SREBRENICA – Odbornicima u Skupštini opštine Srebrenica je nezakonito obračunavana naknada, a vršena su i nezakonita zapošljavanja zbog čega je ova lokalna zajednica na čelu sa načelnikom Mladenom Grujičićem od revizora zaradila mišljenje sa rezervom o usklađenosti, kao i mišljenje sa rezervom o finansijskim izvještajima.
VLASENICA – Mještani sela Gornji Zalukovik tvrde da radovi na „Igrištima“ nisu obustavljeni i za sutra ujutro najavljuju nove proteste, iako su u Olimpijskom centru „Jahorina“ nedavno saopštili da su zbog nezadovoljstva mještana blokirali projekat vrijedan više od 50 miliona maraka.
ISTOČNO SARAJEVO – Preduzeće „Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva kojim upravlja Nedeljko Elek planira da se kod komercijalnih banaka zaduži 70 miliona maraka, saznaje CAPITAL.
Nadzornom odboru isplaćivana naknada iako nisu imali pravo na nju
BANJALUKA – Plate uprave Lutrije Republike Srpske prošle godine su isplaćivane u većem iznosu od onog kojeg je u svojim zaključcima predvidjela Vlada RS.
KOZARSKA DUBICA – Direktor Bolnice „Mlječanica“ Darko Banjac našao je načina da stranačkom kolegi Milošu Šuvku da još više od pola miliona maraka, iako je do sada na tenderima Šuvak od Mlječanice dobio milionske iznose, saznaje portal CAPITAL.
NOVA TOPOLA – Svinjogojska farma „Top farm“ iz Nove Topole biće ponuđena u avgustu na petoj licitaciji za 1,2 miliona KM, a ukoliko ne bude zainteresovanih kupaca pristupiće se parcelizaciji zemljišta.
BANJALUKA – Dugogodišnji pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Goran Zubić razriješen je sa te pozicije, a na njegovo mjesto je imenovan izvršni direktor „Šuma Srpske“ Radenko Laketić. Novu pomoćnicu dobila je i ministarka finansija i to Suzanu Šalić iz Ujedinjene Srpske.
Tender za obnovu rasvjete u Banjaluci trebao bi biti raspisan do kraja godine
Špekuliše se da je SNSD podržao Stanivukovića nakon što je pao dogovor da se u realizaciju uključi kompanija “Kaldera”
BANJALUKA – Tender za obnovu javne rasvjete u Banjaluci putem javno privatnog partnerstva bi trebao biti spreman do kraja godine, a interes za posao težak oko 20 miliona KM izrazile su firme iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.
Nakon više neuspjelih pokušaja, lokalni parlament je na zadnjem zasjedanju jednoglasno podržao odluku koja omogućava administraciji gradonačelnika Draška Stanivukovića da pokrene realizaciju ovog projekta putem, takozvanog ESCO modela. Gradska Skupština se ovim dobrovoljno odrekla prava i na gradonačelnika prenijela svoju nadležnost da samo ona ima pravo da odlučuje o raspolaganju imovinom velike vrijednosti, što gradska rasvjeta to svakako jeste.
Investior ulaže u javnu rasvjetu, Grad vraća novac na rate
U praksi se tom odlukom gradskoj administraciji daje mogućnost da bira partnera koji bi uložio između 15 i 20 miliona KM za zamjenu postojeće rasvjete energetski efikasnijom te preuzeo održavanje te infrastrukture. Grad bi ugovorene radove isplaćivao na rate u periodu od 10 do 15 godina u zavisnosti od uslova koji budu definisani tenderom.
Idući korak je upravo objava tog tendera, a v. d. načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Boriša Mandić kaže da je plan da tender bude spreman do kraja ove godine.
Dodao je da će jedan od uslova za dobijanje ovog posla biti garantovana ušteda te da kvalitet osvjetljenja mora biti bolji nego sada. Nije mogao precizirati koji nivo ušteda će biti tražen u tenderu. Objašnjava da će ti i drugi uslovi tendera biti poznati nakon što se uradi analiza.
„Ta analiza će precizirati koliko tačno imamo rasvjetnih tijela, koliko će se smanjiti potrošnja kada se zamijeni rasvjeta, te da li je isplativije da mijenjamo rasvjetu u pojedinim dijelovima grada ili u cijelom gradu, jer nije ista potrošnja u gradu i na selima. Nakon toga pripremamo tendersku dokumentaciju za zamjenu kompletne ili dijela rasvjete u gradu“, rekao je on za CAPITAL.
