BANJA LUKA – Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Milka Devušić podnijela je neopozivu ostavku na tu funkciju, a novi v.d. direktora je politikolog iz Banjaluke Miloš Lukić, saznaje CAPITAL.
Devušićeva se u najvrelijoj direktorskoj fotelji u Srpskoj zadržala samo tridesetak dana, ali je isto kao njen prethodnik Vladimir Janković podnijela ostavku, jer nije mogla da se nosi sa pritiskom u vezi sa (ne)objavljivanjem odluka OHR-a.
Pritisak na direktora Službenog glasnika koji je ujedno i glavni i odgovorni urednik ovog glasila u međuvremenu je pojačan, jer je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se za neobjavljivanje odluka OHR-a predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do čak pet godina.
Predsjednik Srpske Milorad Dodik juče je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koji je Narodna skupština RS usvojila na 7. posebnoj sjednici održanoj 21. juna 2023. godine i uputio na objavljivanje u Službeni glasnik.
Tim zakonom za koji su glasala 54 poslanika prestaje obaveza objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske.
Podsjećamo, bivši v.d. direktora Službenog glasnika Vladimir Janković koji je na tu funkciju imenovan 4. maja umjesto penzionisanog Manojla Zrnića, poslije samo dvadesetak dana podnio je neopozivu ostavku. Janković je bio pod pritiskom aktuelne vlasti u Srpskoj da ne objavljuje odluku šefa OHR-a Kristijana Šmita od 27. aprila kojom se nameću izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS. Tim izmjenama definisano je novo krivično djelo „Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava“.
U međuvremenu je Narodna skupština RS na sedmoj posebnoj sjednici usvojila izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojima je prestala obaveza objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku RS. NSRS je na sljedećoj posebnoj sjednici donijela i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Kristijan Šmit je 1. jula donio odluke o sprečavanju stupanja na snagu ta dva zakona, kao i izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima se za neprovođenje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
PRIJEDOR – Mještani Bistrice kod Prijedora apelovali su još jednom na institucije u Republici Srpskoj da zaustave radove na otvaranju nelegalnog rudnika uglja u njihovom selu, koje je prije više od mjesec dana započelo preduzeće “Drvoexport” iz Teslića.(više…)
BANJALUKA – Iako je sezona godišnjih odmora uveliko počela, Vlada Republike Srpske još nije obezbijedila novac za turističke vaučere za koje je u prethodna dva ciklusa vladalo veliko interesovanje građana i ugostitelja.
BANJA LUKA – Šef pravnog odjela OHR-a Javier Leon Diaz vrši tihi pritisak da se u Službenom glasniku Republike Srpske objave odluke OHR-a, nakon što je Narodna skupština RS 21. juna usvojila izmjene zakona kojima „prestaje obaveza da se u Službenom glasniku objavljuju propisi i drugi akti koje donosi visoki predstavnik u BiH“, otkriva CAPITAL.
Leon Diaz je uputio pismo članovima Upravnog odbora Službenog glasnika Republike Srpske u kojem traži da „preduzmu sve mjere kako bi u Službenom glasniku bile objavljene odluke visokog predstavnika“.
Prema našim saznanjima, pismo je upućeno generalnom sekretaru Vlade RS Daliboru Paniću, generalnom sekretaru Narodne skupštine RS Boranu Bosančiću i direktoru Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo Branislavu Škobi koji su po funkciji članovi UO Službenog glasnika RS.
„Poštovani, dana 1. jula visoki predstavnik je donio u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Prema članu 3. Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, Sekretarijat Vlade RS odgovoran je za objavljivanje zakona i drugih pravnih propisa donesenih o strane visokog predstavnika BiH u Službenom glasniku RS“, navodi se u dopisu šefa pravnog odjela OHR-a.
Obaveze koje su prema Aneksu 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir preuzele strane u sporazumu, navodi se dalje, obuhvataju i odredbu (član IV) prema kojoj će „strane u potpunosti sarađivati sa visokim predstavnikom i njegovim osobljem, kao i sa međunarodnim organizacijama i agencijama, kako je predviđeno u članu IX Opšteg okvirnog sporazuma za mir“, kao i da je „visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji navedenog Mirovnog ugovora“.
