Kategorija: TOP 3

  • Stanivuković ne odustaje od zamjene zemljišta sa firmom „Korićanac ZRUG“

    Stanivuković ne odustaje od zamjene zemljišta sa firmom „Korićanac ZRUG“

    BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zatražio je mišljenje Pravobranilaštva RS na Ugovor o zamjeni nekretnina između Grada Banjaluka i firme „Korićanac ZRUG“ i tako pokazao da ne odustaje od sporne zamjene zemljišta, ali je u ruke pravobranilaca prebačen vruć krompir i odgovornost za zaključenje ugovora kojim se Gradu nanosi višemilionska šteta.

    korićanac
    Foto: Capital

    Tim spornim ugovorom o čemu je pisao CAPITAL firmi „Korićanac ZRUG“ za 6,5 duluma zemljišta kojim će ići pristupni put za novi most u naselju Česma u zamjenu se daje 2,8 duluma atraktivnog gradskog zemljišta kod zgrade Vlade RS.

    Stanivuković se danas na konferenciji za novinare pravio nevješt izbjegavajući direktan odgovor na pitanja CAPITAL-a o spornom ugovoru. Samo kratko je rekao da „sve u vezi sa tim ide po proceduri“, ali kasnije je naložio svojim saradnicima da nam konkretno odgovore.

    „Odsjek za pravna pitanja je uputio nacrt ugovora Pravobranilaštvu RS“, potvrđeno je potom za CAPITAL.

    Član 16. Zakona o Pravobranilaštvu RS kaže da „Pravobranilaštvo ima pravo i obavezu da pokrene postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom radi zaštite imovinskih prava i interesa zastupanih subjekata u slučajevima kada je to propisano zakonom, kada to pismeno zahtijevaju subjekti koje zastupa ili kada na drugi način sazna da je to potrebno“.

    Pored toga, zakon kaže sljedeće: „Ako je Pravobranilaštvo mišljenja da je zaključeni ugovor ništavan, podnijeće tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da je ugovor rušljiv, podnijeće tužbu za poništenje“.

    U ovom slučaju to znači da je Stanivuković u ruke Pravobranilaštva RS prebacio odgovornost za štetu koja prijeti Gradu ako se zaključi ovaj sporni ugovor, jer Stanivuković očigledno ne namjerava da odustane od njegovog zaključenja.

    Ono što je posebno interesantno je što je Pravobranilaštvo RS, iako je to suprotno njegovoj praksi, unapred dalo zeleno svjetlo na ugovor o zamjeni nekretnina kada je dalo pozitivno mišljenje na Odluku Skupštine Grada od 19. jula kojim je „data saglasnost i ovlašćen gradonačelnik da uz prethodno pribavljeno mišljenje Pravobranilaštva zaključi ugovor o zamjeni nekretnina sa firmom „Korićanac ZRUG“ u smislu odredbe člana 16. Zakona o Pravobranilaštvu RS“.

    U svakom slučaju, Stanivuković je upućivanjem nacrta Ugovora o zamjeni u Pravobranilaštvo RS pokazao da ne odustaje od realizacije spornog posla i zamjene zemljišta za koje je dobio saglasnost Skupštine Grada na vanrednoj sjednici održanoj 19. jula. Cijeli ovaj posao ide direktno u prilog tvrdnjama o simbiozi između gradonačelnika i SNSD-a, jer su odluku podržali odbornici skupštinske većine predvođene SNSD-om i odbornici PDP-a.

    U odluci za koju je glasalo 20 odbornika, sporna je vrijednost zemljišta, jer je zemljište u Česmi procijenjeno na čak 2,1 milion KM, a zemljište kod zgrade Vlade na „samo“ 2,3 miliona KM, iako investitori njegovu tržišnu vrijednost procjenjuju na više od osam miliona KM.

