SOKOLAC – Pripadnici MUP-a Republike Srpske jutros su pored bivšeg generalnog direktora „Šuma RS“ Slavena Gojkovića uhapsili i bivše i sadašnje direktore šumskih gazdinstava u Han Pijesku, Višegradu i Rogatici, dok je direktor ŠG „Romanija“ Sokolac Strahinja Bašević u bjekstvu.
BANJALUKA – Srđan Jovanović iz Prijedora zamijeniće Dražena Vrhovca na čelu Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, a nakon što je Vrhovac podnio ostavku na ovu funkciju.
BANJALUKA – Vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac podnio je ostavku na ovu funkciju.
Razlog za ostavku nije poznat.
On je na čelo IRB-a došao u januaru 2020. godine. Ujedno je i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
ATV
BANJALUKA – Administracija Draška Stanivukovića je lani zaposlila 89 novih radnika u Gradskoj upravi Banjaluka, a taj trend nije prekinut ni u ovoj godini jer je ovih dana lokalna administracija u potrazi za 16 novih službenika.
U predizbornoj kampanji na prethodnim lokalnim izborima Stanivuković je tvrdio da je lokalna uprava pretrpana kadrovima koji su zaposleni po stranačkoj liniji, te da su potrebni oštri rezovi.
Po preuzimanju vlasti u Banjaluci Stanivukovićeva administracija je objavila da je u Gradskoj upravi zaposleno 788 radnika, a sam gradonačelnik je tvrdio da u „Gradskoj upravi ima 200 radnika viška“.
Međutim od najavljenih rezova nije bilo ništa. Naprotiv, zadnje zvanične informacije pokazuju da je Stanivuković nastavio praksu svojih prethodnika.
Prema izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS na kraju prošle godine u Gradskoj upravi Banjaluka je bilo zaposleno 862 radnika, (811 na neodređeno a 51 na određeno vrijeme), što je za 74 više nego na početku njegovog mandata.
(Ne)transparentna Gradska uprava
Koliko zaposlenih trenutno ima Gradska uprava Banjaluka nije poznato, jer aktuelna administracija o tome ne želi javno da govori. Po takvoj praksi se ne razlikuje puno od njihovih prethodnika, iako je Stanivuković po preuzimanju vlasti u Banjaluci obećao da će nova gradska vlast biti transparenta po tom pitanju. Medijski upiti novinara na tu temu se ignorišu, a slična je situacija kada se to pitanje direktno postavi Stanivukoviću ili njegovim najbližim saradnicima. Javnost do podataka o ovoj temi uglavnom dolazi ako su oni sadržani u izvještajima drugih institucija prema kojima Grad Banjaluka ima obavezu da dostavi ove cifre.
Taj broj nije drastično veći u odnosu na prvobitnu cifru, ali revizori su utvrdili da je lani zaposleno 89 novih radnika, od čega 41 na neodređeno vrijeme, 46 na određeno i dva zaposlena na mandatni period.
Te cifre sugerišu da je u međuvremenu došlo do odlaska većeg broja službenika, po raznim osnovama, a da je aktuelna administracija ta upražnjena mjesta samo dopunjavala.
Osim toga trenutno je u proceduri nekoliko konkursa za zapošljavanje ukupno 16 novih službenika i pripravnika. To sve pokazuje da je trend novih zapošljavanja nije obustavljen ni u ovoj godini.
Ove godine je u gradskoj kasi za lična primanja budžetskih korisnika, među kojima su i zaposleni u Gradskoj upravi Banjaluka planirano 58,5 miliona KM. Taj iznos je za 18,5 miliona KM veći u odnosu na početak Stanivukovićevog mandata. Rebalansom budžeta Grada za 2021. godinu za lična primanja budžetskih korisnika bilo je predviđeno 40 miliona KM.
CAPITAL: V. P.
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske povećala je za 685.000 KM izdvajanja za rad predstavništava RS u inostranstvu u ovoj godini.
BEČ – Ponuda slovenačke NLB banke za preuzimanje većinskog udjela u vlasništvu Addiko Bank AG u Austriji nije uspjela, dok je kompanija Agri Europe Ciprus Limited (AEC), u vlasništvu srpskog biznismena Miodraga Kostića, uspjela da kupi samo mali dio akcija koje je planirala.
