BANJALUKA – Teniska arena za potrebe ATP turnira „Srpska open“ koja je izgrađena u rekordnom roku, za samo pet mjeseci, sinoć je svečano otvorena.
Foto: Capital.ba
Izgradnja je završena u rekordnom roku, ali osim radnika koji su gotovo bez predaha radili na tome, ovom rekordu značajno je pomoglo i to što nije bilo čekanja za bilo kakve dozvole i papire.
CAPITAL je mjesecima unazad u seriji tekstova ukazivao da su realizaciju ovog projekta pratile su razne nepravilnosti – od nedostatka potrebnih dozvola, neusklađenosti prostorno planskih dokumenata do netransparentnog izbora izvođača radova.
Radovi se odvijali bez dozvola
Sama izgradnja počela je polovinom novembra prošle godne bez potrebnih dozvola.
Prema informacijama nadležnih građevinsku dozvolu za izvođenje pripremnih radova, za izgradnju privremenog sportskog objekta izdalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, tek u drugoj polovini januara ove godine. To znači da se izgradnja ovog objekta dva mjeseca odvijala bez ijedne dozvole.
Isto tako je najveći dio radova završen sa dozvolom za pripremne radove, jer su nadležni tek nedavno u izjavama tvrdili da su obezbijedili građevinsku dozvolu, ali je nisu predočili na uvid javnosti.
Foto: Capital.ba
U regulacionom planu nije ucrtan sportski objekat
Osim toga, izgradnja se odvija mimo važećeg regulacionog plana, koji je predvidio da se na toj lokaciji gradi multifunkcionalni kongresno – konferencijski centar, a ne sportski teren/arena.
Adminstracija gradonačelnika Draška Stanivukovića je u nekoliko navrata pokušala da ispravi taj „sitni“ nedostatak i ucrta sportski sadržaj uz park „Mladen Stojanović“, koji je već bio u izgradnji, ali nije dobio podršku Skupštine grada Banjaluka. Ta situacija do danas nije promijenjena.
Važeći regulacioni plan je jedan od preduslova za izdavanje građevinske dozvole što znači da je upitan i zakonski osnov za izdavanje dozvola.
Netransparentan izbor izvođača radova
Izvođače radova je birao Teniski savez RS, što je urađeno samo sa ciljem da država zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.
Prema zvaničnim informacijama u izgradnji objekta je učestvovalo više od 20 firmi.
Zbog izbjegavanja sprovođenja tendera za izgradnju teniskih terena Transparency International BiH podnio je prijavu Agenciji za javne nabavke BiH. U ovoj organizaciji su potvrdili da još nisu dobili povratnu informaciju iz Agencije kada je u pitanju njihova prijava.
Foto: Capital.ba
Besprijekorna saradnja Grada Banjaluka i Vlade RS
Ovaj projekat zajednički realizuju Vlada RS i Grad Banjaluka koji su pokazali visok stepen saradnje, što ranije nije bio slučaj.
Ranija saradnja između republičkog nivoa, koju predvodi SNSD sa koalicionim partnerima i lokalne vlasti na čelu sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem iz opozicionog PDP-a u prethodne dvije godine je u najmanju ruku bila turbulentna. Realizacija zajedničkih projekata, prije ovog, je uglavnom bila obilježana oprstukcijama, ali je u slučaju „Srpksa open“ došlo do korijenite promjene po ovom pitanju.
Za projekat „Srpska open“ grad Banjaluka i Vlada Republike Srpske su do sada utrošili oko 30 miliona maraka.
Konačna cifra bi trebala biti poznata tek poslije završetka turnira, kada su nadležni obećali da će javnosti položiti račune o svemu što je potrošeno.
Međutim, ako se realizuje plan da se dvorana pokrije sigurno je da će za to trebati još nekoliko miliona.
Sve donesene odluke u vezi sa ovim projektom republička i lokalna vlast pravdale su „višim interesom“.
Arena je sinoć svečano otvorena, a teniski turnir koji će okupiti neke od najvećih zvijezda svjetskog tenisa, među kojima je i najbolji teniser svijeta Novak Đoković, će trajati od 16. do 23. aprila.
