BANJA LUKA – Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ za prvih pet mjeseci ove godine proizvele su oko 135.000 kubika manje drvnih sortimenata i ostvarile 20 miliona maraka manje prihoda nego u istom periodu prošle godine, saznaje CAPITAL.
Prema tvrdnjama našeg izvora iz vrha ovog javnog preduzeća, generalni direktor „Šuma Srpske“ Slaven Gojković na kolegijumu sa direktorima šumskih gazdinstava rekao je da su stalne kiše i izuzetno nepovoljna vremenska situacija tokom aprila i maja desetkovale i proizvodnju i prihode.
„On je priznao da su katastrofalne vremenske prilike za ovo doba godine prouzrokovale smanjenje proizvodnje i napravile nenadoknadiv manjak prihoda. Drugim riječima, kada bi od danas, pa do novembra bili idealni uslovi za radove u šumarstvu, ne bi bilo moguće pored redovne proizvodnje namiriti i neproizvedenih 135.000 kubika“, objašnjava naš sagovornik.
On kaže da je sam Gojković rekao da je napravljen nenadoknadiv manjak u proizvodnji i nenadoknadiv manjak prihoda, ističući da se praktično već sada može reći da će „Šume Srpske“ ovu poslovnu godinu završiti u minusu.
U prilog tvrdnjama o smanjenoj proizvodnji ide i otvoreno pismo predsjednika Kompanije „Boksit“ Rajka Dukića.
On je naveo da je privrednom društvu „Soligna“ koje se bavi drvopreradom i posluje u okviru „Boksita“ isporučeno 44 odsto od odobrene količine bukve i svega 15 odsto četinara, dok hrast nije nikako isporučivan.
“'Soligna’ ima probleme u poslovanju zbog neredovne isporuke, a posebno zbog neisporučivanja hrasta, koji nam je potreban za proizvodnju namještaja, koji izvozimo u Njemačku, pa smo dovedeni u ozbiljne probleme zbog neizvršenja ugovornih obaveza prema ino kupcu. Takođe, preobleme imamo zbog bitno smanjene isporuke četinara i nemogućnosti da ispoštujemo ugovor prema ‘Alumini’ iz Zvornika“, naveo je Dukić.
On je naveo da je posebno zabrinjavajući i neposlovan odnos šumskih gazdinstava koja nisu isporučila nijedan metar kubni, flagrantno kršeći ugovorne obaveze.
BANJALUKA – Služba predsjednika Republike Srpske odlučila je da posao nabavke kuhinje za Palatu predsjednika vrijedan oko 140.000 marka da preduzeću „Rema trade“ iz Laktaša poznatom po sumnjivim nabavkama za hotel „Rajska dolina“ na Jahorini.
BANJALUKA – Okružni privredni sud u Banjaluci pokrenuo je predstečajni postupak u prvoj domaćoj modnoj kući „Carmen – Line“ iz Laktaša, saznaje portal CAPITAL.
FOTO: Pixabay
Zahtjev za pokretanje stačaja podnijeli su zakonski zastupnici preduzeća, koji su naveli da u posljednjih nekoliko godina posluju sa gubitkom, zbog čega su donijeli odluku o prestanku rada.
Naveli su da ne posjeduju pokretnu ni nepokretnu imovinu te da nemaju zaposlenih radnika. Ostale su neplaćene obaveze prema nekim preduzećima, ali ne i prema zaposlenima.
„Sud je na osnovu uvida u priloženu dokumentaciju utvrdio da je predlagač učinio vjerovatnim platežnu nesposobnost dužnika čime su ispumnjeni uslovi za pokretanje prethodnog postupka za otvaranje stečaja“, stoji u obrazloženju.
Za privremenog stečajnog upravnika imenovana je Andreja Trišić od čijeg će izvještaja zavisiti dalji tok postupka.