Iz uprave Addiko Bank AG danas je saopšteno da ponuda Nove Ljubljanske banke (NLB) za preuzimanje paketa akcija nije dostigla minimalni prag od 75 odsto, koji je NLB odredila. Samim tim, dodaje se, ponuda je propala.
Kada je u pitanju Kostićeva ponuda iz Addiko Bank AG su poručili da su vlasnici 12.853 akcija prihvatili ponudu Agri Europe Ciprus Limited (AEC) te da će ova kompanija, ukoliko dobije potrebna odobrenja regulatornih tijela, postati vlasnik 10,06 odsto udjela u Addiku.
Kostić je u Addiku već imao oko 9,9 odsto akcija, a želio je da kupi još 17 odsto. Međutim, ni on nije uspio u svojoj namjeri.
Podsjećamo, NLB banka je ponudu za preuzimanje objavila 7. juna po cijeni od 20 evra po akciji, da bi je potom poboljšali na 22 evra.
S druge strane, Kostićev AEC je nudio cijenu od 16,24 evra bruto po akciji.
Addiko Bank je ranije objavila da je u prvoj polovini 2024. godine ostvarila dobit nakon oporezivanja od 25,5 miliona evra, što odgovara povećanju od 31 posto u odnosu na prethodnu godinu.
CAPITAL: V. P.
MODRIČA – Rafinerija ulja Modriča, u vlasništvu ruskog „Njeftegazinkora“, pokušava da sa sebe skine odgovornost vezanu za Gudronsku jamu u koju je ranije odlagan toksični otpad, a na kojoj je prošle sedmice došlo do požara.
Ni pet dana nakon ovog incidenta, uprava na čelu sa Vladimirom Oniščenkom nije našla za shodno da se oglasi i objasni javnosti zašto 17 godina od privatizacije nije riješila ovaj problem, a prema utiscima načelnika Modriče koji se sa njima sastao, konkretnih aktivnosti sa njihove strane neće biti ni u narednom periodu.
„Oni smatraju da nemaju obavezu da riješe ovaj problem jer tvrde da prema privatizacionom ugovoru Gudronska jama nije ušla u privatizacionu masu. Međutim, to je nus proizvod rafinerije i nalazi se na dvije katastarske čestice. Vlasnik jedne je Republika Srpska, a druge Rafinerija ulja Modriča“, kaže načelnik Jovica Radulović.
Prema njegovim riječima, jedina pomoć koja je stigla iz rafinerije, bila je u vidu njihove vatrogasne službe koja je učestvovala u gašenju požara.
Međutim, dvanaest godina ranije, vlasnici ruske kompanije “Zarubežnjeft”, koja je privatizovala naftnu industriju Srpske, pričali su sasvim suprotno.
Ne samo da nisu osporavali obavezu saniranja deponije, već su tvrdili da je to jedan od njihovih prioriteta.
“Privatizacijom Rafinerije ulja Modriča obavezali smo se da, u saradnji sa lokalnom vlašću i resornim ministarstvima u Republici Srpskoj, riješimo problem Gudronske jame. To podrazumijeva likvidaciju deponije gudrona kao ekološkog problema u najskorije vrijeme”, rekao je u januaru 2012. godine tadašnji direktor „Zarubežnjefta“ Nikolaj Brunič.
On je tada kazao da predstoji izrada planova i aktivnosti na uklanjanju otpadnog materijala, nakon čega će se početi sa realizacijom.
“Dogovorom sa lokalnom zajednicom rješavamo sve probleme i nema potrebe da se obraćamo sudskim ili drugim institucijama”, rekao je tada Brunič.
Da obaveza postoji potvrdili su i u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Oni su prije nekoliko dana naveli da je to definisano ekološkom dozvolom koja je izdata rafineriji, a prema kojoj su naložene mjere za održavanje područja oko Gudronske jame prije i tokom sanacije.
Sve je, kako su rekli definisano dinamičkim planom po kojem je Rafinerija ulja dužna da sanira deponiju do isteka roka važenja ekološke dozvole, a to je 2025. godina.
Inače, raniji revizorski izvještaji preduzeća nedsvosmisleno pokazuju da su u ovom preduzeću bili svjesni obaveze da riješe problem odlagališta.
Tako su primjera radi, prošle godine na kontu dugoročnih rezervisanja imali 8,9 miliona maraka sa sanaciju Gudronske jame, što je po procjenama nije dovoljno da se problem riješi.