ATP turnir “Srbija open” se privremeno seli u Banjaluku, na period od godinu dana, sa ciljem da teniski centar “Novak” u Beogradu tokom tog periodu renovira.
BIJELJINA – Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović od početka ove godine nezakonito i mimo Odluke o izvršenju budžeta realocirao je više od 1,3 miliona maraka, otkriva CAPITAL.
Budžetski inspektor Ministarstva finansija RS u kontroli obavljenoj 27. i 28. februara utvrdio je da je gradonačelnik donio 11 zaključaka o realokaciji sredstava suprotno Zakonu o budžetskom sistemu.
„Realokacije su na osnovu zaključaka gradonačelnika vršene u okviru istih i između različitih budžetskih korisnika. Na ovaj način je od 1. januara do 22. februara realocirano ukupno 1.329.151 KM i to 767.151 KM između budžetskih korisnika i 562.000 KM u okviru istih potrošačkih jedinica“, navodi se u nalazu budžetskog inspektora.
Inspektor je u svom nalazu precizirao da je takvo postupanje u suprotnosti sa zakonom o budžetskom sistemu RS i aktima Skupštine grada Bijeljina.
„Odluka o izvršenju budžeta grada Bijeljina propisuje da se realokacija budžetskih sredstava u okviru istih i između različitih budžetskih korisnika vrši na osnovu odluke Skupštine grada, a na prijedlog gradonačelnika, uz mišljenje Odjeljenja za finansije. Suprotno toj odluci i samo na osnovu zaključaka gradonačelnika izvršena je realokacija 1.329.151 KM“, precizirao je budžetski inspektor.
Uprkos tome što je samo dvadesetak dana prije referenduma o opozivu utvrđeno da je vršio nezakonitu preraspodjelu budžetskih sredstava, gradonačelnik Ljubiša Petrović (SDS) na referendumu održanom 19. marta dobio je podršku skoro 70 odsto izašlih birača.
Petrović nije odgovara na naše pozive, dok predsjednik Skupštine grada i funkcioner SNSD-a Aleksandar Đurđević kaže da je sada samo potvrđeno ono što su predstavnici skupštinske većine i ranije isticali.
„Mi smo ukazivali na to da su vršene nezakonite realokacije i nezakonite isplate iz budžeta zbog čega je protiv gradonačelnika podnesena i krivičan prijava. Ovaj nalaz budžetske inspekcije sada će biti dodatni dokaz u tom postupku, jer niko ne smije da bude iznad zakona“, kaže Đurđević za CAPITAL.
Pregled svih realokacija izvršenih suprotno Odluci o izvršenju budžeta grada Bijeljine možete pogledati OVDJE.
U februaru prošle godine potpisan ugovor o gradnji fabrike gipsa
Do danas nije ugrađena ni jedna cigla
Fabrika važna za rad postrojenja za odsumporavanje
BANJALUKA, UGLJEVIK – Dok predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković boravi u službenoj posjeti Kini i svakodnevno zasipa javnost informacijama o brojnim sastancima sa potencijalnim investitorima, u zaborav padaju davno dogovoreni poslovi sa kineskim kompanijama koje se ne realizuju kako je to pompezno najavljivano.
FOTO: Panradio
Preduzeće Rudnik i Termoelektrana (RiTE) Ugljevik investiralo je 160 miliona maraka u sistem za odsumporavanje, koji se zbog visokih troškova veoma rijetko koristi.
Rješenje je ponudila kineska kompanija „BNBM“ koja je obećala izgraditi fabriku gipsanih ploča, a koja bi za sirovinu koristila gips koji je nus proizvod u procesu odsumporavanja, sa čime bi se pokrio dobar dio troškova, pa bi cijeli, skupo plaćeni, sistem za odusmporavanja bio isplativiji.
Međutim, 14 mjeseci od svečanosti u Ugljeviku na kojoj je najavljena gradnja fabrike, Kinezi nisu ugradili ni jednu jedinu ciglu u objekat na koji uprava RiTE čeka kako bi upalila postrojenje od kojeg zavisi zdravlje stanovnika ne samo Ugljevika i Republike Srpske, nego i cijele Evrope s obzirom da je od ranije poznato o kakvom zagađivaču se radi.