Inače, propast ove modne kuće krenula je sa smrću njenog osnivača Zorislava Stojića. Posao je preuzela supruga Plamenka sa ostalim članovima porodice, ali je očigledno da je taj gubitak bio početak kraja.
Do 2020. godine preduzeće je poslovalo pozitivno, imalo prihode veće od milion maraka i oko 50 zaposlenih.
Međutim, te 2020. prihodi su se prepolovili pa je prijavljen gubitak od skoro 260.000 maraka.
Negativno poslovanje se nastavilo i u 2021. godini kada je sa 20 radnika napravljen minus od 167.299 maraka.
Do kraja te godine sve radnje i butici su bili zatvoreni, a bilo ih je 13 u cijeloj BiH.
Zanimljivo je da su Zorislav i Plamenka Stojić završili medicinski fakultet, ali su ipak odlučili da se upuste u preduzetničke vode u kojima su uspješno plivali tri decenije.
BANJALUKA – “Lutrija Republike Srpske”, iako je sredina 2023. godine i dalje čeka isplatu dijela dividende za pretprošlu godinu od “Elektronske video lutrije” (EVL), preduzeća za klađenje čiji je većinski vlasnik i koje je, pod sudski osporavanim uslovima, osnovala zajedno sa firmom “Casinos Austria VLT AG” iz Švajcarske.
FOTO: Capital
Naime, “Lutriji” je prošle godine uplaćena samo prva tranša dividende iz 2021. godine u iznosu od 350.000 maraka.
U martu i maju ove godine uplaćeno je ukupno 150.000 KM, ali i dalje EVL duguje još 531.694 KM dividende.
Taj dug bi prema obećanjima iz EVL-a trebao da bude plaćen u dva jednaka dijela u junu i julu ove godine, što je predviđeno i njihovim budžetom.
“Lutrija” će, kako nam je potvrđeno, morati da sačeka i na dobit iz prošle godine, koja joj neće u potpunosti biti plaćena u ovoj.
“U toku ovog mjeseca planirano je održavanje Skupštine društva EVL na kojoj je predloženo donošenje Odluke o raspodjeli dobiti za 2022. Elektronska video lutrija u skladu sa svojim budžetom planira isplatu dividendi za 2022. godinu. Dio isplate na ime dividende za 2022. godinu će biti realizovan do kraja ove godine”, kazali su nam u ovom preduzeću ne otkrivajući zašto je tempo isplate ovako spor.
Inače, “Lutrija” Republike Srpske je do sada po osnovu dividende od osnivanja EVL-a dobila 812.666 maraka što je veoma skromno ako se uzme u obzir u kakve je probleme Vlada Republike Srpske zapala zbog osnivanja ovog preduzeća.
Podsjećamo, ovo preduzeće jeosnovano kršeći Ustav RS, a vlast u Srpskoj bila je prinuđena da mijenja zakone i ponovo sprovodi tendere samo kako bi ga pravno održala. Ipak i pored toga oko njega se i dalje vode brojni sudski sporovi, a pojedini funkcioneri u Vladi Srpske poput ministra finansija Zore Vidović su “zaradili” i krivične prijave.
“Lutrija RS” na drugoj strani ima velika očekivaja od firme čija dividenda uveliko utiče na njihovo poslovanje, koje je s obzirom na djelatnost u najmanju ruku skromno.
Tako u svojim planovima navode kako od EVL-a u naredne tri godine očekuju prihode od dividendi u ukupnom iznosu od šest miliona maraka.
Nakon višegodišnjeg negativnog poslovanja, uplate iz EVL-a su ih u prošloj godini spasile nove finansijske blamaže pa su konačno prijavili dobit od 1,13 miliona maraka.
Dobit će biti preusmjerena za pokriće gubitaka iz ranijeg perioda koji zaključno sa decembrom prošle godine iznose 1,2 miliona KM.
BANJALUKA – Zoran Tegeltija, još uvijek aktuelni ministar finansija BiH sredinom juna sjeda u fotelju direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U iščekivanju njegovog dolaska u Upravi pripremaju teren da mu odmah po preuzimanju funkcije bude operativno 70 miliona KM za kupovinu prostora za sjedište uprave u Banjaluci.