„Društvo je ovaj iznos evidentiralo na osnovu izvještaja o ispitivanju izvodljivosti obrade kiselog gudrona i konceptualnom dizajnu sanacije urađenoj od strane društva „DEC N.V.“ iz Belgije u 2015. godini. Pored navedenog, od društva smo dobili izvještaje o procjeni sanacije Gudronske jame u kome su navedeni značajno veći iznosi sredstava neophodni za sanaciju od iznosa koje je društvo evidentiralo u poslovnim knjigama“, navode revizori.
Komentar smo tražili i od “Rafinerije ulja Modriča” a objavićemo ga ukoliko ga dobijemo.
Podsjećamo, od 1967. do 1992. godine u Rafineriji ulja Modriča prikupljana su otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora cijele bivše Jugoslavije.
Tretirana su postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom, a tom postupku kao nus proizvod nastajao je rafinerijski otpad, odnosno kiseli gudron, koji je odlagan na lokalitetu „Garevac“ u rupama nastalim iskopavanjem šljunka.
Ovo odlagalište je zatvoreno 1999. godine jer je „Rafinerija ulja Modriča“ prestala da primjenjuje tehnologiju za obradu otpadnih ulja sa sumpornom kiselinom, tako da se od tada u ovom preduzeću više ne produkuje kiseli gudron.
Međutim, problem je ostao neriješen i dvije decenije kasnije, a u međuvremenu oko jame su se formirala naselja sa više hiljada ljudi koji su izloženi toksičnim isparavanjima.
To je pokazala i analiza Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske kojom je potvrđeno prisustvo otrovnih materija, zbog čega su građani pozvani da aktivnosti na otvorenom svedu na minimum.
Rafinerija ulja prodata je 2007. godine zajedno sa Rafinerijom nafte u Brodu i mrežom pumpi „Nestro Petrol“ ruskoj kompaniji „Njeftegazinkor“ za 236 miliona KM.
Rusi su kupovinom većinskog dijela postali vlasnici prava ali i obaveza rafinerije.
Osnovna djelatnost rafinerije već godinama je uslužna prerada za “Optima grupu” koja je ujedno i vlasnik proizvodnog procesa u rafineriji.
Rafinerija ulja Modriča završila je prošlu godinu u minusu od 2,04 miliona KM, čime se akumulirani gubitak ovog preduzeća povećao na 110,9 miliona maraka.
CAPITAL: Dejan Tovilović
DOBOJ – “Željeznice RS” planiraju u ovoj i idućoj godini da se kreditno zaduže 54,7 miliona KM, a najveći dio novca ili oko 70 odsto je predviđen za održavanje tekuće likvidnosti ovog preduzeća.
Planirano zaduženje je skoro četiri puta veće u odnosu na prvobitni plan poslovanja, a kao razlog za ovog povećanje uprava preduzeća navodi činjenicu da im Vlada RS nije uplatila obećane subvencije iz republičkog budžeta.
Naime, prvobitnim planom poslovanja je bilo predviđeno da se ŽRS u 2024. godini zaduže za 5,1 milion KM, a 2025. godine za 9,6 miliona KM ili ukupno 14,7 miliona KM. Taj novac je trebao biti investiran u lokomotive i teretna kola.
Prvobitni plan poslovanja ŽRS
Međutim, uprava je sada pripremila dopunu ovog plana u kojem je navedeno da je planirano dodatno kreditno zaduženje kod komercijalne banke u iznosu od po 20 miliona KM u 2024. i 2025. godini, uz obezbjeđenje garancije Vlade RS. Dakle, ukupno 40 miliona KM.
Kako bi se ti krediti realizovali pripremljen je rebalans plana poslovanja ovog preduzeća za period od 2024. godine do 2026. godine. Taj dokument je upućen na saglasnost Skupštini akcionara koja je zakazana za 30. avgust.
“Budžetom RS za 2024. godinu planirana sredstva za Željeznice RS, po Ugovoru o finansiranju željezničke infrastrukture i Ugovoru o sufinansiranju željezničkog putničkog saobraćaja, iznose 20 miliona KM. Osnovni razlog izrade rebalansa plana poslovanja je to što do dana izrade rebalansa na račun Željeznica RS nisu uplaćena sredstva po osnovu subvencija za 2024. godinu od strane Vlade RS”, navedeno je u rebalasnu plana poslovanja uz napomenu da je svrha kreditnog zaduženja koje planiraju održavanje tekuće likvidnosti.