Rok za završetak dvije godine
Naime, uprava RiTE Ugljevik je sa kompanijom „BNBM“ u februaru prošle godine potpisala ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća „BNBM Eastern Europe“ sa čime se krenulo u projekat izgradnje fabrike za proizvodnju gipsanih ploča i proizvoda od gipsa.
Većinski vlasnik u ovoj firmi čije je sjedište u Ugljeviku je kineski „BNBM“ sa 90 odsto učešća, dok ostatak pripada RiTE Ugljevik.
Rokovi su tada jasno naglašeni.
“Vrijednost investicije je 50 miliona evra, a rok za završetak fabrike je dvije godine. Očekujemo da će u okviru ove investicije biti zaposleno 100 novih radnika. Ovo je velika stvar za regiju, ali i cijelu Republiku Srpsku”, izjavio je tom prilikom tada direktor RiTE Ugljevik Čedomir Stojanović.
Od tih njegovih riječi prošlo je više od godinu dana. Po njima, fabrika bi trebala u februaru naredne godine da proradi, međutim od toga neće biti ništa.
Namjerno ili ne Stojanović je obmanuo javnost. Da je tako, potvrđuju i informacije koje nam je dao Diko Cvijetinović, novi v.d. direktora RiTE Ugljevik.
Iz onoga što nam je rekao može se zaključiti da je cijela stvar i dalje na početku.
Priznaje da je proces u jednom momentu potpuno stao, ali i dodaje da se lično zalagao da bude nastavljen.
„Rađene su analize i procedure oko količine gipsa koji možemo proizvesti. Sve smo to odradili i sa elaboratima idemo na nadzorni odbor i skupštinu akcionara“, kazao je Cvjetinović za CAPITAL.
Međutim, još nisu riješeni ni imovinski odnosi na zemljištu.
„Ono je katastarski na Rudniku i termoelektrani Ugljevik, ali nije gruntovno, tako da se mora izvrši izlaganje kako bi se to riješilo i kako bi budući investitori imali čistu dokumentaciju. Sa mojim dolaskom smo to što je stajalo pokrenuli u punom kapacitetu, ali su to ipak neki procesi koji traju“, zaključio je Cvjetinović.
Đokić: Nismo ih ograničavali
Na rokove je zaboravio i Ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske, Petar Đokić, a koji je bio prisutan na potpisivanju sporazuma. Dapače, on tvrdi da rokova za izgradnju fabrike uopšte nema.
„Nema tu određenog datuma ni roka. Ništa nije fiksirano datumom, nismo išli na to da ih ograničimo“, kaže Đokić za CAPITAL.
Kaže kako je riječ o velikoj kompaniji koja ne donosi odluke „preko noći“, već da svaki projekat detaljno razrađuju, što je, kako tvrdi, i ovdje slučaj.
„Nisam ni očekivao da će oni doći i za neko kratko vrijeme realizovati taj projekat. Veoma je važno da su oni do sada najozbiljniji koji su pokazali interes za njega. Imali smom ranije neke druge razgovore sa drugim kompanijama, koji bi koristili sirovinu gipsa koja će nam u budućnosti biti prilično veliki teret u smislu odlaganja i deponovanja u regionu. Mi ćemo dati potpuno podršku njegovoj realizaciji ako kineski partner ostane dosljedan u svojim namjerama“, poručuje ministar.
Inače, Đokić se krajem februara ove godine, sastao sa upravom preduzeća RiTE Ugljevik i predstavnicima kineske kompanije „BNBM“. Nakon sastanka je saopšteno da radovi teku planiranom dinamikom.
Šta je uopšte plan, pokušali smo da saznamo lično od investitora. Međutim, na naša pitanja nisu odgovorili.
Fabrika gipsa bila bi od velikog značaja za RiTE Ugljevik. Naime, troškovi sistema za odsumporavanje godišnje iznose između 15 i 20 miliona maraka.
Pored toga što bi se prodajom gipsa mogao pokriti dio troškova za njegov rad, riješen bi bio i problem odlaganja gipsa.
Podsjećamo, kroz proces odsumporavanja godišnje se proizvede 250.000 tona što zahtijeva veliki prostor za skladištenje.
Govoreći o ovoj temi, stručanjak za energetiku Nihad Harbaš kaže kako se o svemu moralo ranije razmišljati.
