BANJALUKA – Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić ponovio je danas da će Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ morati platiti 131 milion KM odštete Slovencima, dok u ovom preduzeću već dva dana ćute i ne planiraju da objasne kako će naći taj novac.
BANJALUKA – Pečati Skupštine grada Banjaluka su proglašeni kao nestali, čime su i zvanično postali nevažeći.
To u praksi znači, da je do izdavanja novih, i dalje na čekanju realizacija svih odluka koje je u prethodnih nekoliko zasjedanja usvojio lokalni parlament.
Naime, u Službenom glasniku RS je objavljeno obavještenje u kojem Skupština grada oglašava nestalim pečate Skupštine grada Banjaluka i Stručne službe Skupštine grada Banjaluka.
Dok ne budu izrađeni novi pečati na čekanju je realizacija svih odluka gradskog parlamenta, što je potvrdio za CAPITAL i potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka Saša Čudić.
„Objava u Službenom glasniku RS je ustaljena procedura i formalno pravno ovi dosadašnji pečati apsolutno ne važe. U skladu sa zakonskim procedurama nakon proglašenja pečata, koji nije bio u posjedu predsjednika Skupštine, odnosno sekretara pokreće se procedura za izradu novih pečata. To znači da svi akti koje smo usvojili na posljednjim skupštinskim zasjedanjima neće moći stupiti snagu dok se oni ne ovjere novim pečatom i nakon toga objave u Službenom glasniku grada Banjaluka“, kazao je Čudić.
On nije mogao precizirati koliko će taj proces trajati.
„To ne zavisi od nas i ne znam u ovom trenutku koliko će to trajati“, rekao je Čudić.
Naime, Skupština grada Banjaluka je na prethodnih nekoliko zasjedanja usvojila oko 100 raznih odluka među kojima su brojni regulacioni planovi, imenovani su i v.d. načelnici nekoliko odjeljenja i prihvaćen je set odluka koje bi trebale da izvuku iz krize preduzeće “Akvana”.
Pečati čije poništenje je zatražio Ninković su se nalazili u kabinetu predsjednika lokalnog parlamenta na kojem je gradonačelnik Draško Stanivuković prošlog mjeseca promijenio brave i time Ninkoviću onemogućio pristup. Ninkoviću i drugim članovima skupštinskog rukovodstva su dodijeljene druge kancelarije na korištenje.
Srpska će po drugi put produžiti rok za izgradnju ovog objekta
Sa Kinezima je naknadno dogovorena i izgradnja intenzivne njege te brojni drugi radovi koji nisu predviđeni osnovnim ugovorom
Ministru Alenu Šeraniću se ne žuri
BANJALUKA – Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske po drugi put će kineskoj kompaniji „China Sinopharm International Corporation“ izaći u susret i produžiti rok za završetak bolnice u Doboju.
Sa Kinezima je naknadno dogovorena i izgradnja intenzivne njege te brojni drugi radovi koji nisu predviđeni osnovnim ugovorom. To znači da će izgradnja bolnice, čija je ugovorena cijena od oko 103,5 miliona KM već bila predmet brojnih kritika, sada premašiti 120 miliona KM.
Riječ je o svojevrsnoj kompenzaciji, jer je prema saznanjima CAPITAL-a kineski partner za izgradnju bolnice tražio još novca pravdajući to inflacijom.
Sa druge strane, ministarstvo je tokom gradnje više puta dopunjavalo listu radova koji nisu bili predviđeni tenderskom dokumentacijom zbog čega će cijeli projekat koštati oko 20 odsto više nego što je predviđeno.
Ugovor sa „Sinopharmom“ i njegovim partnerom „Shanxi Construction Investment Group“ potpisan je u martu 2019. godine.
Rok za izgradnju i opremanje bolnice bio je 36 mjeseci po modelu ključ u ruke.
Međutim, godinu kasnije svijetom je zavladala pandemija, a Ukrajina i Rusija su ušle u oružani sukob.
To je po ocjeni nadležnih u Republici Srpskoj bilo dovoljno da se kineskim kompanijama rok za završetak bolnice pomjeri do septembra ove godine.