Novi plan poslovanja ŽRS
Kada se saberu gore navedene cifre planiranih kredita dođe se do iznosa od ukupno 54,7 miliona KM.
Za dodatni komentar o ovim planovima redakcija CAPITAL-a je kontaktirala upravu ŽRS iz koje su poručili da ćemo u narednim danima dobiti odgovore na postavljena pitanja.
“Željeznice RS” su u prvih pola godine poslovale sa minusom od 14,2 miliona KM na prihode od 31,7 miliona KM i rashode od 46 miliona KM. Taj minus je za 2,9 miliona KM veći u odnosu na isti period 2023. godine (11,3 miliona KM) na prihode od 31,7 i rashode od 43,1 milion KM.
CAPITAL: V. P.
BANJALUKA – Ministarstvo finansija Republike Srpske danas je Razvojnoj agenciji RS, čiji radnici dva i po mjeseca nisu primili plate, uplatilo 100.000 maraka, a zatim poslalo saopštenje u kojem je medije koji su o ovom problemu pisali optužilo da „nekorektno pišu“.
BANJALUKA – Firma „Brčko gas“ u vlasništvu bivšeg funkcionera SNSD-a Đorđe Kojića ostala je bez koncesije za izgradnju odmorišta i benzinskih stanica u mjestu Brkića voda na autoputu Banjaluka – Doboj.
Vlada RS danas je dala saglasnost na sporazumni prestanak Ugovora o koncesiji za izgradnju, korišćenje i održavanje odmorišta „Brkića voda“ sa pratećim sadržajem koji je 2019. godine dodijeljen „Brčko gasu“.
Vlasnik „Brčko gasa“ Đorđa Kojić kaže da prekid ugovora u suštini nije bio sporazuman, jer Pravobranilaštvo RS njegovoj firmi nije dalo saglasnost za nastavak realizacije ugovora.
„To je pravi razlog, ali ja sam ipak na zahtjev čelnih ljudi Ministarstva saobraćaja i veza potpisao sporazumni raskid ugovora“, kaže Kojić za CAPITAL.
On objašnjava da je prema ugovoru bio dužan u roku od tri godine izgraditi odmorište, pumpe i prateće sadržaje, ali da to nije uradio „zbog epidemije virusa korona i zbog niza drugih opravdanih razloga“.
„To ne znači da nismo uradili ništa i da smo sjedili skrštenih ruku. Pravobranilaštvu sam dostavio slike ugrađenih rezervoara i svega ostalog što smo uradili, ali to njima nije značilo ništa i odbili su da daju saglasnost na dalju realizaciju ugovora o koncesiji“, objašnjava Kojić.
On kaže da ne zna kakva će biti sudbina njegovih dosadašnjih ulaganja, kao ni šta će se dalje dešavati u vezi odmorišta Brkića voda, ali ističe da ne važe isti aršini za sve koncesionare.
„Pravobranilaštvo je drugom koncesionaru na autoputu Banjaluka-Gradiška pod istim uslovima dalo saglasnost za nastavak koncesije, dok mojoj firmi nije data saglasnost. Ljudi su me upozoravali da se ovakve stvari mogu dešavati kada se čovjek odmakne od politike i sada se ispostavlja da su bili u pravu“, kaže Kojić, dodajući da on već neko vrijeme nije član brčanskog odbora SNSD-a kojim je nekada rukovodio.
S druge strane, ministar saopbraćaja i veza Nedeljko Čubrilović kaže da je ugovor raskinut sporazumno.
„Postignut je dogovor između nas i koncesionara i ugovor je sporazumno raskinut tako da Pravobranilaštvo nije moralo da daje nikakvo mišljenje“, kazao je kratko Čubrilović za CAPITAL.
Podsjećamo, koncesija je data „Brčko gasu“ kao najpovoljnijem ponuđaču na period od 30 godina. Predmet koncesije je izgradnja, korištenje i održavanje obostranog odmorišta, a cilj je da budu obezbijeđeni uslužni objekti, odnosno benzinske stanice, trgovine, restorani, sanitarne prostorije, parking. Prateći uslužni objekti trebali su se graditi s obje strane autoputa, a vrijednost predviđene investicije iznosila je 3.090.000 KM.
CAPITAL: D. Momić