Prema njegovoj ocjeni, nedopustivo je uložiti toliki novac u sistem koji ne radi u punom kapacitetu.
Bez obzira kada će i da li će uopšte Kinezi napraviti fabriku, on kaže da će u jednom momentu sistem za odsumporavanje morati biti pušten u punom kapacitetu.
„Sistem možda u ovom momentu nije ekonomski isplativ, ali u budućnosti će se plaćati emisije za Co2 i moraće funkcionisati. Ne smije se sve posmatrati kroz finansijski efekat, tu su i ljudski životi, koji nemaju cijenu“, rekao je on.
BANJALUKA – Pojednostavljeni carinski postupci su olakšali procedure na carinskim terminalima, ali, prema riječima sagovornika portala CAPITAL i dalje nisu smanjili gužve na granicama.
BANJALUKA – Kupci stanova u Novom Boriku u Banjaluci, kojima kompanija Ekvator nije izgradila plaćene stanove protestovali su danas ispred sjedišta preduzeća zahtijevajući od direktora Đorđa Davidovića da završi objekte ili da im vrati novac.
Kažu da je ovo protest upozorenja i početak borbe za imovinu koju su pošteno platili a koju ne mogu da koriste.
FOTO: Capital
Ranko Kovačević je kazao da je 2017. godine kupio stan da od tada prošlo pet godina i pet mjeseci, a on se i dalje nije uselio u stan koji je platio.
Rok za njegovu zgradu je bio oktobar 2018. godine. Probijen je za pet godina.
„Došli smo tu zato što nas je muka natjerala, a ne kao što je Davidović juče rekao u izjavama pojedinim medijima da se umiješala politika i da nas neko nagovara. Uglavnom čovjek nas laže non- stop, prevario nas je i slagao nas je do sada sto puta. Ja sam sa njim bio u nedjelju da vidim može li se nešto uraditi da mi ovo ne radimo i da pokušamo nešto riješiti kako bi krenuli radovi“, rekao je Kovačević i dodao da je umjesto odgovora dobio pitanje koje nema smisla.
Objekat D8, koji nije završen, FOTO:Capital
„On je mene pitao – S kim ja stanujem i da li meni treba stan? Možete zamisliti šta me je pitao. Čovjek nema nikakve empatije prema nama i našim mukama“, kazao je on i dodao da ih je ta situacija dovela do današnjih protesta i da planiraju ići do kraja .
„Nešto će se morati preduzeti ili Tunjice ili oduzmanje imovine ili će ovo završiti. Drugo nam ne preostaje“, zaključio je on.
Kaže da u zgradi D8 ima preko 130 prodatih stanova, a nešto manje u D7, koja nije ni započeta.
Sličnu priču priča i Gojko Mijatović. On je kupio stan u jesen 2018.godine a rok je bio 31.12.2019. godine.
Objekat D7, kojem su samo urađeni temelji, FOTO: CAPITAL
„Međutim evo prošle su više od tri godine bez ikakvih naznaka da će se to završiti. Da je to negdje pri kraju mi ne bi protestovali. Ovdje nije pitanje kada će biti već da li će ikada biti. Moja majka je umrla i nije dočekala da uđe u stan, umrla je kao izbjeglica a ne usvom domu što je žarko željela“, kazao je on.
Smatra da ovo što se njemu događa ali i drugim kupcima ovih stanova predstavlja ogledalo stanja u državi.
„Šta radi pravosuđe i tužilaštvo? Da oni rade svoj posao mi se ovdje ne bi okupljali. Isto je sa Gradskom upravom, mi smo tražili od gradonačelnika Draška Stanivukovića da nas primi i da nam on i Gradska uprava rješava problem. Svjesni smo mi da je to težak problem i da gradonačelnik to ne može riješti čarobnim štapićem, ali smo tražili da nas sasluša i da nam da savjete, upute. Međutim on je odbio. Ići ćemo kroz institucije sistema, a ako ne bude rezultata ići ćemo van institucija sistema“, kazao je Mijatović.
Podsjećamo, Davidović je juče dao novo obećanje prema kojem će zgrada D – 8 će sigurno biti završena do kraja ove godine, dok će zgrada D – 7 biti započeta krajem maja. Otužio je da ga u svemu opstruiše i gradska uprava sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem.
