JEZERO – Sjednica Skupštine opštine Jezero prekinuta je danas sa obrazloženjem da se jedna odbornica vladajućeg SNSD-a osjećala loše i morala je da ide kući, iako njeno neprisustvovanje ključnom glasanju za ili protiv geoloških istraživanja na njihovom području ne bi uticalo na kvorum. (više…)
BANJALUKA – Najpoznatiji banjalučki ugostitelji lani su zaradili oko 4,8 miliona KM. Ipak, godina nije bila profitabilna za sve i dok su jedni uvećali dobit za više stotina hiljada maraka, nekima je zarada bila čak tri puta manja.
FOTO: Pexels
Analizirajući finansijske izvještaje portal CAPITALje došao do podataka da su pojedini ugostitelji imali milionsku dobit, a drugi jedva „pobjegli“ od minusa.
Šaja i Kovačević predvode listu najprofitabilnijih ugostitelja
„Mala Stanica“ u vlasništvu Dalibora Šajića je ostvarila prihod od 6,6 miliona KM i dobit od 1,8 miliona.
Lani je u ovom ugostiteljskim objektima koji rade na nekoliko lokacija bilo zaposleno 92 radnika, što je malo manje u odnosu na 2021. godinu kada su imali 97 zaposlenih.
Kada se analiziraju finansijski izvještaji može se vidjeti da je taj ugostiteljski objekat lani ostvario veću dobit nego 2021. godine i to za 742.228 KM.
Naime, na ukupne prihode u 2021. godini koji su iznosili 4,8 miliona KM ostvarena je dobit od nešto veća od milion KM.
Restoran i hotel „Zlatna kruna“ u vlasništvu banjalučkog odbornika SNSD Miše Kovačevića lani je ostvario dobit od 1,1 milion KM sa 50 zaposlenih. Iako nisu odstupni podaci za 2021. godinu vidljivo je da je za Kovačevića prošla godina bila više nego profitabilna u odnosu na prethodne godine. Naime, u 2020. godini „Zlatna kruna“ je poslovala sa minusom od 52.121 KM, a u 2019. godini sa dobiti od 31.108 KM.
Profit restorana „My Way“ u 2022. godini iznosio 671.990 KM, što je bolji rezultat nego u 2021. godini kada je dobit iznosila 517.136 KM.
Ovaj restoran lani je imao 17 radnika, a godinu ranije jednog manje.
FOTO: Capital
Još jedan ugostiteljski objekat čiji je suvlasnik Dalibor Šajić dobro je poslovao u prošloj godini, a riječ je o restoranu „Kazamat“ koji je ostvario profit od 383.288 KM sa 28 radnika.
Ostvarena dobit u 2022. godini je skoro identična onoj iz 2021. godine (383.527 KM), ali je u tom periodu „Kazamat“ imao više zaposlenih 36, dok je lani imao 28 radnika.
Restoran „Stara Ada“ je imao uspješnu godinu iza sebe, sa dobiti od 540.331 KM i prihodom od 4,8 miliona KM te 60 radnika. Taj finansijski rezultat je bolji kada se uzmu u obzir prethodne godine, jer je „Stara Ada“ u 2021. godini ostvarila dobit od 473.895 KM, a i 2020. godini 29.412 KM.
„Kafe-bar RS“ u okviru kojeg posluje restoran „Hedonist“ u vlasništvu banjalučkog odbornika iz Ujedinjene Srpske Milenka Rosića prošlu godinu je završio sa dobiti od 154.682 KM, dok su prihodi iznosili 905.780 KM. Taj finansijski rezultat je lošiji u odnosu na 2021. godinu kada je Rosić ostvario dobit od 245.019 KM na prihode od 808.019 KM.
„Agape“ imao tri puta manju dobit
Restoran „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik, kćerke i snahe predsjednika RS Milorada Dodika, prošle godine je znatno lošije poslovao nego u 2021. godini. Dostupni podaci pokazuju da je ovaj ugostiteljski objekat na prihode od 2,2 miliona KM ostvario dobit od 57.260 KM.