Objašnjavajući da je kretanje bilo ograničeno, te da su cijene građevinskog materijala divljale podstaknute dešavanjima u Ukrajini krajem prošle godine potpisan je aneks ugovora.
Tada je saopšteno, da za te događaje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, a kako se oni nisu mogli predvidjeti niti izbjeći, ugovoreni su novi rokovi.
Do 30. septembra ostalo je dva i po mjeseca, ali već sada je jasno da kineske firme neće ispoštovati ni ovaj rok.
Šeranić: Zbog vlage se slabo suše podovi
To je potvrdio i resorni ministar koji je u utorak obišao gradilište. Pravdajući kineske partnere rekao je da su ih za vrijeme gradnje zadesile sve moguće nedaće. Poslednje u nizu opravdanja je velika vlaga prouzrokovana obilnim padavinama.
„Padavine su uslovile slabije sušenje poda. Imamo problem i moramo čekati da se sve osuši jer ne možemo unositi opremu. U razgovoru sa nadzorom sam obaviješten da su izvođači koristili sve po tom pitanju što su mogli“, kazao je Šeranić.
Bez obzira na pomjeranje rokova i odugovlačenje sa radovima, Šeranić je zadovoljan onim što je vidio obilazeći nezavršenu bolnicu.
„Ne treba da žurimo već da se posvetimo kvalitetu radova. Ova bolnica se ne pravi za dvije, tri ili pet godina već za više decenija“, kazao je Šeranić.
On je rekao i da očekuje da će bolnica biti završena do kraja godine. Potvrdio je i da se radi proširenje projekta koji obuhvata izgradnju jedinice intenzivne njege iz nehirurške oblasti.
Ipak, koliko će to sve koštati Šeranić nije otkrio.
Za CAPITAL su u ministarstvu finansija kazali da je „Sinopharm“ zbog dešavanja na globalnom svjetskom tržištu tražio još novca jer je došlo do značajnog povećanja cijena materijala i opreme.
„Usljed toga izvođač je zatražio izmjenu, odnosno povećanje ugovorene vrijednosti ali nije udovoljeno njegovom zahtjevu. Međutim, ministarstvo sa iskustvom borbe sa pandemijom u toku realizacije projekta je procijenilo da bi u okviru ovog projekta trebalo uvrstiti i jedinicu intezivne njege za nehirurške grane čije koštanje nije obuhvatio osnovni ugovor, te je taj dio izmjene projekta, na zahtjev naručioca predmet pregovora sa izvođačem“, kazali su oni.
Na naša dodatna pitanja o tome da li je postignut dogovor do objave ovog teksta odgovor nisu dostavili.
Takođe, osnovni ugovor potpisan nakon okončanja tendera nam nisu htjeli dostaviti.
„On je bio javno dostupan u okviru tenderske dokumentacije u postupku međunarodne javne nabavke koja je sprovedena“, kazali su u ovom ministarstvu.
Dodatni radovi poskupljuju projekat
Kako CAPITAL saznaje ministarstvo je tokom gradnje više puta dopunilo listu radova, zbog čega se gradnja odužila, a zbog čega će se se morati dodatno platiti izvođačima.
Iako nije bilo predviđeno tehničkom dokumentacijom zatraženo je da se naknadno izgradi postrojenje za preradu otpadnih voda, rezervoar za kiseonik, lift za transport leševa, te sistem pare u jedinici za sterilizaciju.
Sa druge strane, ministarstvo je odustalo od gradnje heliodroma koji je bio predviđen i to u momentu kada je njegova gradnja već počela.
Sve ovo će prema našim izvorima dodatno poskupjeti osnovni ugovor. Ipak povećanje bi trebalo da ostane u zakonskim okvirima, odnosno do 20 odsto kako bi se izbjeglo raspisivanje novog tendera.
I jedna i druga strana o svemu što se dešava iza zidina novog objekta uglavnom ćute.
U „Sinopharmu“ su prezadovoljni odnosom ministarstva i vlade, kojima se zahvaljuju na razumijevanju.
Zamjenik generalnog direktora poslovne jedinice „Sinopfarma” za centralnu i istočnu Evropu Juan Džuangđun prilikom posjete ministra Šeranića o kašnjenju i problemima nije izgovorio ni jednu rečenicu, tvrdeći da se sve realizuje u skladu sa planom.