– Čak 701 preduzeće bez ijednog zaposlenog poslovalo u plusu – „Mljekara“ Laktaši bez radnika zaradila 2,8 miliona
BANJALUKA – „Mljekara“ Laktaši koja, prema zvaničnim podacima ne zapošljava nijednog radnika, zaradila je u prošloj godini gotovo tri miliona maraka, a pored ovog preduzeća, čak još pet firmi bez ijednog zaposlenog je ostvarilo milionsku dobit. Interesantno je i da je preduzeće „Ban Gradnja“ iz Banjaluke sa samo jednim zaposlenim lani ostvarilo dobit od 11,2 miliona maraka.
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske obnovila je pregovore sa američko-kanadskim konzorcijem „SE – GEDC Corp.“ u vezi sa dokapitalizacijom Rudnika željezne rude (RŽR) „Ljubija“ u Prijedoru.
BANJALUKA – Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske je tokom prošle godine zapošljavala mimo kadrovskog plana, nije imala uspostavljen sistem finansijskih kontrola, a subvencije su precijenili za čak 8,4 miliona maraka zbog čega su od revizora dobili mišljenje sa rezevom i za finansijske izvještaje, ali i za usklađenost.
BANJALUKA – Predstavništva Republike Srpske u svijetu potrošila su u prošloj godini 5,5 miliona maraka. Fokus im je bio na pripremi terena za posjete zvaničnika iz Srpske, dok su ostatak vremena trošili obilazeći sajmove piva, zborove, molitve, izložbe, večeri poezije, sportske događaje i druge manifestacije na kojima su širili glas o Republici Srpskoj.
FOTO: Pixabay
Perović glumio portparola
Šefu predstavništva Srpske u Rusiji Dušku Peroviću u prošloj godini je na raspolaganju bilo preko milion maraka.
Kao jednu od glavnih aktivnosti on navodi podršku organizaciji posjete tada srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika 25. Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu u sklopu kojeg se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Perović se potrudio da Dodikove aktivnosti budu dobro medijski propraćene, pa se stavio u ulogu njegovog portparola.
“Predstavništvo je pružilo podršku i za novinare RTRS-a i ATV-a radi snimanja i praćenja događaja, kao i podršku prilikom davanja intervjua srpskog člana Predsjedništva BiH za ruske novine i televiziju”, navodi se u izvještaju o radu Predstavništva Srpske u Rusiji.
Takođe, ovo Predstavništvo je pomagalo u organizaciji vebinara, fudbalskih i šahovskih turnira, prevodilo dokumentaciju kako privrednicima, tako i oboljelima koji su trebali na liječenje u tu zemlju.
Perović je, kako se vidi iz izvještaja, uveliko bio uključen i u planove koje kompanija „Gasprom“ ima u Republici Srpskoj.
“Pružena je podrška prilikom usaglašavanja Mape puta realizacije projekata izgradnje gasovoda i elektroenergetskih kapaciteta na teritoriji Republike Srpske sa kompanijom „Gasprom“, piše u izvještaju.
U ovom dokumentu doslovno je pobrojan svaki stastanak i događaj na kojem su ljudi iz Predstavništva prisustvovali. U moru njih ističe se sastanak sa nastavnicom srpskog jezika u Centralnoj gradskoj biblioteci „V.V.Majakovski” u Sankt Peterburgu vezano za učenje i nastavu srpskog jezika.
“Pružena je podrška prilikom objavljivanja pjesama pjesnika iz Republike Srpske u zbirci poezije i proze Udruženja književnika „Čongarski bulevar” Biblioteke br. 148 „F.I.Tjutčev” u Moskvi”, stoji u informaciji o radu.
Predstavništvo je navelo i da je odalo počast poginulim opkoljenog Lenjingrada i položilo vijenac u ime cijelog naroda Republike Srpske na Piskarevskom spomen groblju u Sankt Peterburgu povodom 78. godišnjice oslobođenja Lenjingrada od opsade.