FOTO: Capital
Naime, UIO je spremio prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o odobravanju projekta za nabavku i izgradnju objekata za regionalne centre i Centralno sjedište UIO BiH.
U njoj se iznos za kupovinu zgrade u Banjaluci u 2023. godini sa 37,9 miliona KM povećava na 69,4 miliona KM.
Odluka je trenutno u fazi konsultacija nakon kojih saglasnost na istu mora dati Savjet ministara BiH.
Međutim, nema sumnje da će ona dobiti njihovu saglasnost jer je koalicija na državnom nivou ranije usvojila budžet BiH kojim su predviđena dodatna sredstva za objekat u Banjaluci.
„Izmjene i dopune Odluke se donose slijedom odobrenih dodatnih sredstava Upravi za indirektno oporezivanje, na poziciji nabavka građevinskih objekata, a na osnovu Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BIH za 2023. godinu“, potvrdili su u UIO BiH.
Podsjećamo, Uprava je na čelu sa odlazećim direktorom Mirom Džakulom planirala da od kontroverznog banjalučkog biznismena Mileta Radišića kupi prostor u koji bi smjestila i centralu i regionalni centar.
Međutim, ponudu “Grand trejda” je na kraju odbila jer nije uspjela da prikupi traženih 100 miliona maraka.
Dio zaposlenih koji su trenutno smješteni u iznajmljenim prostorijama “Glasa Srpske” moraju napustiti objekat, koji se uskoro ruši, a prostorije gdje su smješteni zaposleni u regionalnom centru Banjaluka su u katastrofalnom stanju.
Svojevrsni pritisak pravi iVlada Republike Srpske koja od UIO BiH tražida se iseli iz njenih prostorija u ulici Bana Lazarevića u Banjaluci, koje je godinama koristila besplatno.
BANJALUKA – “Elektroprenos BiH” planira da obnovi svoj vozni park i za tu namjenu ovo javno preduzeće planira izdvojiti skoro tri miliona KM.
Foto: elprenos.ba
Kako bi taj plan realizovali uprava preduzeća je objavila tender kojim je planirana nabavka ukupno 41 vozila, koja će biti raspoređena u radnim jedinicama ovog preduzeća u Banjaluci, Mostaru , Sarajevu i Tuzli.
Rok za predaju ponuda je 27. juli, a raspisana javna nabavka je vrijedna 2.550.000 KM bez PDV odnosno 2.983.500 KM sa PDV-om.
Sva vozila moraju biti proizvedena u ovoj godini, sa dizel motorima, a u zavisnosti od lotova trebaju biti bijele ili metalik crne boje, imati automatski ili manuelni mjenjač te parking senzore, stražnju kameru za parkiranje, navigaciju sa ekranom osjetljivim na dodir i drugo.
Najviše novca za putnička vozila
Najviše novca, čak 767.000 KM bez PDV-a „Elektroprenos“ daje za kupovinu 12 putničkih vozila, od kojih će najveći broj ostati u Banjaluci (šest u upravi, a dva za Operativno područje (OP) u Ramićima).
Druga po veličini stavka je kupovina deset kombija za prevoz putnika, a za koju je predviđeno 518.000 KM bez PDV od kojih polovina treba da ide u OP Mostar. Preostali kombiji „idu“ u Sarajevo i Tuzlu.
Planirana je i nabavka tri kamiona sa duplom kabinom i tovarnim prostrom za 216.000 KM bez PDV od kojih su dva namjenjen za OP Tuzla, a jedan za Banjaluku.
Za jedno teretno radno vozila sa hidrauličnom platformom „autokorpa“ je predviđeno 192.000 KM bez PDV, a vozilo je namijenjeno za OP Mostar.