Ta dobit je skoro tri puta manja u odnosu na 2021. godinu, kada je dobit ovog restorana iznosila 158.474 KM, dok su im prihodi bili neznatno veći i iznosili 2,4 miliona KM. Osim prihoda u 2022. godini „Agape“ je smanjio i broj zaposlenih na 40 u odnosu na godinu ranije kada je imao 46 radnika.
Restoran „Le Coq“ u vlasništvu Gorana Kurtinovića je takođe ostvario „mršav“ plus od 5.860 KM na prihode od 1,7 miliona maraka i 36 zaposlenih. To je daleko lošiji rezultat nego u 2021. godini kada je ovaj ugostiteljski objekat ostvario dobit od 59.110 KM
Za poznati restoran „Momogram“ nismo pronašli podatke.
Takođe, nisu dostupni podaci o poslovanju „Jelen pab Debela Berta“ i „Gatsby bar“, koji rade u prizemlju hotela „Bosna“. Iako ti podaci nisu dostupni firma u čijem su vlasništvu ovi ugostiteljski objekti „B&Č Trade Tours“ se ne može pohvaliti rezultatom iz prošle godine u kojoj je ostvaren minus od pet miliona KM.
BANJALUKA, SARAJEVO – U pravosuđe je u zadnjih 19 godina uloženo oko 141 milion KM, ali se pravosudne institucije ne mogu pohvaliti rezultatima u procesuiranje korupcije. Upućeni upozoravaju da i presude u tim malobrojnim predmetima uglavnom završavaju uslovnim kaznama, što za posljedicu ima pravnu nesigurnost i nepovjerenje u sistem koji otežava poslovanje u BiH, te odvraća strane investicije.
FOTO: Pexels
To najbolje ilustruju dostupne zvanične informacije. Naime, istraživanja pokazuju da je BiH jedna od zemalja koja je najviše nazadovala u borbi protiv korupcije u proteklih 10 godina i da se nalazi na 110 mjesto od ukupno 180 zemalja koje su dio istraživanja Transparency international BiH.
Problem koji BiH ima sa korupcijom se ne oslikavaju u podacima iz pravosudnih institucija koje karakteriše mali broj podignutih optužnica za korupciju u odnosu na ostale predmete, te presude koje glavnom za posljedicu imaju uslovnu kaznu.
To je pogotovo porazno kada se zna da je povjerenje u pravosudni sistem jedan od osnova za napredak bilo kojeg društva u svim aspektima, a tu spada i privreda. Stabilan pouzdan i pravedan pravosudni sistem privlači investicije i omogućava ekonomski rast, a prema do sada dostupnim informacijama vidljivo je da pravosuđe ne pomaže puno u tom poslu.
Milioni otišli u poboljšanje rada pravosuđa
Koliko novca je otišlo u poboljšanje rada pravosuđa vidljivo je u Izvještaju o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTV) za 2022. godinu u kojem je navedeno da je u periodu od 2004. do 2022. godine VSTV BiH osigurao sredstva u iznosu od 120 miliona KM za realizaciju projektnih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti. U pitanju su donatorska sredstva koje su uložena u nabavku opreme, u rekonstrukciju zgrada te održavanje pravosudnog informacijskog sistema.
Iz budžeta institucija BiH VSTV-u BiH za navedeni period, dodijeljeno je 20,9 miliona KM za nabavku računarske opreme, softvera i ostale opreme te za održavanje pravosudnog informacionog sistema i ostale tekuće izdatke za potrebe pravosuđa.
U izvještaju su predstavili i statistiku rada. Između ostalog je navedeno da kada je riječ o procesuiranju krivičnih djela korupcije, tužilaštva su riješila 1.080 predmeta, te podignula 205 optužnica.