U Austriji se posvetili građenju kapele
U Predstavništu RS u Austriji kao najznačajniju aktivnost su naveli učešće u potpisivanju sporazuma između Fonda PIO Republike Srpske i Austrijskog penzijskog fonda (PVA) o pojednostavljenju procedure za ostvarivanje prava na starosnu penziju za građane Republike Srpske koji su na privremenom radu u Austriji, a kojim su otklonjene poteškoće koje su postojale u pomenutom procesu.
Što se tiče privrede, kažu da su najzaslužniji za investiciju austrijske “Pewag” grupacije koja sprema otvaranje novog pogona za proizvodnju dijelova od industrijskog tekstila u Srpskoj.
Kada je u pitanju saradnja u ovlasti prosvjete i kulture, u Predstavništvu Srpske u Austriji navode da su učeštvovali u Upravnom odboru za izgradnju Memorijalne kapele na Vojnom groblju u Mauthauzenuna.
“Predstavništvo je u prethodnom periodu logistički i finansijski podržalo realizaciju projekta izgradnje kapele, radi sjećanja na nekoliko hiljada srpskih vojnika koji su tu sahranjeni u Prvom svjetskom ratu, kao i stradalnika u obližnjem koncentracionom logoru”, stoji u izvještaju.
Kesićevi sastanci sa pomoćnicima sekretara
Obrad Kesić, šef predstavništva u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) a koje već duže vremena drže na crnoj listi predsjednika RS Milorada Dodika, potrošio je 870.000 maraka, bez vidljivih rezultata.
Tako je on među važne aktivnosti vezane za institucionalnu saradnju naveo sastanke sa članovima američkog Kongresa i drugih institucija ne navodeći imena.
Kesić ističe sastanak sa savjetnikom novoizabranog guvernera države Merilend, te sa pomoćnikom sekretara ove države.
Takođe, spominje da se sastajao sa predstavnicima američke kompanije koji su zainteresovani za izgradnju fabrike alata negdje na području Balkana, a gdje su dostavljene informacije vezano za ulaganja u Republiku Srpsku.
“Pružena je podrška američkoj kompaniji GTC iz Milvokija vezano za uspostavljanje kontakta i saradnje sa firmom Ekoboks iz Srebrenice, te izražen interes američke kompanije za mogućnost ulaganja ili kupovine kompanije iz Republike Srpske”, navodi se u njegovom izvještaju.
Kesić je imao vremena i za osveštanje hrama Svetog Save na Floridi, obilježavanje komemoracije Halijard misije u Feniksu, proslavu Dana i krsne slave Republike Srpske.
Cicović na prezentaciji traktora
Predstavništvo Srbije najveću pažnju posvetilo je organizaciji jubilarne svečanosti povodom Dana Republike Srpske i 30. godišnjice proglašenja Ustava Republike Srpske.
Takođe, organizovali su desetu jubilarnu manifestaciju „Dani Srpske u Srbiji“, po njima njihovu najznačajniju aktivnost.
Šef predstavništva Mlađen Cicović sastao se sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, a organizovao je i zajednički sastanak sa ministrom trgovine i turizma Republike Srpske i ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije.
“Osim toga, šef Predstavništva se sastao sa predsjednikom Gradske opštine Zvezdara, sa kojim je razgovarao o dosadašnjoj saradnji sa Republikom Srpskom i modelima njenog unapređenja u narednom periodu”, stoji u izvještaju.
Takođe, svjedočili su potpisivanju Sporazuma o saradnji Niša i Istočnog Sarajeva, a u saradnji sa Turističkom organizacijom Republike Srpske, organizovali su predstavljanje turističke ponude Republike Srpske na 43. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu.
Zanimljivu aktivnost su imali vezanu za unapređenje privredne saradnje.
FOTO: Agro klub
“Organizovana je posjeta ministra privrede i preduzetništva kompaniji „Majevica“ u Bačkoj Palanci, koji je tom prilikom prisustvovao svečanoj prezentaciji prvog domaćeg traktora „Majevica 90“. Vođene su aktivnosti u vezi pokretanja proizvodnih kapaciteta „Majevice“ u Srpskoj, najvjerovatnije u Zvorniku”, piše u izvještaju o radu predstavništava Srpske u 2022. godini.
Čestitka kao mjerilo uspijeha
Predstavnici Republike Srpske u Njemačkoj kao primjer jačanja institucionalne saradnje naveli posjetu pivskom festivalu “Oktobarfest” u Minhenu.