Mandić je rekao da bi se ta investicija otplaćivala iz ušteda koje Grad Banjaluka ostvari iz sredstava koje sada izdvaja za javnu rasvjetu. Trenutno troškovi iz gradskog budžeta za struju i održavanje javne rasvjete iznose 2,5 miliona KM.
„Sredstva koja se uštede se dijele sa partnerom koji izvodi te radove“, rekao je Mandić i dodao da će tenderom biti definisano koji će procenat iz ušteda ići na otplatu te investicije.
Iako se čeka na tender Mandić kaže da već postoje firme koje su zainteresovane za ovaj posao i to iz Slovenije, Hrvatske i Srbije
“Uglavnom su kompanije van BiH izrazile interes za jedan ovakav projekat, ali vjerujem da će one tražiti domaćeg partnera za realizaciju“, kazao je Mandić.
Šta je ESCO?
ESCO je skraćenica za Energy Service Company i predstavlja naziv za preduzeće koje planira, sprovodi i finansira projekte iz područja energetske efikasnosti.
Ta preduzeća ugradnjom efikasnije opreme smanjuju troškove za energiju i održavanje, ugradnjom efikasnije opreme.
Korisnik te usluge plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije sprovođenja projekta, a razlika je u tome što se ti troškovi dijele na smanjeni trošak za energiju te trošak za otplatu investicije.
Nakon otplate investicije, ESCO kompanija izlazi iz projekta i sve predaje korisniku.
Tim planom bi Banjaluka u praksi, s jedne strane trebala dobiti novo osvjetljenje, koje bi trošilo manje električne energije.
Sa druge strane, Grad bi privatnoj firmi iz redovnih sredstava trebao isplaćivati ugovorene radove, na rate u periodu od deset do 15 godina.
Na sceni politički dogovor SNSD i Stanivukovića?
U pitanju je odluka koja je ranije izazvala dosta polemike, upravo zbog nedostatka informacija o čemu je CAPITALu više navrata pisao.
Glavne zamjerke su bile da ona ne objašnjava na koji način bi se trebao realizovati taj projekat, da je previše uopštena i samim tim daje gradonačelniku Drašku Stanivukoviću odriješene ruke da realizuje ovaj projekat i da privatniku preda u ruke imovinu grada.
To očigledno nije bio problem pred posljednje skupštinsko zasjedanje, jer je predložena odluka dobila „zeleno svjetlo“ resorne komisije. Spekulisalo se da je do ove radikalne promjene došlo zbog dogovora između SNSD i gradonačelnika Stanivukovića, oko domaće firme koja bi bila uključena u realizaciju ovog projekta. Prema nezvaničnim informacijama, koje nismo mogli provjeriti, SNSD je odlučio da podrži projekat gradonačelnika tek nakon što je on pristao da izvođač projekta, za stranog investitora, bude kompanija „Kaldera“ iz Laktašta koju je kupio „Prointer ITSS“.
Član Komisije za stambeno komunalne poslove, kadar SNSD Bojan Pećanac je kazao da su uputili odluku u skupštinsku proceduru kako bi izbjegli optužbe za opstrukciju koje su do sada stizale iz tabora gradonačelnika Stanivukovića.
„O tom projektu nikada nije bilo poznato puno detalja. Cilj je bio da se da šansa Gradskoj upravi da objasni o čemu se radi, da se raspravlja i odluči na Skupštini šta dalje. Htjeli smo da izbjegnemo optužbe da mi non stop nešto sprečavamo“, kazao je Pećanac za CAPITAL i dodao da odobravanje ove odluke nije posljedica dogovora većine i Stanivukovića.
Odbornici jednoglasno podržali odluku
Odluka je dobila jednoglasnu podršku odbornika skoro bez diskusije. Za riječ su se javila dva odbornika.
Predstavnik DEMOS-a Slobodan Stanarević koji je predložio da se rasvjetna tijela koja se rashoduju prebace na sela, a ostale dodijele slabo razvijenijim opštinama koje nisu u mogućnosti da nabave novo osvjetljenje.