Predviđena je i nabavka 11 terenskih putničkih vozila sa pogonom na sva četiri točka i za tu stavku je namijenjeno 407.000 KM bez PDV. Kada je u pitanju ovaj lot četiri vozila „idu“ u Sarajevo, po tri u Banjaluku i Tuzlu i jedan u Mostar.
Tenderom je planirana i kupovna jednog teretnog vozila sa nadogradnjom za 270.000 KM bez PDV i to vozilo je namijenjeno za OP Banjaluka u Ramićima.
Zadnjim lotom je predviđena kupovina tri terenska vozila sa duplom kabinom, tovarnim prostorom i pogonom na sva četiri točka za 180.000 KM bez PDV i sva tri vozila biće isporučena OP Sarajevo.
Uslov najniža ponuđena cijena
Kako bi dobili ugovor ili ugovore za ovaj unosan posao ponuđači moraju ispuniti određene uslove.
Naime, ponuđači mogu dostaviti ponudu za jedan, više LOT-ova ili za sve LOT-ove.
Jedan od preduslova koji ponuđači trebaju ispuniti je uspješno realizovan najmanje jedan ili više ugovora, minimalne ukupne ugovorene vrijednosti lota za koji konkurišu u posljednje tri godine ili od datuma registracije, ako je počeo sa poslovanjem prije manje od tri godine.
“Ukoliko ponuđač dostavlja ponudu za više LOT-ova, zahtijevana ukupna ugovorena vrijednost je jednaka zbroju procijenjenih vrijednosti LOT-ova za koje se dostavlja ponuda”, navedeno je u tenderu.
Kriterij za dodjelu posla je najniža ponuđena cijena, a rok za isporuku je u zavisnosti od lota između 180 i 270 dana od dana potpisivanja ugovora.
PRIJEDOR – Aleksandar Milješić, dugogodišnji član SNSD-a iz Prijedora trenutno je direktor Srednjoškolskog centra, odbornik u Skupštini grada i vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije u tom gradu.
Aleksandar Milješić, FOTO: CAPITAL
Iako je riječ o tri nespojive funkcije, on u svemu ne vidi ništa sporno jer, kako nam je kazao, funkciju načelnika odjeljenja izbjegava dok ga Vlada ne razriješi sa mjesta direktora škole.
Milješić je odbornički mandat dobio na posljednjim lokalnim izborima 2020. godine kada je osvojio 3.808 glasova, a paralelno s tim bio je i direktor Srednjoškolskog centra u Prijedoru, što po zakonu nije zabranjeno.
Međutim, krajem marta ove godine Skupština grada Prijedora izabrala ga je za vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije.
Za njegovo imenovanje glasala su 24 prisutna odbornika, dok je sam Milješić bio uzdržan.
Rješenje o imenovanju je objavljeno je Službenom glasniku 6. aprila ove godine, čime se on u istom momentu praktično našao na tri stolice.
Čeka da ga smijeni Vlada
U razgovoru za CAPITALtvrdi da ovu treću, načelničku nije preuzeo, zbog čega ne vidi bilo kakav problem u njegovim imenovanjima.
“Tačno je da me Skupština imenovala za v.d. načelnika Odjeljenja, ali na to radno mjesto nisam prešao jer nisam razriješen od Vlade Republike Srpske sa mjesta direktora škole. Tek kad se to desi, podnijeću ostavku na mjesto odbornika i preuzeti funkciju načelnika Odjeljenja”, kaže Milješić.
Prema njegovim riječima, njegovo trenutno radno mjesto je Srednjoškolski centar u kojem jedino dobija platu.
“Nemam primanja po više osnova, nisam u radnom odnosu u gradskoj upravi i zato čekam razrešenje Vlade. Moj je stav da ne želim doći na mjesto načelnika dok god me Vlada ne razriješi”, zaključio je Milješić.
Međutim, to očigledno nisu razumjeli u Gradskoj upravi Prijedor, gdje njegove aktivnosti predstavljaju kao aktivnosti v.d. načelnika.