Po pitanju privredne saradnje, održali su sastanak vezan za uspostavljanje saradnje privrednih komora Baden Virtemberga i Republike Srpske, a sa predstavnicima kompanije “BC Schweisstechnik” razgovorano je o mogućnosti investiranja u Srpsku.
Predstavništvo u Belgiji pisalo je pisma predstavnicima u Evropskom parlamentu u kojima su osuđivali neosnovane tvrdnje o Republici Srpskoj.
Navode da o uspješnosti njihovog rada svjedoči “direktna podrška zvaničnicima u očuvanju slobode i identiteta Republike Srpske pružena je od strane nekoliko poslanika Evropskog parlamenta”.
“Oni su putem svojih zvaničnih kanala na društvenim mrežama čestitali Dan Republike Srpske”, hvale se u predstavništvu Srpske u Njemačkoj.
Aktivnosti Predstavništva u Izraelu i Grčkoj u oblasti institucionalne saradnje takođe su se svele na organizaciju posjeta zvaničnika Republike Srpske ovoj zemlji.
U Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju navode da Predstavništva predstavljaju značajan dio institucionalne strukture Republike Srpske čiji je cilj jačanje različitih vidova saradnje sa institucijama, poslovnom i akademskom zajednicom u zemljama svog sjedišta.
“Treba napomenuti da posljedice pandemije virusa korona, kao i izbijanje oružanog sukoba u širem okruženju u velikoj mjeri utiču na globalne prilike, multilateralnu i bilateralnu saradnju, što se dijelom odrazilo i na aktivnosti predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i mogućnosti njihove realizacije”, kažu u ovom ministarstvu.
BANJALUKA – “Akvana” je, prvi put od osnivanja, godinu završila sa pozitivnim poslovnim rezultatom, ali ni taj plus ne može značajnije pomoći ovom gradskom preduzeću da se izvuče iz dubioze u kojoj se već godinama nalazi.
FOTO: Aquana
Akumulirani gubitak preduzeća na kraju prošle godine iznosio je 12,5 miliona KM, a njihovoj trenutnoj situaciji ne pomaže ni činjenica da Grad Banjaluka nije pripremio dugoročni plan za restrukturiranje ovog gubitaša, koji aktuelna vlast već dugo najavljuje.
Plus od 140.000 KM ne može smanjiti milionski minus
V.d. direktor „Akvane“ Sveto Lazić je naveo da će „prvi put od osnivanja preduzeća finansijski izvještaj „Akvane“ biti pozitivan“.
Kaže da je ovo preduzeće prošlu godinu završilo sa plusom od 142.304 KM, prihodi su iznosili 2,7 miliona KM a rashodi 2,6 miiona KM.
Lazić kaže da je taj rezultat znatno bolji u odnosu na 2021. godinu kada je zabilježen minus od 414.452 KM.
Dodao da su za plus „Akvane“ na kraju prošle godine najviše zaslužna izdvajanja iz budžeta grada u 2022. godini i ono što se planira u ovoj.
Grad je lani kroz tekući grant za rad Gradskog olimpijskog bazena (GOB) izdvojio 1,7 miliona KM, a ove godine je za sada za te namjene planirano 900.000 KM. GOB-om upravlja preduzeće „Akvana“.
„Grad je vlasnik i oni su shvatili bez čega firma ne može funkcionisati“, konstatovao je Lazić.
Međutim, taj plus neće puno pomoći kada su u pitanju problemi ovog preduzeća. Dugovi koje „Akvana“ vuče godinama unazad su višemilionski, priznaje Lazić.
Ukupna stara dugovanja ovog preduzeća nisu veće od sedam miliona KM, a kumulatvni gubitak sa amortizacijom i svim ostalim iznosi 12,5 miliona KM.
„Samo preduzeće je napravljeno na klimavim temeljima i akumuliran je veliki dug, do te mjere da se više nisu mogli isplaćivati ni povjerioci ni dobavljači i onda su se lani desile stvari koje su se desile“, rekao je Lazić misleći na blokade računa „Akvane“ zbog naplate dugova preduzeću „Novoteks“ i Poreskoj upravi RS.