Drugi je bio odbornik SP-a Dragan Banjac koji je izrazio zbrinutost kada je u pitanju ovaj plan Grada.
„Problematično je što se javna imovina izuzima mimo odluka Skupštine grada i daje na upravljanje privatnoj firmi. Dok god mi ne vidimo projekat on je za sada netransparentan i niko do nas ne zna kako će to na kraju izgledati. Ako se ne definišu tačno garantovane uštede i ko će tarifirati te uštede može doći do problema. Ako, na primjer, taj privatnik sam sebi piše koliko uštedi mjesečno tu gradski budžet može biti na gubitku. Ipak je to posao za narednih 15 godina“, kazao je Banjac za CAPITAL.
Dodao je da treba naučiti i iz iskustava iz regiona.
„U regionu se pokazalo da se koristio upitan kvalitet opreme, osim toga građani su se žalili da nemaju isti kvalitet osvjetljenja koje su prije imali. Uz to trebamo uzeti u obzir i loša iskustva koje koja sama Banjaluka ima sa komunalnim djelatnostima koje je predala privatniku kao što je gradski prevoz, javna higijena i odvoz smeća. Ako se krene sa ovim poslom mislim da nijedna komunalma djelatnost sem vodovoda više ne bi bila u rukama grada“, zaključio je Banjac.
BANJALUKA – Sudski izvršitelji Okružnog privrednog suda u Banjaluci pokušaće 15. avgusta po drugi put kompaniju „Autoprevoz“ uvesti u posjed parkinga na lokaciji Stare autobuske stanice, saznaje portal CAPITAL.
Izvršenje je zakazano za 11 časova, a u zaključku sudije Vibora Vičića piše da će nekretnine biti ustupljene nakon što se oslobode od lica i stvari uz pomoć policije.
„Nalaže se tražiocu izvršenja da bude prisutan na licu mjesta te da o svom trošku obezbijedi odgovarajuću radnu snagu u zakazano vrijeme“, stoji u rješenju u koje je portal CAPITAL imao uvid.
Da li će ponovo uraditi isto, nismo saznali jer na telefonske pozive nije odgovarao.
U „Autoprevozu“ se nadaju da će ovaj put preuzeti nekretnine koje im, kako poručuju, po zakonu pripadaju.
„Očekujemo da ćemo vidjeti pravnu državu i da se sve riješi u skladu sa zakonom. Prije ili poslije ovo mora da se završi“, kazao je direktor preduzeća Sladomir Đurić.
Spor između „Autoprevoza“ i Grada oko vlasništva na zemljištu vrijednom desetine miliona maraka na lokaciji poznatoj kao Stara autobuska stanica trajao je skoro dvije decenije.
Svemu je prethodio sporazum iz 1979. godine o zamjeni nekretnina između grada Banjaluka sa “Autoprevozom”.
Tim sporazumom grad je “Autoprevozu” u naselju Lazarevo dao zemljište za izgradnju nove autobuske stanice a zauzvrat dobio sporno zemljište.
Međutim, ugovor između dvije strane nikada nije zaveden u zemljišno-knjižnu evidenciji Osnovnog suda u Banjaluci, a iz arhiva su pod nerazjašnjenim okolnostima nestali originali.
Dugogodišnji spor je otvoren 2004. godine kada je Grad zahtijevao da se zemljište kod stare autobuske stanice i muzeja upiše kao njegovo vlasništvo tražeći da se utvrdi pravna valjanost sporazuma o zamjeni.
Presudu u korist grada je donio Okružni privredni sud, a potvrdio ju je i Viši privredni sud u Banjaluci, međutim konačnu riječ dao jeUstavni sud BiH koji je te presude poništio.
Iako su dvije strane više puta iskazale spremnost za dogovor, do njega nije došlo.
Pored parkinga, „Autoprevoz“ je vlasnik i dijela zemljišta na kojem je izgrađena Vidovdanska ulica i Muzej savremene umjetnosti.
S obzirom na to da je na tim parcelama izgrađena infrastruktura, iz „Autoprevoza“ traže da se izvrši eksproprijacija i da se na taj način obeštete.
PRIJEDOR – Mještani Bistrice podnijeli su danas tužbu protiv Vlade Republike Srpske zato što je dozvolila pokretanje procesa dodjele koncesije za otvaranje rudnika lignita u ovom selu i to bez validne dokumentacije. (više…)
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.