„Tužilaštva su zaprimila 40 predmeta koji se odnose na korupciju visokog nivoa što predstavlja povećanje od 48 odsto u odnosu na broj predmeta koji su zaprimljeni u prethodnoj godini“, navedeno je u izvještaju uz napomenu da su u 2022. godini riješena 33 predmeta korupcije visokog nivoa i da su tužilaštva donijela 32 naredbe za provođenje istrage. To je kako su navelo „gotovo dva puta više u odnosu na broj donesenih naredbi u prethodnoj godini“.
„Riješeno je 27 istraga, odnosno 108 odsto više u odnosu na broj riješenih istraga u 2021. godini. Podignuto je 17 optužnica za korupciju visokog nivoa, što je znatno više nego u prethodnoj godini“, precizirano je u Izvještaju.
Lagumdžija: Izradićemo set preporuka za jačanje regulatorne uloge VSTV-a
Kako ova institucija vidi svoje dosadašnje dostignuće na ovom polju vidljivo je u uvodnoj riječi izvještaja a koje potpisuje Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH.
„Vjerujem da javnost posebno zanima pitanje efikasnijeg i kvalitetnijeg procesuiranja predmeta organizovanog kriminala i korupcije, pa vas želim informisati da je VSTV BiH, uz pomoć međunarodnih eksperata, započeo aktivnosti na identifikaciji slabosti sistema u ovoj oblasti, koji će, pored nezavisnog izvještaja, u narednom periodu izraditi i set kratkoročnih i dugoročnih preporuka za jačanje regulatorne uloge VSTV-a BiH u ovom s segmentu“, navedeno je u uvodnoj riječi.
Precizirali su koje su konkretne mjera preduzeli u 2022. godini.
„VSTV BiH je kreirao nove funkcionalnosti u postojećem Sistemu inteligentnog poslovnog odlučivanja (SIPO), zahvaljujući kojima je omogućeno praćenje podataka u realnom vremenu o kompletnom protoku predmeta organizovanog kriminala i korupcije što omogućava, kako VSTV-u BiH, tako i predsjednicima sudova, pouzdan izvor informacija za kreiranje ciljanih mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u ovoj oblasti. Nakon razmatranja preporuka iz Trećeg godišnjeg izvještaja Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju, VSTV BiH je usvojio zaključak kojim je obavezao sudove da kreiraju akcione planove za efikasnije procesuiranje predmeta organizovanog kriminala i korupcije“, navedeno je u uvodnoj riječi predsjednik VSTV-a BiH.
FOTO: Capital
Analize nisu ohrabrujuće
Kako rješavanje tih slučajeva izgleda u praksi, odnosno kakvi su rezultati rada pravosuđa i koji put treba proći jedna prijava slučaja korupcije, vidljivo je u Izvještaju o monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH u 2022. godini, Transparency international BiH.
Oni su u svom izvještaju obuhvatili tužilaštva BiH i Brčko distrikta te tužilačke sisteme u RS i FBiH u periodu od 2019. godine do 2022.godine.
U monitoringu je naglašeno da se kvalitet rada tužilaštava u BiH ogleda prvenstveno u strukturi i vrstama sudskih odluka koje su donesene po pokrenutom krivičnom postupku, odnosno po podignutim optužnicama. Sudska odluka u krivičnom postupku u ovom kontekstu su odbijajuća presuda, oslobađajuća presuda i osuđujuća presuda.
„Očekivani cilj tužilaštava, ali i šire društvene zajednice je da se nakon što sud potvrdi optužnicu, donese što veći omjer osuđujućih presuda, a posebno sa obzirom na to da se smatra da se u prethodnim fazama krivičnog postupka potvrdila osnovanost sumnje da je učinjeno krivično djelo i ko je učinilac takvog krivičnog djela“, objašnjeno je u monitoringu.
