BANJALUKA – Računi „Kompanije Dušanić“ blokirani su čak 11 godina, a Okružni privredni sud u Banjaluci je tek prošle sedmice otvorio stečaj u ovom preduzeću.
BANJALUKA – Kompanija „Bitminer Factory“ iz Banjaluke uložila je reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske na presudu Višeg privrednog suda, kojim je „Unicredit banka“ Banjaluka oslobođena plaćanja 256 miliona maraka odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, saznaje portal CAPITAL.
Foto: Agencije
Viši privredni sud u Banjaluci nedavno je odlučio da banka nije dužna platiti odštetu čime je preinačio prvostepenu presudu Okružnog privrednog suda iz 2021. godine.
Nezadovoljni presudom, u „Bitmineru“ su krenuli u novi postupak. Smatraju da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba parničnog postupka.
„Žalbeni navodi stranaka u ovom postupku nisu pravilno cijenjeni, a Viši privredni sud se nije upuštao u postojanje štete i visine štete, gdje je odmah smatrao da nema protivpravne radnje od strane banke. ‘Bitminer’ smatra da to nije tačno te da su bitno povrijeđene ugovorne odredbe kada je ugovor o otvaranju poslovnog računa jednostrano raskinut“, kazao je za CAPITAL advokat ove firme Sanjin Kosić.
On navodi da je banka dozvolila otvaranje računa „Bitmineru“ iako je znala čime se bavi, da bi nakon pokretanja djelatnosti, taj ugovor jednostrano raskinula.
„Oni su se pozvali na svoja interna pravila koja im zabranjuju da sarađuju sa onima koji se bave kriptovalutama. Međutim, oni o tome nisu prethodno upoznali ‘Bitminer’“, rekao je Kosić.
Podsjećamo, „Bitminer“ je razvijao projekat zasnovan na blockchain tehnologiji, vezan za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta. Investitori su novac krenuli da uplaćuju na račun „Unicredit banke“ do momenta dok im nije počela vraćati novac pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje sa preduzećima u oblasti kriptovaluta.
Okružni privredni sud jeu presudi naveoda banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa takvim klijentima.
Međutim, suprotno mišljenje je imao Viši privredni sud koji je uvažio žalbu banke.
Zanimljivo je da je neposredno prije drugostepene presude, „Bitminer Factory“ kupio biznismen iz Mrkonjić Grada Pantelija Damjanović.
U nedavnom razgovoru za CAPITALon je kazao da je to uradio jer je sve ukazivalo na to da će prvostepena presuda biti potvrđena.
Inače, procjene su da će postupak pred Vrhovnim sudom trajati oko godinu dana.
BANJALUKA – Ministarstvo komunikacija i transporta (MKT) Bosne i Hercegovine predložilo je da se 1,7 miliona maraka od dozvola koje plaćaju licencirani mobilni operateri uplati za izgradnju mosta u Gradišci.
BANJALUKA – Većina ministara u Vladi Republike Srpske ima po jednog ili dva savjetnika i požurili su da ih imenuju odmah po dolasku na funkciju, dok su u manjini oni koji su odlučili da im nisu potrebni ničiji savjeti.
BANJALUKA – Bosna i Hercegovina prepustila je svoja prirodna bogatstva koncesionarima koji ih bez kontrole eksploatišu, prikrivaju prihode, a prema državi gomilaju obaveze.
FOTO: Pixaby
Podaci pokazuju da su prihodi od koncesija u prošloj godini iznosili svega 125 miliona maraka i manji su za tri miliona maraka nego pretprošle godine.
Zanimljivo, sve se to dešava kada cijene mineralnih sirovina na svjetskom tržištu godinama rastu.
Tako je, na primjer, cijena aluminija i rude boksita na svjetskom tržištu od 2015. do 2022. porasla za preko 140 odsto, ali naplate koncesionih naknada nisu povećane.