Dug prema „Novoteksu“ pet miliona KM
„Samo jednom dobavljaču, firmi „Novoteks“ „Akvana“ duguje tri miliona KM, a sa kamatom to će biti od 4,5 do pet miliona KM. Imamo dug i prema Poreskoj upravi RS te „Elektrokrajini“, rekao je Lazić.
Napominje da je lani potpisan sporazum sa preduzećem „Novoteks“ za servisiranje duga “Akvane”.
„Za sada servisiramo te obaveze na mjesečnom nivou, s tim da je obaveza da se do 30 .juna ove godine dug u kompletu isplati“, kazao je Lazić i dodao da se nada da će isplata ovog duga biti na vrijeme realizovana.
Bez pomoći Grada upitan rad preuzeća
Lazić je izrazio nadu da će se ubrzo početi i sa restrukturiranjem ovog preduzeća, navodeći da upitno funkcinisanje „Akvane“ u trenutnim uslovima.
„Nadam se da će se na nekoj od narednih sjednica gradskog parlamenta odlučivati o našoj sudbini i da će se naći dugoročno rješenje“, rekao je on i dodao da “Akvana” za sada funkcioniše.
„Uvijek ima problema sa plaćanjima ali nam dinamika isplate grantovskih sredstava iz budžeta grada i naši prihodi dozvoljavaju da zadržimo likvidnost i trenutno smo funkcionalni. Ako u narednom periodu ne bude neka finansijska injekcija upitno je koliko ćemo moći funkcionsati“, kazao je Lazić za CAPITAL.
Gradski menadžer čeka pres konferenciju
Za pripremu plana koji bi trebao da od potpune propasti spasi „Akvanu“ je zadužena Gradska uprava Banjaluka. Oni se tim poslom već dugo bave, ali do sada nije bilo vidljivih rezultata.
Oni su za sada, bez uspjeha pokušali dobiti odobrenje lokalnog parlamenta za planove koji su trebali da ugase pojedine požare.
Zadnji pokušaj je bio u martu kada su Skupštini grada kandidovali kredit od pet miliona KM, kojim se kako je navedeno u dokumentu „trebala izvršiti dokapitalizacija preduzeća“.
Odbornici većine koju predvodi SNSD su bez obrazloženja povukli tu tačku na sjednici skupštinskog Kolegijima. To znači da tema nije ni dospjela na dnevni red Skupštine grada Banjaluka.
Prema dostupnim informacijama taj novac se trebao iskoristiti za isplatu dugova „Akvane“ prema „Novoteksu“. Nakon svega gore navedenog postavlja se pitanje šta će nadležni uraditi da spasu od propasti ovo preduzeće. Odgovor na to pitanje već dugo obećavaju da će dati u Gradskoj upravi Banjaluka.
Gradski menadžer Bojan Kresojević nije želio da priča o detaljima. Kazao je da je plan u pripremi i da ne želi da iznosi parcijalne informacije koje„bi se mogle pogrešno interpretirati u javnosti“.
„Kada sve priremimo organizovaćemo konferenciju za medije i saopštiti naš plan sa svim detaljma“, naveo je on.
Problemi od samog početka
“Akvana” je javno preduzeće koje je u potpunosti u vlasništvu Grada Banjaluke i koje od prve godine rada posluje sa minusima.
U sklopu „Akvane“ radi akva-park u naselju Borik koji je počeo sa radom 2007. godine, a 2009. godine je otvoren i zatvoreni Gradski olimpijski bazen.
Problemima u ovom preduzeću se počela baviti administracija bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića koja je 2018. godine pokrenula proces restrukturiranja ovog preduzeća. Prvi korak je bio da se ovom preduzeću oduzme upravljanje nad „Staklencem”, s kafićem i izložbenim prostorom u parku “Petar Kočić”, zato što je iz godine u godinu u svom radu bilježio minus. Ugostiteljski objekat u prizemlju je dat u zakup privatnom sektoru, a sprat na upravljanje Kulturnom centru Banski dvor. Vremenom je i smanjen broj radnika u “Akvani”.
Novi gradonačelnik Draško Stanivuković doveo je novu upravu najavljujući korjenite promjene, ali to se još nije dogodilo, odnosno aktuelna adimnistracija nije povukla neke značajnije poteze.
CAPITAL: V. Popović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