Presude se uglavnom završavaju sa uslovnom kaznom
U dokumentu je navedeno da je tokom 2022. godine u BiH zabilježeno povećanje kako broja osuđujućih presuda, tako i povećanje broja oslobađajućih presuda za korupcijska krivična djela u odnosu na 2021. godinu, odnosno povećanje sa 227 osuđujućih presuda u toku 2021. godine na 293 osuđujuće presuda u toku 2022. godine
„Od 293 osuđujuće presude za korupcijska krivična djela tokom 2022. godine, tek njih osam ili 2,7 odsto se odnosi na presude za korupcijska krivična djela na visokom nivou“, navedeno je u monitoringu.
Iako je povećan broj presuda tvorci ovog dokumenta su ukazali na drugi problem, a to su sankcije koje su proizašle iz tih presuda.
Naveli su da je u 2022. godini donijeta 101 presuda sa kaznom zatvora, te da ovaj podatak predstavlja najbolje rezultate u odnosu na period 2019 – 2021.
„Međutim, zabrinjava podatak da je procenat zatvorskih kazni u ukupnom broju donesenih osuđujućih presuda tek 34,6 odsto. S druge strane, čak 62,5 odsto osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela su sa uslovnom osudom, što nije nimalo odvraćajuće za eventualne počinioce ovih krivičnih djela, posebno uzevši u obzir težinu korupcijskih djela, kao i štetu koju korupcija proizvodi prema društvu u cjelini. Podatak da je tek u 2,7 odsto slučajeva osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela izrečena novčana kazna nam govori da se ovaj institut skoro i ne koristi, te da je uslovna osuda još uvijek jedan od osnovnih vidova kažnjavanja za učinjene krivičnog djela korupcije“, naglašeno je u monitoringu.
Rad pravosuđa iz ugla drugih
U Mišljenju EU o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji stoji „Korupcija je raširena i svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što direktno utiče na svakodnevni život građana… Pravosnažne osuđujuće presude u predmetima korupcije na visokom nivou su vrlo rijetke i sankcije nemaju adekvatan preventivni učinak.“
U izvještaju Europske Komisije se navodi da su „potrebni dalji napori na postizanju rezultata o proaktivnim istragama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama za korupciju, posebno u predmetima korupcije na visokom nivou, koji nanose veliku štetu javnim fondovima.“
Procesuiranje korupcije na niskom nivou
Autori ovog dokumenta su naveli da se na osnovu dostupnih statističkih podataka o procesuiranju krivičnih djela korupcije u BiH može zaključiti da procesuiranje još uvijek nije na nivou koje zahtijeva trenutno stanje i rasprostranjenost korupcije u društvu.
„Iako je tokom 2022. godine zabilježeno povećanje ukupnog broja prijava u radu, kako za korupcijska krivična djela, tako i za ostala krivična djela, ovi rezultati i dalje nisu na očekivanom nivou, posebno uzimajući u obzir stanje u društvu, kao i sveprisutnu korupciju“, precizirali su u Monitoringu.
Napomenuli su da je zanimljiv podatak i da su tužilaštva u BiH tokom 2022. godine podigla ukupno 205 optužnica za korupcijska krivična djela, a da je od ovog broja tek 175 potvrđeno tokom 2022. godine.
„To može ukazati i na činjenicu da tužilaštva podižu velik broj optužnica koncem godine kako bi ispunili godišnje norme, te veliki broj tih optužnica ne dođe na razmatranje u sudove do početka naredne godine. Značajno je napomenuti da od ukupnog broja podignutih optužnica (205), njih 17 ili 8,2 odsto se odnosi na podignute optužnice za korupcijska krivična djela na visokom nivou. Međutim, od 17 podignutih optužnica za korupciju na visokom nivou, niti jedna od njih nije potvrđena tokom 2022. godine“, zaključeno je u monitoringu.
Gavran: „Borba protiv korupcije” jedna od najčešće korištenih fraza u BiH
Ekonomista Igor Gavran smatra da pravosudne institucije kroz svoj rad nisu opravdale gore navedeno ulaganje.