Tako se u vijesti objavljenoj na gradskom sajtu od 21. maja navodi da je “vd.načelnika gradskog Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije Aleksandar Milješić uručio pehar pobjedniku turnira “Prijedor open 2023””.
Istog dana, objavljena je još jedna vijestu kojoj se on spominje kao v.d. načelnika u gradskoj upravi. Riječ je o takmičenju o gimnastici.
“Takmičenje je otvorio i učesnike pozdravio v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za kulturu, mešunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije Aleksandar Milješić koji je istakao da je gimnastika bazični sport i veoma bitna za rast i razvoj djece u najmlađem školskom dobu”, stoji u tom tekstu.
Milješić je inače član SNSD-a od 2001. godine. Po zanimanju je profesor sporta i fizičkog vaspitanja, a direktor škole je od 2018. godine.
Takođe, predsjednik je i Aktiva direktora srednjih škola kao i koordinator Malih olimpijskih igara Republike Srpske, te predsjednik skupštine Teniskog saveza Republike Srpske. U Upravnom je odboru Ženskog rukometnog kluba “Mira” iz Prijedora.
Inače, nakon što je CAPITAL ove informacije proslijedio Transparency internationalu BiH, oni su upravnoj inspekciji uputili predstavku kojom traže provjeru navoda i eventualno postupanje.
“Prema Zakonu o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave službenik ne može biti odbornik ili imati izvršnu funkciju u organima vlasti, a gospodin Milješić obavlja funkciju službenika, odnosno načelnika Odjeljenja i odbornika u Skupštini grada Prijedor”, navode oni u prijavi.
Inače, ukoliko se utvrdi nespojivost funkcija, gradonačelnik Prijedora bi morao Milješiću da uruči otkaz o radu.
CAPITAL: Dejan Tovilović
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Tekst je isključiva odgovornost portala CAPITAL.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske tokom prošle godine sa escrow računa je povukla više novca nego što je vratila, a zaključno sa zadnjim danom 2022. godine bila je u obavezi da na njega vrati 18 miliona maraka.
FOTO: Pixabay
Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Srpske za prošlu godinu pokazuje da je na ovaj račun uplaćeno nešto preko milion maraka, dok je 1,76 miliona KM isplaćeno, pa se na njima trenutno nalazi 2,66 miliona KM.
Novac se, između ostalog, koristio za sanaciju i opremanje Poljoprivredne škole u Banjaluci, opremanje sale za kategorizaciju srca i krvnih sudova u bolnici u Prijedoru, izgradnju infrastrukture u Bratuncu.
Od 18 miliona maraka duga, 17 miliona se odnosi na novac pozajmljen za izgradnju i opremanje Nove bolnice u Bijeljini.
Podsjećamo, sredstva naplaćena po osnovu sukcesije imovine bivše SFRJ i privatizacije državnog kapitala Republike Srpske nalaze se na posebnom, takozvanom escrow računu.
Na njemu se poslije prodaje Telekoma Srpske 2007. godine nalazilo skoro milijardu i po maraka. Novac je korišten za investicije, ali i krpljenje budžetskih rupa.
Vlada u posljednjih nekoliko godina izbjegava vraćanje novca na ove račune i to na način da jednom godišnje donosi odluku kojom se prolongira obaveza vraćanja za narednu.
BANJALUKA – Rukovodilac u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske primao je veću platu od zakonom utvrđene, a Zavod je na ugovor o djelu zaposlio najmanje 15 osoba na poslove istraživanja ponude i tražnje na tržištu rada i medijsko oglašavanje, iako imaju formirano kompletno odjeljenje koje se bavi informisanjem i odnosima s javnošću.
BANJALUKA – “Šume Srpske” na čelu sa direktorom Slavenom Gojkovićem odlučile su da kompaniji “Prointer” daju posao nabavke prenosnih printera i PDA uređaja vrijedan gotovo 2,5 miliona maraka.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