Zato je dolazak ove kompanije u Doboj, predstavio kao veliku stvar za privrednike.
„Tokom sprovođenja projekta odabrali smo lokalne podizvođače radova stvorivši stotine radnih mjesta za Republiku Srpsku. Uz zajedničke napore kineskih i domaćih inženjerskih timova kvalitet projekta je na visokom nivouProjekat je u završnoj fazi i radujemo se sljedećoj godini kada će lokalno stanovništvo imati pristup prvoklasnoj zdravstvenoj zaštiti“, rekao je on.
Inače, kako je prvobitno predviđeno, bolnica će se prostirati na 28.078 metara kvadratnih, od čega je neto površina objekta 25.390 metara kvadratnih.
Nova bolnica projektovana je da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika iz dobojske regije Republike Srpske, federalnog Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.
Raspolagaće sa ukupno 468 kreveta, te medicinskim specijalističkim službama poput glavnog operacionog bloka sa četiri operacione sale, urgentnog sa operacionom salom, dijagnostičkog centra sa više od 22 raznih radioloških i drugih dijagnostičkih procedura, dnevne ambulantne/polikliničke usluge sa oko 20 specijalističkih konsultacija, kao i terapijske onkološke dnevne bolnice.
Kinezi izabrani iako su bili skuplji
Zanimljivo je i to kako je „Sinopharm“ došao do posla za gradnju bolnice.
Naime, ugovor je prvobitno bio dodijeljen njemačko – crnogorskom konzorciju „Lindner“, ali su ga Kinezi, čija je ponuda odbačena kao neprihvatljiva, uspjeli srušiti pred Kancelarijom za razmatranje žalbi (KRŽ) BiH.
Oni su u žalbi naveli da im Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nije dalo da kopiraju i fotografišu ponudu „Lindnera“, već da samo izvrše uvid u istu, pa je KRŽ ocijenio da je na taj način otežan pristup dokazima od značaja za pripremu žalbe.
Takođe, KRŽ je prihvatio njihove žalbene navode koji se odnose na ispunjavanje uslova i popunjavanje dokumentacije zbog čega su odbijeni od ministarstva.
Ponuda kineskog konzorcija tako preko noći od neprihvatljive postaje najpovoljnija pa ministarstvo u ponovljenom postupku mijenja svoju odluku i ugovor daje kineskom konzorciju iako je njihova ponuda za 700.000 KM skuplja.
Bolnica se gradi na plavnom području
Tihomir Dejanović iz Centra za humanu politiku iz Doboja ocjenjuje da probijanje rokova nije toliki problem koliko je zemljište na kojem se gradi bolnica.
„Građanima Doboja je veći problem što se bolnica ne gradi na odgovarajućoj lokaciji. Trenutna lokacija kraj magistralnog puta je bila poplavljena 2014. godine. Trebalo je odabrati neku drugu, ali sada je za to kasno“, kaže Dejanović.
Sličnog je stava je i odbornik PDP-a u skupštini grada Doboj Olivera Nedić. Ona kaže da je ovaj grad regionalni centar te da je neupitna potreba za jednim ovakvim objektom, ali da je sve ostalo što prati njegovu izgradnju upitno.
„Sve mi djeluje kao gomila izgovora koja ne prati potrebe zajednice i građana koji sve to skupo plaćaju. Ne dolazim iz građevinske struke, ali sa nekoliko stručnih ljudi sa kojima sam pričala postavljaju pitanje šta će biti u slučaju da se ponove poplave“, kaže ona.
Nedićeva dodaje da nikada nije do kraja razmotrena ideja da se izvrši rekonstrukcija postojeće bolnice i tako iskoristi njen potencijal.
„Trebalo je obezbijediti validan i čvrst stav struke, ali ona se u Doboju ne uvažava jer struka ovdje rijetko govori. Imam utisak da se uglavnom podilazi krupnom kapitalu i njegovim interesima“, zaključila je ona.
Grad prevoznicima duguje oko 1,5 miliona KM po osnovu subvencija
Prevoznici prijete tužbom
BANJALUKA – Zbog duga koji Grad Banjaluka ima prema prevoznicima na ime subvencija za javni prevoz, Banjalučani bi već od idućeg mjeseca mogli ostati bez povoljnijih karata.
