Kine i u njima režu građu i pakuju je u kontejnere da bi je dalje izvozili, odnosno slali u matičnu državu.
Kako bi izbjegli zabranu izvoza trupaca koja je u BiH na snazi od juna prošle godine oni u njima vrše minimalnu obradu potrebnu da se dobije uredna dokumentacija.
Kineske kompanije u Srpskoj nisu samo radile za Vladu i njena preduzeća. Najvećem trgovcu struje u regionu, Vuku Hamoviću su kreditirali, a zatim i napravili termoelektranu u Stanarima.
Elektranu je gradila komanija „Dongfang Electric International Corporation“ (DEC) koja će graditi i njegovu solarnu elektranu u Bileći vrijednu 43,5 miliona evra.
BANJA LUKA – Direktor „Šuma Republike Srpske“ Slaven Gojković u decembru prošle godine isplanirao je da ove godine „Prointeru“ za integralni informacioni sistem i opremu da više od 3,5 miliona maraka, čime bi cijena famoznog softvera premašila 20 miliona KM, otkriva CAPITAL.
Ovim je demantovan raniji zvaničan stav „Šuma RS“ da neće biti potrebna dodatna sredstva za uklanjanje nedostataka na Prointerovom informacionom sistemu.
U proizvodno-finansijskom planu „Šuma RS“ koji je uprava usvojila u decembru, a koji je tek prošle sedmice postavljen na zvanični sajt ovog preduzeća navodi se da se „u toku 2023. godine planira uspostavljanje integralnog informacionog sistema na savremenim tehnologijama, korišćenjem mobilnih računara za praćenje šumskih drvnih sortimenata“.
„To bi trebalo da nam omogući brži i kvalitetniji rad sa značajnijim finansijskim efektima“, navodi se u proizvodno-finansijskom planu koji je usvojen i protokolisan 14. decembra prošle godine.
Podsjećamo, primjena informacionog sistema SAP-a za koji su „Šume Srpske“ dale „Prointeru“ 17 miliona KM počela je 1. novembra prošle godine, a već 15. novembra upućen je dopis svim organizacionim dijelovima da „zbog uočenih problema sa sinhronizacijom mobilnih uređaja u SAP-a obustave njegovu primjenu”.
Iz ovog javnog preduzeća odgovorili su tada za CAPITAL da je u toku otklanjanje uočenih nedostataka u radu mobilne aplikacije, kao i dodatna testiranja i provjere kako ne bi na terenu dolazilo do sličnih situacija.
Pored toga, iz „Šuma RS“ su 15. decembra, dakle samo dan nakon usvajanja proizvodno-finansijskog plana za ovu godinu istakli da „neće biti potrebna nikakva dodatna sredstva za otklanjanje problema sa sinhronizacijom i za ispravljanje grešaka, jer se svi problemi, greške i korekcije vrše u sklopu implementacije novog informacionog sistema“.
Plan je realizovan krajem maja kada su “Šume Srpske” zvanično prihvatile „ponudu Prointera koja ispunjava uslove iz tenderske dokumentacije, kao i zahtjeve u pogledu opisa predmeta nabavke“ i ovoj firmi dale posao nabavke prenosnih printera i PDA uređaja vrijedan 2,5 miliona maraka.
Kiša kvari optimističan plan
Pored davanja 3,5 miliona KM „Prointeru“, u proizvodno-finansijskom planu „Šuma RS“ navodi se da se „u 2023. godini očekuje finansijski rezultat od 5,7 miliona KM“.
„To je moguće ostvariti samo uz maksimalno angažovanje svih zaposlenih u preduzeću i uz uslov da ne dođe do nekog većeg poremećaja na tržištu naših proizvoda. Uz sve to poželjno bi bilo da se obezbijedi bolji tretman preduzeća kod relevantnih institucija. Konkretna pomoć preduzeću bila bi, pored ostalog, i saglasnost Vlade RS na prodaju najkvalitetnijih šumskih drvnih sortimenata putem licitacije što je i predviđeno ovim planom, a i obaveza je koja proističe iz važećeg Akcionog plana na suzbijanju nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva i drvne industrije“, navodi se u planu.
Minirane površine
Na teritoriji kojom gazduju „Šume RS“ minirano je 51.876 hektara, od čega je 42.623 hektara pod šumom, dok ostatak čine površine podesne i nepodesne za pošumljavanje.
„Ukoliko se uspiju obezbijediti donatorska sredstva, neophodno je početi sa aktivnostima deminiranja. Trebala bi razmotriti mogućnost finansiranja ove vrste radova iz sredstava proširene reprodukcije šuma, jer bi se deminiranjem automatski povećala površina šuma za gazdovanje, a samim tim i prihodi preduzeća“, navodi se u proizvodno-finansijskom planu.
U smislu izvršenja prozvodnih zadataka, kaže se dalje, potrebno je subvencionisati privatna preduzeća prilikom nabavke sredstava rada za eksploataciju šuma.
„Na poboljšanje poslovanja značajno bi uticalo smanjenje izdvajanja za lokalne zajednice koje je potrebno uskladiti sa izdvajanjem u zemljama u okruženju“, kaže se u planu.
BANJALUKA – U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske priznali su da im je kompanija „Sirius2010“ pomagala u pripremanju tendera za novi poslovni informacioni sistem vrijedan milion maraka.