„Istoga dana, visoki predstavnik je donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika BiH prema kojoj je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. U ime Visokog Predstavnika Vas molim da preduzmete sve potrebne mjere kako bi se ova Odluka što prije objavila u Službenom glasniku Republike Srpske“, zaključuje u svom dopisu šef pravnog odjela OHR-a Javier Leon Diaz.
Niko od članova UO nije odgovarao na naše pozive, dok je direktorica Službenog glasnika RS Milka Devušić nakon što smo se predstavili i rekli da smo novinari portala CAPITAL, „ljubazno“ rekla da nije u prilici da razgovara i prekinula vezu.
Janković je za v.d. direktora imenovan 4. maja umjesto Manojla Zrnića, ali je poslije samo dvadesetak dana podnio neopozivu ostavku, jer se nije mogao nositi sa pritiskom pod kojim je bio u vezi sa (ne)objavljivanjem odluke OHR-a od 27. aprila kojom se nameću izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS i definiše krivično djelo „Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava“.
SRBAC – Vlasnici kompanije „Sistem Ecologica“ iz Srpca, a o kojima je portal CAPITAL opširno pisao od 2019. godine zbog sumnji u malverzacije sa biodizelom, suočavaju se sa optužbama za prevaru u Belgiji po istom osnovu.
Prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) oni su hiljade tona lažnog biogoriva prodavali kompanijama u ovoj zemlji čiji su vlasnici takođe predmet istraga zbog brojnih malverzacija, od kojih su neki i osuđeni.
CIN piše da je „Sistem Ecologica“ prodavala jeftino američko biogorivo od soje, koje je lažno deklarisano kao skupo gorivo od upotrijebljenog ulja za kuhanje, a sve kako bi se izbjegle antidampinške carine za koje je trebalo platiti milione evra.
Navode da su svi učesnici u ovom biznisu veoma brzo postali milioneri, te da je bioizel u nekoliko godina preplavio tržište Evropske unije.
Inače, nakon našeg pisanja,fabrika je prestala sa radom, a kasnije je od Uprave za indirektno oporezivanje BiH prijavljena Tužilaštvu BiH zbog utaje poreza i carinske prevare.
U CIN-ovom tekstu „Prevare sa biogorivima potkopavaju vodeću politiku Evropske unije“ se navodi da apetit Evropske unije za biogorivima raste od 2009. godine kada je Brisel odredio da do kraja ove decenije 10 odsto goriva za prevoz u Uniji mora dolaziti iz obnovljivih izvora.
Potražnja je značajno rasla od 2018. kada je Unija taj cilj povećala na 14% do 2030. godine.
Propisi, takođe zahtijevaju od dobavljača da pokažu da biogoriva koja miješaju sa gasom i dizelom ne uzrokuju štetu okolini.
Tradicionalna biogoriva proizvedena od soje i palminog ulja podstiču krčenje šuma u Latinskoj Americi i Aziji pa energetske kompanije traže održivije alternative.
Biogoriva proizvedena od upotrijebljenog ulja za kuhanje posebno su atraktivna jer se kao otpad pretvoren u gorivo računaju dvostruko u smislu ostvarenja cilja EU-a od 14 odsto.
Carinske vlasti u Belgiji ističu da su kompanije u EU-u često žrtve kriminalaca koji prodaju lažna biogoriva, nazivajući ih „biodizel mafijom“.
„Prevara sa biodizelom je gotovo uvijek organizovana na međunarodnom nivou i uključuje nekoliko država članica, ali i trećih zemalja. Nažalost, kao uvoznici, bez obzira jesu li znali za prevaru ili ne, solidarno su odgovorni za utajene carinske dažbine“, kazali su oni.
CIN podsjeća i da je rafineriju u Srpcu otvorio sadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Bilo je to u septembru 2008. godine, a fabrika „Sistem Ecologica“ je obećala da će biti prva u zemlji koja će proizvoditi napredna biogoriva iz otpadnog ulja.
Vlasnici kompanije su obećali da će postrojenje dnevno proizvoditi 100 tona biogoriva koje je Dodikova vlada planirala koristiti za pogon novih ekološko prihvatljivih autobusa.
Međutim, očigledno je da su otišli u suprotnom smjeru.
JAHORINA – Firma „Nedomex logistika“ u vlasništvu Jovane Vukadin dobila je ugovor za nabavku alkoholnih i bezalkoholnih pića za Olimpijski centar (OC) Jahorina težak čak 1,1 milion maraka. Kako CAPITAL saznaje Jovana Vukadin je svastika Milenka Eleka, koji je u bliskim rodbinskim vezama sa Nedeljkom Elekom predsjednikom Nadzornog odbora OC Jahorina.