Vlast u Banjaluci se obavezala da će prevoznicima plaćati subvencije za mjesečne karte za određene kategorije stanovništva, među kojima su penzioneri i višečlane porodice, a osim toga Grad je na sebe preuzeo teret poskupljenja cijena karata koje je odobreno lani.
Međutim, informacije CAPITAL-a pokazuju da subvencije mjesecima nisu isplaćene, da su dugovi prema prevoznicima premašili milionski iznos i da nema naznaka kada bi oni mogli biti izmireni.
Zbog toga iz ovog tabora stižu poruke da će od idućeg mjeseca morati ukinuti te pogodnosti i naplaćivati karte po punoj cijeni.
Vujasin: Posljednju fakturu Grad nam je isplatio za februar
Vlasnik i direktor preduzeća „Aldemo turs“ Momir Vujasin je kazao da je Grad posljednju fakturu ovom preduzeću isplatio za februar.
„Već pet mjeseci čekamo novac i to ne samo mi već i ostala preduzeća. Mislim da je zajednički dug prema svih pet prevoznika iznosi oko 1,5 miliona KM“, kazao je Vujasin.
Dodao je da se ovo preduzeće, ali o ostale firme koje se tim poslom bave u Banjaluci nalaze u jako teškoj situaciju.
„Firme su nam dovedene u pitanje, postavlja se pitanje kako ćemo isplatiti plate, a dobavljačima dugujemo novac već mjesecima. Imali smo neko obećanje da će nam platiti za dva mjeseca za mart i april, ali to se nije desilo. Ukoliko se nešto ne promjeni, ovo je zadnji mjesec da možemo na ovaj način raditi. Od idućeg mjeseca ćemo morati ukinuti popuste i početi prodavati karte po punoj cijeni, kako bi mogli da poslujemo. Ovo je naš maksimum, što se tiče naše firme“, kazao je Vujasin i dodao da će tražiti sastanak sa predstavnicima Grada Banjaluka iduće sedmice da se vidi šta dalje .
Dobro obaviješteni izvori CAPITAL-a bliski prevoznicima, ali i Gradskoj upravi Banjaluka poručuju da je slična situacija i u ostalim firmama.
„Gradska uprava već pet mjeseci nije isplatila ispostavljene fakture za obavljene usluge i zbog toga se dolazi u opasnost da prevoznici neće moći finansirati ove povlastice u nedogled i da će jednostavno prestati da ih pružaju. Tako će penzioneri i svi drugi koji sad koriste povlastice u prevozu morati plaćati pune karte, a prevoznička preduzeća će morati tužbom doći do svojih sredstava “, objašnjavaju naši sagovornici koji su dobro upućeni u situaciju.
Stanivuković traži pojeftinjenje karata
Gradonačelnik Draško Stanivuković je više puta najavljivao mogućnost da u Banjaluci dođe do pojeftinjenja karta za gradski prevoz, zato što je došlo do pada cijena goriva. U odnosu na prošlu godinu gorivo je pojeftinilo oko marku. Do sada je održano nekoliko sastanaka na tu temu, ali za sada nije postignut dogovor.
Kroz budžet grada je planirana ova stavka, ali da bi se ta sredstva isplatila u gore navedenom iznosu potrebno je da lokalni parlament usvoji odluku o dodjeli subvencija.
Gradska administracija je uputila ovu odluku u skupštinsku proceduru, ali je ona „skinuta“ na zadnjoj sjednici skupštinskog Kolegijuma, što znači da nije ni bila na dnevnom redu zasjedanja koje je održano ove sedmice.
Gradski menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević kaže da Grad trenutno nema rješenje za ovaj problem.
„U narednim danima ćemo vidjeti na koji način ćemo djelovati“, rekao je kratko za CAPITAL Kresojević.
Grad Banjaluka je u novembru 2020. godine potpisao novi višegodišnji ugovor sa pet preduzeća koja su zadužena za odvijanje gradskog i prigradskog prevoza u gradu.
U Banjaluci su trenutno registrovane 23 gradske i 34 prigradske linije, na kojima se na godišnjem nivou realizuje preko osam miliona kilometara, odnosno oko 680.000 kilometara na mjesečnom nivou.
BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) odlučio je da „Prointerovoj“ firmi „Infinity ADS“ da gotovo milion maraka za posao digitalizacije arhivske građe.
GRADIŠKA – Vlada Republike Srpske nastavila je pomagati djecu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u njihovim biznisima, te je preduzećima na čijem su čelu dodijelila 15.174 litra regresiranog dizel goriva.
BANJA LUKA – Početak sjednice Skupštine grada Banjaluka ponovo kasni više od 45 minuta.
Na početak sjednice koji je zakazan za osam časova stigao je samo predsjednik gradskog parlamenta Ljubo Ninković i dva odbornika – Darko Milošević iz SPS-a i Saša Lazić iz pokreta Banjaluka zove.
Pola sata kasnije u skupštinsku salu pristiglo je još nekoliko odbornika, ali kvoruma za početak sjednice nije bilo ni u 8:30 časova.
Desetak odbornika koji se trenutno nalaze u sali međusobno diskutuju o neodgovornosti kolega, dok novinari koji godinama izveštavaju iz gradskog parlamenta kažu da je kašnjenje postalo već dugogodišnja praksa.
BANJALUKA – Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 2,2 miliona KM zahvaljujući uspješno okončanoj emisiji obveznica Drvne industrije „Šipovo“ u vlasništvu načelnika opštine Šipovo Milana Kovača.
BANJALUKA – Sistem javnih nabavki putem e-aukcije često dovodi do potpunog apsurda, zbog čega ih je nemoguće primijeniti u praksi. To dokazuje posljednji slučaj koji se odigrao prije nekoliko dana.
Naime, Banjaluka je tražila firmu koja će joj izraditi regulacioni plan, za šta je bila spremna da plati 3.200 maraka. Dva preduzeća su se nadmetala do kraja pa je stvorena slika da su spremne da rade skoro besplatno.
Primjera radi, preduzeće „Radis“ iz Istočnog Novog Sarajeva traži samo jedan fening da izradi ovaj prostorno planski dokument.
Oni bi možda dali i povoljniju ponudu ali sistem e – aukcije na kojem su prije nekoliko dana odnijeli pobjedu to ne dozvoljava.
Odmah iza njih sa sto puta skupljom ponudom bilo je preduzeće „ACS studio“ iz Banjaluke koje je za izradu regulacionog plana tražilo jednu cijelu marku.
Generalno, na e – aukciji se javilo šest ponuđača. Preduzeća „Routing“ i „Geoput“ nisu spuštali svoje ponude, stali su na 3.200 maraka, pa su odmah na početku ispali iz trke za ovaj posao.
Institut za građevinarstvo „IG“ Banjaluka se ponudio da ovaj prostorno planski dokument izradi za 919 maraka, a „HKP Consulting“ duplo manje, 338 KM, ali niko od ova četiri preduzeća nije bio ni blizu vodećem dvojcu.
Na potezu je Gradska uprava Banjaluka koja će zbog neprirodno niske cijene vjerovatno oboriti javnu nabavku.
Takođe, jedna od opcija koja je na raspolaganju ponuđaču je da jednostavno ne dostavi dokumentaciju traženu tenderom i tako postupak osudi na propast.
U Transparency Internationalu BiH ne žele da komentarišu namjere ponuđača, ali podsjećaju da je i ranije bilo sličnih ponuda koje su na kraju dovele do poništenja postupka.
Kao najpoznatiji primjer navode tender za održavanje autoputa Banjaluka – Doboj kada su preduzeća „Kozaraputevi“ i „Bijeljina put“ na e – aukciji za posao čija je vrijednost procijenjena na osam miliona maraka, ponudili da ga urade takođe jedan fening.
Nakon što su iskoristili mogućnost da ponude nerealno nisku cijenu, nisu dostavili dokumentaciju u nastavku postupka pa je tender oboren.
„Naravno, ne možemo reći da se sada radi o istoj stvari, ali napominjemo da su se takvi slučajevi ranije dešavali jer sve strane često koriste sve praznine u zakonu onda kada je to u njihovom interesu. Svakako treba sačekati odluku ugovornog organa u ovom slučaju“, kazali su u TI BiH.