FOTO: Sirius2010
Međutim, oni u tome ne vide ništa sporno, a iz odgovora na pitanja CAPITAL-a se može zaključiti da „Sirius“ neće biti isključen iz daljeg postupka, što bi se po ocjeni stručnjaka moralo učiniti.
Naime,CAPITAL je danas objavio informacijuda je „Sirius2010“ „skrojio“ tehničke specifikacije i napisao projektni zadatak u kojem je definisao kako pojedini procesi treba da se odvijaju, kako sistem treba da radi i koji standardi moraju da se primjenjuju.
Potencijalni ponuđači koji su nas o ovome obavijestili sumnaju da je tender namješten, dok su u Transparency internationalu BiH mišljenja da „Sirius“ ne bi smio konkurisati na tenderu.
U Institutu navode da su prije pripreme dokumentacije za raspisivanje javne nabavke izvršili nabavku projektnog zadatka kojeg je izradila kompanija „Sirius 2010“ i uputili isti na mišljenje Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.
„Nakon dobijenog mišljenja na projektni zadatak, a koji je na raspolaganju svim zainteresovanim ponuđačima, započeta je procedura nabavke informacionog sistema čiji je sastavni dio i pomenutni projektni zadatak“, navode oni.
Pokušavaju se opravdati da logo „Siriusa“ nije greškom dospio u tendersku dokumentaciju, već da je to „redovna procedura“.
„Posebno napominjemo da je već više od 20 ponuđača preuzelo dokumentaciju i ukoliko postoji sumnja u neregularnost same procedure, bilo ko od njih, u skladu sa zakonom, može da ukaže na eventualne nepravilno“, zaključuju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
BANJALUKA – Novi pečati Skupštine grada Banjaluka su izrađeni i danas bi trebali doći u ruke rukovodstva lokalnog parlamenta, čime se stvaraju uslovi za verifikaciju odluka koje je donijela gradska skupština.
Foto: Capital.ba
Iako je problem pečata riješen još nije jasno kada će se na posao vratiti sekretar lokalnog parlamenta Igor Šukalo koji je ujedno i odgovorni urednik Službenog glasnika grada Banjaluka i jedini može da potpisuje i šalje akte na objavu u Službeni glasnik.
Potvrdio je to za portal CAPITAL predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković koji je rekao da su izrađeni pečati te da se trenutno nalaze u proceduri primopredaje.
„To radi Služba za zajedničke poslove grada Banjaluka. Pečati su izrađeni i treba da ih preuzme neko iz Stručne službe ili Kabineta predsjednika Skupštine. Ako uspijem danas dobiti pečate, mogu početi potpisivanje odluka koje je na posljednjih nekoliko sjednica usvojila Skupština grada Banjaluka. Ako ne onda ću u ponedjeljak obaviti taj dio posla“, kazao je Ninković.
Službeni glasnik „ne radi“ zbog bolovanja sekretara
Dodao je da još nije riješeno pitanje objava odluka Skupštine grada i gradonačelnika u Službenom glasniku grada Banjaluka, koje tek nakon objave u Službenom glasniku stupaju na snagu.
„Objava Službenog glasnika je isključiva i nedvosmislena nadležnost sekretara lokalnog parlamenta. To je definisao Zakon o lokalnoj samoupravi RS u kojem je navedeno da je sekretar glavni i odgovorni urednik Službenog glasnika i to važi za sve lokalne zajednice u RS ne samo za Banjaluku. Svaki pokušaj da ja objavljujem Službeni glasnik umjesto njega značilo bih da sam ja nasilno preuzeo nadležnosti koje su striktno propisane za sekretara Skupštine“, naglasio je Ninković.
Kazao je da ne zna kada će se na posao vratiti sekretar gradske skupštine Igor Šukalo.
„Ja sam sa njim danas razgovarao i još je na bolovanju. Na posao će se vratiti kada doktor kaže da je spreman da se vrati, a teško je reći kada će to biti“, kazao je Ninković.
Postavlja se pitanje koliko dugo Grad Banjaluka može funkcionisati u ovoj situaciji.
„U ovom trenutku ne znam koliko dugo možemo ovako funkcionisati, jer zakon nije predvidio da sekretar Skupštine ima zamjenika koji bi umjesto njega u ovakvim situacijama preuzeo njegove dužnosti“, precizirao je Ninković.
Redakcija CAPITAL-a je kontaktirala sekretara Skupštine Igora Šukala, kako bi provjerili kada bi mogao da se vrati svojim dužnostima, ali nije odgovarao na telefonske pozive i poruke.
Podsjećamo, CAPITAL je ranije objavio da gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oduzeo kancelarije predsjedniku i Sekretaru Skupštine grada i time je blokirao njihov rad, što je imalo pogubne posljedice.
TREBINJE – Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) izdvojiće 2,3 miliona maraka za izgradnju graničnog prelaza Zupci koji razdvaja Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
ERS za nabavku nekoliko automobila planira iskeširati 680.000 KM
TREBINJE – „Elektroprivreda Republike Srpske“ (ERS), na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem odlučila je da se počasti električnim vozilom od 234.000 KM, a zatražili su i da na raspolaganju imaju profesionalnog vozača Tesla automobila.
BANJALUKA – Nova banka Banjaluka ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine dobit od 24,5 miliona maraka, što je za 5,7 miliona KM više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
BANJALUKA – Firma “Kaboss pro” iz Beograda, iza koje stoji vlasnik IT kompanije „Prointer“, postala je većinski akcionar banjalučke Robne kuće „Boska“.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