„Nažalost, ne samo da nisu opravdale ova sredstva nego su utrošile i mnogo više za dugotrajne propale sudske procese koji na kraju nisu završili očekivanim presudama. Kada se vode uspješno, slučajevi korupcije i drugih oblika kriminala sa finansijskom komponentom su i “najprofitabilniji” za državu, jer se mogu naplatiti značajna sredstva oduzimanjem nelegalno stečene imovine i novčanim kaznama, pa time praktično pravosudni sistem može sam sebe finansirati posrednim putem“, rekao je on.
Naglasio je da je “borba protiv korupcije” jedna od najčešće korištenih fraza u BiH, ali takođe i jedna od najpraznijih floskula koju uglavnom ne prate bilo kakve konkretne aktivnosti a pogotovo ne rezultati.
„Imamo svojevrstan začarani krug gdje bi sistem borbe protiv korupcije trebali uspostaviti i ovu borbu voditi oni koji su ili sami korumpirani ili barem povezani sa korupcijom u okviru njihovih stranaka i struktura vlasti čiji su dio. Obim korupcije u BiH zahtjeva stotine pa vjerovatno i hiljade procesa i odgovarajućih pravosnažnih sankcija prije nego se dosadašnji troškovi pravosudnog sistema mogu smatrati iole opravdanim“, istakao je o Gavran.
Pravna nesigurnost odbija investicije
Dodaje da trenutna situacija ima pogubne posljedice po privredu, jer je prisutna pravna nesigurnost i nepovjerenje u sistem koji otežava poslovanje onima koji su trenutno u BiH, a odvraća one koji bi eventualno mogli doći i ulagati.
„Povećava rizik i troškove poslovanja, jer je privrednicima jako teško naplatiti svoja potraživanja sudskim putem, jako je jednostavno izbjegavati plaćanje poreza i drugih obaveza čime se pogoduje nelojalnoj konkurenciji i sivoj ekonomiji. Korupcija omogućava podobnim neopravdanu dodjelu poslova u javnim nabavkama i zaradu koju inače ne bi mogli ostvariti u tržišnom takmičenju, te posljedično gubitak poslova i zarade objektivno boljima koji posluju legalno“, precizirao je Gavran.
Kako bi se trenutna situacija promijenila potrebne su korjenite promjene, koje polaze od vlasti.
„Nadležne vlasti i jesu uzrok svega navedenog i prije svega bi trebali promijeniti sami sebe, odnosno ukloniti sa pozicija vlasti one koji su sami korumpirani ili povezani sa korupcijom. Bez toga je potpuno nadrealno očekivati da takvi pojedinci učine bilo šta na suzbijanju nečega od čega ostvaruju korist. Mislim da bi automatizacija i nove tehnologije koje isključuju ljudski faktor, povećavaju transparentnost i kontrolu svih procesa podložnih korupciji (zapošljavanje, javne nabavke, administrativne dozvole i procedure) mogli znatno ograničiti prostor za korupciju i djelovati preventivno, ali bez sankcija za već počinjenu korupciju – kako političkih (smjene i isključenja iz javnog života) tako i sudskih (zatvorske i finansijsko-imovinske kazne) ne može biti dovoljnog napretka“, zaključio je on.
BANJA LUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se na Fejsbuku i optužio skupštinsku većinu predvođenu SNSD-om da po direktivi Vlade Đajića opstruiše rješavanje mnogih važnih pitanja, među kojima je i pitanje Akvane.
„Ukoliko se pitanje Akvane hitno ne riješi, onako kako smo predložili, postoji realna opasnost da se privatnik koji potražuje milionska dugovanja nastala za vrijeme kada je ovim preduzećem upravljao SNSD-ov direktor, upiše kao vlasnik jednog od najvrijednijih gradskih zemljišta“, napisao je Stanivuković, potvrđujući time pisanje našeg portala.
Iza svih njihovih poteza koji po pravilu idu na štetu Banjaluke, napisao je dalje Stanivuković, stoji primitivna politička borba koja za cilj ima opstrukciju svih strateških projekata koje radimo za naš grad.