BANJALUKA – Skupština grada je usvojila set odluka koje bi trebale da spasu „Akvanu“ od propasti, ali njihova realizacija ne može stupiti na snagu bez potpisa predsjednika Skupštine grada koji nema pristup pečatu, tako da je i dalje ugroženo funkcionisanje ovog preduzeća.
Razlog za zastoj su nove razmirice na relaciji gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem i većine u Skupštini grada Banjaluka, koju predvodi SNSD i tenutno obje strane krivca za tu situaciju vide „u onim drugima“.
Naime, odbornici su prošle sedmice podržali elaborat o dokapitalizaciji preduzeća „Akvana“ i idejni projekat za restrukturiranje ovog preduzeća te odluku o kreditnom zaduženju Grada Banjaluka od pet miliona KM, koliko je neophodno za spas preduzeća.
Problem je što realizacija usvojenih odluka još nije pokrenuta, jer ih nije potpisao predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković i na njih stavio odgovarajuće pečate. Zbog tog zastoja preduzeće „Akvana“ može ponovo doći u blokadu, ako povjerioci budu zatražili naplatu dugova.
Predsjednik Skupštine nema pečata
Prema informacijama sa kojima raspolaže CAPITALpečati se nalaze u kabinetu predsjednika lokalnog parlamenta na kojem je Stanivuković prošle sedmice promijenio brave.
Ninković je rekao da nema pristupa pečatima te da ne zna kada će se to promijeniti.
„To nije pitanje za mene. Nisam ja sam sebe dislocirao iz zgrade. Gradonačelnik je promijenio brave preko noći i pečati su ostali unutra zaključani“, rekao je Ninković.
Kaže da su pečati kompromitovani zbog postupaka Stanivukovića, koji je kako kaže, za vrijeme protesta koje je organizovao pošle sedmice, uvodio ljude u kabinet. Dodaje da se nakon tog upada pečati ne bi smjeli ili trebali koristi u radu Skupštine grada.
„Niko ne zna da li su pečati u međuvremenu zloupotrebljeni, tako da ja u ovom trenutku ne mogu nikome da kažem da treba da udari pečat, jer nemamo ni fizički pristup. Obezbjeđenje ne dozvoljava nikome iz stručne službe, pa ni meni da se popne do kabineta. Promijenjene su šifre na bočnim vratima, pa ljudi ne mogu da priđu ni holu, a ni kabinetu“, rekao je Ninković.
Napomenuo je da je slučaj prijavio nadležnim organima i da očekuje zapisnik MUP-a RS kroz koji treba da se utvrdi da su pečati ostali unutra.
„Nakon toga je poznata procedura. Pečati se u Službenom glasniku proglašavaju ništavnim i predaje se zahtjev Ministarstvu uprave i lokalne samouprave za nove pečate. To je procedura koja traje“, rekao je Ninković i dodao je „apsolutna je odgovornost na gradonačelniku koji je p otključao kabinet i pustio ljude unutra“.
Kresojević: Najmanji problem je da mu otključamo kabinet i da potpiše odluke
S druge strane, iz gradske administracije krivca vide u predsjedniku Skupštine. Gradski menadžer Bojan Kresojević kaže da je neophodno da predsjednik Skupštine potpiše usvojene odluke kako bi se krenulo u njihovu realizaciju.
„Ono što neformalno znamo je da se on poziva na to da u svom posjedu nema pečat i da zbog toga ne može da ih potpiše“, rekao je Kresojević.
Smatra da se taj problem može lako riješiti.
„Najmanji problem je da mu otključamo kabinet i da potpiše odluke. U svakom trenutku su službe spremne da otvore kancelarije i da on preuzme pečat u drugi inventar“, rekao je on i objasnio da je Stanivuković donio naredbu kojom se Ninkoviću dodjeljuje druga kancelarija za rad.
„Gradonačelnik kao odgovorno lice u Gradskoj upravi definiše između ostalog i razmještaj zaposlenih i funkcionera. U skladu sa tim on je donio naredbu kojom je utvrđeno premještanje određenih lica, između ostalih i predsjednika Skupštine, što znači da postojeća kancelarija nije više njegova i da treba biti premješten u drugu kancelariju. U skladu sa tim on treba sav inventar koji koristi u svom radu da prenese u novu kancelariju i da nesmetano obavlja svoj posao“, objasnio je Kresojević, ali nije znao reći gdje se nalazu nova kancelarija predsjednika Skupštine grada.