Šest najvećih rudnika boksita u BiH ne iskazuje nikakvo značajnije povećanje prihoda, koji su danas kumulativno za 7,6 odsto manji nego 2015. godine.
Takođe, cijene željezne rude na svjetskom tržištu od 2015. porasle su za 210 odsto ali prihodi najvećeg rudnika željezne rude „Arcelor Mittal“ Prijedor proteklih godina nisu značajnije povećani.
Podsjećamo, koncesiona naknada se u najvećem broju slučajeva obračunava po osnovu prihoda koje malo ko kontroliše.
Nadležni uglavnom ne preispituju podatke koje im dostavljaju koncesionari. Da im ne treba bezrezervno vjerovati pokazuje kontrola Poreske uprave Republike Srpske koja je u dva navrata utvrdila da je „Arcelor Mittal“ prijedor po transfernim cijenama prodavao rudu sestrinskoj firmi u Zenici. Na osnovu toga obračunata im je dodatna poreska obaveza od 9,6 miliona maraka.
Pored slabe kontrole, oblast koncesija jedna je od najmanje transparentnih. Ugovori su uglavnom tajni, a podaci skriveni od očiju javnosti. Uglavnom se mogu naći osnovne informacije bez puno detalja što stvara veliki korupcijski rizik.
Objavljivanjem objedinjenog registra koncesija, Transparency international BiH napravio je prvi korak u prevenciji korupcije i zloupotrebe javnih resursa.
Registar sadrži informacije o dozvolama, naknadama i poslovanju koncesionara i prvi je ovakve vrste u BiH.
Baza je interaktivna i sadrži veliki broj podataka koji mogu da daju jedan kompletan pregled o tome kako se koncesionari odnosno institucije vlasti odnose prema vrijednim resursima kojima BiH raspolaže.
Registar pokazuje i one podatke koji se po osnovu ugovora o koncesiji ne smatraju javnima kao što su iznosi uplaćenih naknada i visine jednokratnih naknada.
Prikazuju se sve najvažnije informacije o pojedinoj koncesiji kao i o instituciji koja ju je dodijelila. U njemu su podaci o 735 koncesija i 528 koncesionara.
Portparol Ti BiH Srđan Traljić kaže da pored aktivnosti na uspostavljanju registra, sumnjive slučajeve u sferi koncesija prijavljuju nadležnim organima.
„Podnijeli smo krivične prijave protiv odgovornih u vladi Srednjobosanskog kantona jer su propustili da naplate 1,7 miliona maraka potraživanja od koncesija. Iako brojni koncesionari nisu plaćali obaveze resorno ministarstvo nije pokretalo procedure za zaštitu ugovora, a Ministarstvo finansija nije aktiviralo mjenice. Pojedine firme su ugašene i ovo se neće naplatiti zbog čega smatramo da nadležni organi treba da ispitaju kako su postupale nadležne osobe“, kaže Traljić.
Žalili su se i inspekcijskim organima. Po osnovu njihovih prijava u dva slučaja zabranjena je eksploatacija geotermalnih voda.
Primjeri o sumnjivim koncesijama mogu se naći na svakom koraku. Traljić ističe jedan koji je aktuelan u Neumu.
„Opština je dala koncesiju za naplatu parkinga privatnom preduzeću iako su to poslovi u nadležnosti lokalnog komunalnog preduzeća. Ovaj unosan posao u turističkom mjestu sa velikim brojem turista ima oko 1.700 parking mjesta, ustupljen je za naknadu od svega 81.000 KM godišnje koja se, po nalazu revizije, ne plaća redovno. Privatnoj firmi data su i ovlaštenja da naplaćuje i prekršajne kazne, a opština od toga dobija svega 20 odsto“, priča on.
FOTO: TI BiH
Član UO i predsjedavajuća skupštine TI BiH Aleksandra Martinović kaže da koncesije u oblasti prirodnih resursa u BiH često imaju devastirajuće posljedice po životnu sredinu.
U Evropskoj uniji, čija je BiH kandidat, priča je sasvim drugačija.