„Kada je u pitanju škola u Adi, više od četiri mjeseca svjesno odugovlače da definišu upisna područja, kako bi u konačnici, djeca koja dugo čekaju školu u tom naselju, mogla da počnu sa upisom. Njima nije stalo ni do radnika Akvane, ni do učenika i njihovih roditelja koji su srećni jer njihovo naselje po prvi put dobija jednu ovakvu školu“, ocijenio je Stanivuković.
On je ovim potvrdio jutrošnji tekst sa CAPITAL-a u kojem smo naveli da bi zbog međusobnog prepucavanja gradonačelnika i skupštinske većine predvođene SNSD-om, grad mogao da ostane bez svoje imovine.
„Ako Grad Banjaluka do 30. juna ne isplati višemilionski dug koji „Akvana“ ima prema „Novoteksu“, ovo privatno preduzeće će na osnovu izvršne sudske presude steći pravo upisa vlasništva nad gradskim zemljištem na kojem je izgrađena „Akvana“ vrijednom više od 20 miliona KM“, navodi se u našem tekstu.
BANJALUKA – Nakon što su mu blokirana preduzeća za proizvodnju namještaja, biznismen Ljubo Ćubić našao se u još većem problemu jer su i računi njegove „Niskogradnje“ od juče u blokadi, saznaje portal CAPITAL.
FOTO: Capital
Naime, 17 računa ove firme je blokirano pa je poslovanje gotovo nemoguće i sve zavisi od poslovnih partnera i povjerenja kojeg imaju prema Ćubiću.
Takođe, preko računa ne može poslovati ni njegova „Nova drvna industrija Vrbas“ čijih je sedam računa, u četiri različite banke, pod blokadom.
Ista situacija je i u preduzeću za proizvodnju namještaja „Nova Dipo“ u Podgradcima kod Gradiške gdje od 9. juna 10 poslovnih računa nije u funkciji.
Ćubić nije odgovarao na pozive CAPITAL-a tako da nismo uspjeli saznati da li će i koliko ove blokade uticati na poslove koje „Niskogradnja“ izvodi na javnoj infrastrukturi.
Prošle godine ova firma se emitujući tri emisije obveznica zadužila za preko deset miliona maraka. Dio obveznica je otkupila Investiciono – razvojna banka Republike Srpske.
BANJALUKA – Na desetine kamiona sa otpadom od jutros čeka ispred kapije regionalne deponije u Ramićima. Gužva se stvorila jer se kamioni tek periodično propuštaju, a vozači gube strpljenje, pa je jedan od njih kamionom “Čistoće” totalno blokirao prilaz.
FOTO: Capital
U DEPOTU-u, preduzeću koje upravlja deponijom kažu da su zbog naloga ekološkog inspektora bili prinuđeni da promjene način rada, koji je na kraju rezultirao gužvom.
Naime, prema njegovom nalogu, naređeno je dnevno prekrivanje radne površine što usporava proces odlaganja otpada.
“Plan je da se vrši periodično propuštanje vozila, gdje bi se omogućilo prekrivanje radne površine, a da radnici koji vrše prekrivanje budu bezbijedni”, navode u ovom preduzeću.
Navode da su blokirani od strane vozača “Čistoće”, koji je vozilo parkirao u suprotnu traku.
“Ograđujemo se od ovakvih postupaka jer pristup vozilima ni vatrogasnim, a ni drugima nije moguć”, rečeno je za CAPITAL iz uprave DEPOT-a.
Međutim, CAPITAL nezvanično saznaje da je nalog inspektora samo jedan od razloga što kamioni čekaju na njihovim kapijama.
Navodno “Čistoća” duguje novac “DEPOT-u” za odlaganje smeća, pa je sve ovo svojevrsni vid pritiska da se novac počne uplaćivati.
Iz uprave “Čistoće” nismo uspjeli pronaći sagovornika za ovu temu, a ni iz gradske uprave niko od nadležni nam nije odgovarao na telefonske pozive.