„Akvana“ za sada nije blokirana
Čak i da se ovo pitanje brzo riješi biće potrebno određeno vrijeme da se realizuje kredit koji je odobrio gradski parlament. To pod znak pitanja stavlja dalji rad preduzeća, koje ima milionske gubitke.
„Nakon potpisivanja odluke potrebno je pribaviti saglasnost ministarstva finansija RS te okončati postupak izbora banke koja će biti kreditor Grada. Sredstva ne moraju proći kroz rebalans budžeta grada, jer je moguće to finansirati kroz fond za posebne projekte“, pojasnio je Kresojević koji smatra da je to sve moguće završiti u toku jula pod uslovom da se skupštinske odluke ubrzo pečatiraju i potpišu.
Dodao je da za sada „Akvana“ nije u blokadi, iako je 30. jun bio posljednji rok da se isplate dugovanja prema preduzeću „Novoteks“.
„Direktor „Akvane“ će obaviti konsultacije sa svim povjeriocima, između ostalog, i sa „Novoteksom“. S obzirom na to da je prihvaćena odluka o kreditnom zaduženju očekujemo da neće biti problema da se sačeka, ali je važno da procedura ne stoji“, rekao je Kresojević.
Kako jeCAPITAL ranije pisao, “Akvana” je prošlu godinu završila sa plusom od 142.304 KM, ali taj plus u ne pomaže mnogo, jer je ovo javno preduzeće u prethodnim godinama akumulirala milionske gubitke koji su na kraju prošle godine iznosili 12,5 miliona KM.
Aktuelna administracija izradila je elaborat kojim je u cilju dugoročnog rješenja predviđena isplata hitnih dugova, ukidanje ugostiteljske djelatnosti, gradnja novog bazena i tobogana, te promjena naziva preduzeća u „Akvasiti“ (AquaCity). Za sve planove potrebno je pet miliona KM koje grad namjerava finansirati kreditnim zaduženjem.
BANJALUKA – Najveći drvoprerađivači u Republici Srpskoj zaradili su prošle godine oko 27 miliona maraka, a najprofitabilnija je bila firma „Drvoprodex“ iz Banjaluke sa 8,9 miliona KM.
SARAJEVO – Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čelu sa Stašom Košarcem, nabavlja tri nova vozila vrijedna čak 270.000 KM. U ovom ministarstvu su odlučili da se počaste sa jednom metalik crnom limuzinom od 130.000 maraka i dva vozila od po 70.000 KM.
BANJALUKA – Banjalučka pivara napravila je u prošloj godini poslovni minus od 5,2 miliona maraka, što je najlošiji rezultat još od 2010. godine, pokazuje njihov finansijski izvještaj.
Preduzeće koje je ove godine obilježilo 150 godina postojanja imalo je prihode od nepunih 41 milion maraka, najmanje u zadnjih osam godina, odnosno od 2013. godine kada su iznosili 40,2 miliona KM.
Gubitak je povećan za više od šest puta u odnosu na 2021. godinu, kada je iznosio 817.002 maraka.
Zanimljivo je da je iz sličnih prihoda 2020. godine (41,6 miliona KM) pivara prijavila profit od 1,8 miliona maraka.
Inače, kako je CAPITALnedavno otkrio, u ovom preduzeću desile su se promjene u vlasničkoj strukturi, gdje je jedan od suvlasnika postao direktor preduzeća Ilija Šetka.
On je u izjavi za naš portal tada kazao da se tri domaće velike pivare na tržištu BiH bore protiv tri velike multinacionalne kompanije koje nemaju fabrike u BiH, već sve pivo uvoze iz okolnih zemalja.
Podsjećamo, do 2022. godine pivara je poslovala kao akcionarsko društvo, kada je promijenila pravnu formu i prešla u društvo ograničene odgovornosti.
Najbolji rezultat u posljednjih deset godina imala je 2014. kada je ostvarena dobit od 6,4 miliona maraka.
Pored „Nektar“ piva koje je brend pivare, u njoj se proizvodi i „Nektar radler“, „Banjalučko“, „Crni Đorđe“ i „Baraba“ pivo.
CAPITAL: D. T.
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.