Grad planira uvesti jedinstven sistem naplate komunalnih usluga
Na jedinstvenom računu će se nalaziti računi za vodu i kanalizaciju, smeće, grijanje…
BANJALUKA – Grad Banjaluka planira uvesti jedinstven sistem naplate komunalnih usluga (SON) u gradu i taj posao planira prepustiti Zavodu za izgradnju Banjaluka (ZIBL). Ta djelatnost bi prema najavama nadležnih trebala spasiti od propasti ovog gubitaša.
Na jedinstvenom računu bi se trebali nalaziti računi za vodu i kanalizaciju, odvoz smeća, gradskog grijanja, komunalne naknade za usluge zajedničke komunalne potrošnje, naknada za održavanje zgrade, naknada za održavanje grobnog mjesta te druge usluge i naknade javno-komunalnog i komercijalnog karaktera. Ovaj način naplate bi trebao obuhvatiti građane i pravna lica.
Odluke na Skupštini grada
Kako bi se stvorili preduslovi za realizaciju ovog projekta aktuelna administracija je Skupštini grada uputila set odluka i to za utvrđivanje komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa te o načinu plaćanja komunalnih usluga i naknada u sistemu objedinjene naplate na području grada Banjaluka.
U predloženim dokumentima je definisano da svaki davalac komunalne usluge, utvrđuje i vodi evidenciju svojih korisnika, te istu dostavlja SON-u.
Sa druge strane, kroz SON kojim treba da upravlja ZIBL će se voditi centralna evidencija korisnika komunalija, vršiti obračun i izdavati jedinstveni računi te vršiti naplata komunalija.
To će biti adresa na kojoj će se zaprimati prigovori i reklamacije korisnika koje će se rješavati u koordinaciji sa davaocima usluga na koje se odnosi.
Osim toga, SON-a će samostalno pokretati i voditi postupak prinudne naplate nenaplaćenih komunalija, te zastupati pred sudom davaoce komunalnih usluga.
Kako bi sve to realizovali Grad Banjaluka i davaoci komunalnih usluga će posebnim sporazumom regulisati međusobna prava i obaveze.
Novi izvor prihoda za ZIBL
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je potvrdio da je u planu da se ova djelatnost dodijeli ZIBL-u.
„Ideja je da na taj način ovaj gubitaš ostvaruje prihode i vjerujemo da će ZIBL, ukoliko bude radio ujedinjenu naplatu, moći da nastavi sa radom“, rekao je Stanivuković.
Napomenuo je da je Grad već dao oko 700.000 KM kako ZIBL ne bi potonuo.
„Ako ovo pitanje ne riješimo sada, za pola godine ili godinu ćemo opet morati intervenisati“, naveo je on.
Kako bi se ZIBL bavio tim poslom potrebno je da se promijene osnivački akti ovog preduzeća.
Gradski menadžer Grada Banjaluka Bojan Kresojević je objasnio da će to biti utvrđeno nakon što se utvrdi djelatnost od posebnog interesa, odnosno kada gore navedene odluke odobri Skupština grada Banjaluka.
Kazao je da će se za te namjene nabaviti poseban softver, ali nije objasnio koliko će to koštati te ko će finansirati tu nabavku.
Dodao je da bi ovaj način naplate povećao prihode za Grad i pružaoce komunalnih usluga.
„Građani će plaćati zbirni račun i ako, na primjer, uplate pola iznosa na računu on će se proporcionalno raspoređivati na obaveze po komunalijama, srazmjerno njihovom učešću u ukupnom dugovanju korisnika po jedinstvenom računu. Ako korisnik želi da plati samo određenu komunalnu uslugu to će mu biti omogućeno“, naveo je Kresojević.
Naime, osnovna djelatnost Zavoda su inženjerski poslovi i sa njima povezano tehničko savjetovanje, međutim ZIBL više nije konkurentan na tržištu.
Podsjećamo, Grad Banjaluka je prošle godine dao ZIBL-u 700.000 maraka, a novac je iskorišten za plaćanje dugovanja prema radnicima i državi.
I pored te finansijske injekcije, preduzeće je prijavilo minus od nepunih 390.000 maraka uz prihode koji su bili na istorijskom minimumu.
CAPITAL: V. Popović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.