Podsjećamo, “DEPOT” i “Čistoća” su u višegodišnjem sporu oko zemljišta, koje je prema posljednjim sudskim presudama pripalo ovom drugom.
BIJELJINA – Okružni privredni sud u Bijeljini, nakon dvije godine je okončao stečaj u preduzeću “Slobomir”, pokojnog Slobodana Pavlovića, a u kojem su povjerioci ostali bez 24 miliona maraka.
FOTO: Agencije
Od prodate imovina preduzeća za namirenje je ostalo tek 177.670 maraka, od čega je najveći dio pripao preduzeću “Finalprom” iz Bijeljine koja je dobila 95.760 maraka i jedna je od rijetkih koja je u potpunosti namirila svoje potraživanje.
Svi povjerioci u opštem isplatnom redu dobili su preostalih 72.287,42 KM ili samo 1,03 odsto ukupnih potraživanja.
Inače, kada je imovina u pitanju, a koju pored nekretnina čine i udjeli u nekoliko povezanih Pavlovićevih preduzeća, ona je za 500.000 maraka prodata firmi “Respect plus” iz Banjaluke. Njena vrijednost je bila procijenjena na 9,7 miliona maraka.
Međutim, skoro sav taj novac je potrošen kako bi se platili troškovi stečajnog postupka koji su iznosili 436.935 KM.
Kompanija “Slobomir” osnovana je 1997. godine, a iz nje su proistekle broje druge firme biznismena stradalog u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. godine.
Sve one su zapale u finansijske probleme i prije njegove smrti.
Ko je Slobodan Pavlović
Slobodan Pavlović je srpski biznismen koji je 1965. godine imigrirao u Sjedinjene Američke Države u kojima se obogatio trgujući nekretninama.
U Bijeljinu se vratio početkom devedesetih godina prošlog vijeka, a na rijeci Drini je napravio most koji je spojio Republiku Srpsku, odnosno BiH sa Srbijom. Iako je ovaj projekat predsatavljen kao akt dobročinstva, Pavlović je na naplati mostarine zaradio milione maraka.
U blizini mosta napravio je i grad „Slobomir“, čije je ime izvedenica njegov i imena njegove supruge Mire.
Zbog malverzacija sa kreditom od 750.000 evra, koji je preko njegove banke plasiran Miloradu Dodiku za kupovinu vile na Dedinju, uhapšen je 2016. godine od strane Tužilaštva BiH.
BANJA LUKA – U Službenom listu BiH objavljeno je rješenje Savjeta ministara o razrješenju direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Mire Džakule sa danom 14. junom ove godine.
FOTO: Agencije
„Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u Službenom listu BiH“, navodi se u rješenju objavljenom u Službenom listu od 9. juna i precizira da je doneseno 18. maja na 12. sjednici Savjeta ministara.
Na istoj sjednici doneseno je i rješenje o imenovanju aktuelnog ministra finansija BiH Zorana Tegeltije za direktora UIO, koje je takođe 9. juna objavljeno u Službenom listu BiH.
„Zoran Tegeltija imenuje se za direktora Uprave za indirektno oporezivanje na mandatni period od četiri godine počevši od 15. juna 2023. godine. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u Službenom listu BiH“, navodi se u rješenju.
Prema tumačenjima pravnika, ovako formulisane objave u Službenom listu BiH ostavljaju nedoumicu u vezi toga kada je u stvari prestao mandat Džakuli.
„Ako su oba rješenja, kao što se kaže, donesena 18. maja na sjednici Savjeta ministara, a navodi se da stupaju na snagu danom donošenja, onda je Džakuli tog dana prestao mandat. Umjesto formulacije da stupa na snagu danom donošenja, trebalo je da stoji da stupa na snagu danom razrješenja, odnosno danom imenovanja“, precizira naš sagovornik.
On dodaje da je ovako ostavljen prostor za oprečna tumačenja i pitanja ko je ovlašten da od 18. maja potpisuje akte UIO BiH.