„Koncesije se povezuju sa javnim nabavkama i osmišljene su tako da omogućavaju mobilizaciju privatnog kapitala i znanja na način koji dopunjava javne resurse i omogućava nove investicije u infrastrukturu i usluge bez povećanja javnog duga.U BiH se reforme odgađaju, prirodni resursi devastiraju, a korupcijske afere gomilaju. Sve to koriste pojedinci u nesređenom sistemu“, kaže ona.
Prema njenoj ocjeni, neophodna je reforma cjelokupnog sistema koja treba da ide u dva pravca.
Prvi bi išao prema usklađivanju pravnog okvira sa direktivama EU.
To podrazumijeva obavezne javne konsultacije, uvođenje obuhvatnog i jedinstvenog elektronskog registra sa ugovorima o koncesijama, osnaživanje odredbi o prevenciji korupcije i sprečavanju sukoba interesa, efikasan i dosljedan nadzor, praćen odgovarajućim sankcijama i drugo.
„Drugi pravac odnosi se na podizanja nivoa znanja, svijesti i društvene odgovornosti svih aktera i zainteresovanih strana kako bi se dodjele i realizacije i ugovori o koncesijama odvijali u skladu sa javnim interesom. Za početak potrebno je definisati šta je to javni interes“, zaključila je Martinovićeva.
NEUM – Mnogi gradovi u BiH suočavaju se sa velikim zagađenjem zraka, a saobraćajni sektor je jedan od glavnih zagađivača. Zelena agenda za Zapadni Balkan, koja je usvojena u novembru 2020. godine, identifikuje elektromobilnost kao jednu od pet prioritetnih oblasti koje su ključne za postizanje ambicioznih ciljeva dekarbonizacije u regionu. BiH se obavezala, između ostalog, na izradu Planova održive urbane mobilnosti (SUMP).
BIJELJINA – „Pavgord“ iz Foče danas je i zvanično dobio svoje predstavnike u Odboru povjerilaca FG „Birač“ u stečaju, a u ovom preduzeću užurbano rade na tome da se stečaj što prije okonča.
JAHORINA – Olimpijski centar (OC) Jahorina planira da ove godine organizuje manifestaciju „40 godina olimpijade“ koja će ih koštati oko tri miliona maraka. Trošak će probati da kompenzuju prodajom posebnih jakni posvećenih tom događaju, za čiju će nabavku izdvojiti 1,5 miliona KM.
FOTO: OC Jahorina
Direktor OC „Jahorina“ Dejan Ljevnaić donio je prije nekoliko dana odluku o javnim nabavkama preduzeća za ovu godinu u kojem su ove dvije stavke među vrijednosno najvećim.
Kako se u odluci navodi, nabavka jakni bi se finansirala iz vlastitih sredstava, a sama manifestacija iz subvencija, odnosno novcem koji bi dala Vlada Republike Srpske.
Predsjednik Nadzornog odbora OC „Jahorina“ Nedeljko Elek za CAPITAL pojašnjava da je riječ o planu koji može, a i ne mora da se realizuje.
„Cilj nam je da priču preselimo iz Sarajeva na Jahorinu. Sve radimo u koordinaciji sa Vladom. To smo planirali, a da li ćemo ostvariti vidjećemo. Imamo 8. juna Skupštinu akcionara nakon koje će se znati više detalja“, kaže Elek.
Iako nije otkrio puno detalja, pojasnio je šta će biti centralni događaj manifestacije.
„Prema Vladi Republike Srpske je upućen prijedlog da se organizuje koncert neke svjetske zvijezde“, kazao je on.
Podsjećamo, u toku Olimpijskih igara 1984. godine na Jahorini su organizovana takmičenja u veleslalomu, slalomu i spustu za žene.
Rukovodstvo Olimpijskog centra “Jahorina” nedavno je organizovalo svečani prijem za Paolu Magoni, koja je osvojila zlatnu medalju u trci slaloma.
CAPITAL: D. Tovilović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