Podsjećamo, funkcioner banjalučkog SNSD-a Srđan Amidžić zvanično je kandidat ove stranke za ministra finansija BiH. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto poslala je njegovo ime na bezbjednosne provjere koje rade SIPA i OBA. Ukoliko prođe bezbjednosne provjere, Parlament BiH trebao bi da sljedećoj sjednici da potvrdi njegovo imenovanje za nasljednika Zorana Tegeltije.
BANJALUKA – Republika Srpska je u potrazi za novim modelima finansiranja, a jedan od načina na koji planira da obezbijedi novac neophodan u budžetu je emisija obveznica koje će moći kupiti građani.
PRIJEDOR – Radovi na raskopavanju površinskog kopa rudnika u selu Bistrica kod Prijedora koji su prije dva dana zaustavljeni zbog protesta mještana, danas su nastavljeni, jer su se na licu mjesta pojavila dva bagera i nastavili sa raskopavanjem zemlje.
FOTO: Capital
Mještani kažu da su zvali policiju, ali da niko nije došao. Oni ističu da je vlast očigledno nemoćna da zaustavi ilegalne radove.
„Za rudarske radove koji su se izvodili ne postoje nikakve dozvole, ali čak i da se ne raskopava površinski kop rudnika, raskopavanjem se trajno devastira ovo zemljište koje se vodi kao poljoprivredno“, kaže jedan od mještana koji je snimio bagere koji su danas došli i nastavili raskopavanje.
Mještani Bistrice koji su se pobunili kažu da se radi o poljoprivrednom zemljištu, zbog čega bi poljoprivredni inspektor trebao da zabrani bilo kakve radove koji se kose sa namjenom zemljišta, dok se ne izvrši promjena namjene.
Prema postojećoj legislativi, da bi se na nekom mjestu otvorio rudnik, osim promjene namjene zemljišta i raspisivanja javnog poziva, izvođač mora da ima ugovor o koncesiji, a onda i da izradi tehničku dokumentaciju, za šta su potrebni lokacijski uslovi koje izdaje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Poslije toga se pribavlja ekološka i vodna dozvola, nakon čega Ministarstvo rudarstva i energetike RS izdaje upotrebnu dozvolu. Za sve ove dozvole i dokumentaciju, kako smo saznali, potrebno je najmanje šest mjeseci.
Za lokalitet u Bistrici kod Prijedora trenutno postoji samo inicijativa, što nije ni blizu početka ispunjavanja uslova za otvaranja rudnika.
Podsjećamo, radovi su prije dva dana nakon pisanjaCAPITAL-a obustavljeni, jer su se mještani pobunili i pozvali policiju.
Lokaciju je nakon obustavljanja radova obišao i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor koji je dao bezrezervnu podršku mještanima za zaštitu sela.
Javor je rekao tada za CAPITAL da nema informaciju da li je izvođač radova dobio bilo kakvu dozvolu od resornog Ministarstva energetike i rudarstva RS.
“Mi nemamo informacija o tome da oni imaju dozvole za rad i koje bi trebalo i nama da dostave. U ovom trenutku se ni ne zna hoće li neko dobiti koncesiju. Postojala je dozvola za istraživanje izdata prije osam godina, ali se nije radilo od tada ništa. Nije poznato ko je ovo uradio, bageri su neobilježeni, nema ni table izvođača. Niko se nije javio niti najavio radove u Gradskoj upravi“, kazao je Javor za CAPITAL.
U Inspektoratu Republike Srpske su ranije rekli su da su dobili predstavku građana i da će rudarski inspektor sljedeće sedmice obići taj teren.
“Inspekcijska kontrola planirana je za sljedeću sedmicu, nakon čega ćemo moći dati odgovor o kakvim radovima je riječ i koje su mjere koje može preduzeti republički rudarski inspektor“, rekli su iz Inspektorata RS.
CAPITAL: D. M.
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