    česma
    Foto: Capital.ba

    Prema ugovoru na čiji nacrt je Skupština Grada 19. jula dala saglasnost, a gradonačelnik ga uputio Pravobranilaštvu RS na davanje mišljenja, firma „Korićanac ZRUG“ treba gradu da doplati oko 200.000 KM i uđe u posjed atraktivne parcele kod zgrade Vlade.

    Ono što je u cijelom poslu sporno i na što, uprkos obećanjima, gradonačelnik još nije odgovorio, iako smo mu u petak poslali pitanja jeste „zašto i po kojem osnovu je Grad Banjaluka tražio izmjenu pravosnažnih rješenja o eksproprijaciji radi promjene vlasnika, iako je predmetno zemljište već bilo eksproprisano i u skladu sa članom 7. Zakona o eksproprijaciji RS postalo vlasništvo Grada“.

    To praktično znači da je Grad za svoje zemljište u naselju Česma koje je eksproprisano za potrebe izgradnje mosta kao naknadu dao svoje zemljište na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu.

    Dalje član 25. Zakona o eksproprijaciji kaže da se „uz prijedlog za eksproprijaciju mora podnijeti dokaz da su obezbijeđena potrebna sredstva i položena kod banke u visini približno potrebnoj za davanje naknade za nepokretnosti predložene za eksproprijaciju, odnosno dokaz o obezbijeđenoj drugoj odgovarajućoj nepokretnosti“.

    Pitanje na koje, između ostalih, CAPITAL i javnost očekuju odgovor je koliko sredstava je u skladu sa navedenim članom zakona, uz prijedlog za eksproprijaciju Grad obezbijedio i položio kod banke za davanje naknade za zemljište u Česmi, odnosno da li je kao drugu odgovarajuću nepokretnost predložio gradsko zemljište kod zgrade Vlade.

    CAPITAL: D. Momić

  • „Elektroprivreda RS“ duguje za porez 12,8 miliona KM

    „Elektroprivreda RS“ duguje za porez 12,8 miliona KM

    TREBINJE – Elektroprivreda Republike Srpske postala je jedan od najvećih poreskih dužnika u Srpskoj i na kraju juna dugovala je Poreskoj upravi RS 12,8 miliona KM.

    Zgrada Elektroprivrede RS u Trebinju
    Foto: Capital.ba

    (više…)

  • Potvrđena optužnica zbog prodaje diploma

    Potvrđena optužnica zbog prodaje diploma

    SARAJEVO – Sud BiH potvrdio je optužnicu u predmetu protiv Zorana Kalinića i drugih koja 15 fizičkih lica i šest privatnih visokoškolskih ustanova tereti za trgovinu visokoškolskim diplomama, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    prodaja diploma
    FOTO: Copilot

    (više…)

  • Ogroman pad dobiti hidroelektrana u sastavu ERS

    Ogroman pad dobiti hidroelektrana u sastavu ERS

    BANJALUKA – Hidroelektrane u sastavu „Elektroprivrede RS“ drastično su pogoršale finansijski rezultat prvoj polovini ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period. Dvije elektrane su imale pad dobiti u milionskom iznosu, dok je jedna čak potonula u minus.

    HE na Vrabsu
    Foto: Hidroelektrane na Vrbasu

    (više…)

  • Turistički vaučeri Srbije i Srpske se izgubili u administrativnoj mreži (VIDEO)

    Turistički vaučeri Srbije i Srpske se izgubili u administrativnoj mreži (VIDEO)

    BANJALUKA, BEOGRAD – Republika Srpska i Srbija planiraju da u budućnosti  funkcionišu kao jedna turistička cjelina, ukoliko dvije Vlade uspiju u namjeri da realizuju projekat zajedničkih turističkih vaučera.

    Ilustracija, FOTO: CAPITAL

    Najveća prepreka ovoj ideji je administracija s obzirom da je priča regionalnog karaktera, ali i novac, kojeg Republika Srpska mora da obezbijedi, a zbog čega je i ranije odustala od subvencisanja svojih građana.

    Takođe, upitno je da li je dovoljno 100 maraka koje je dijelila Srpska, ili 85 evra koliko trenutno daje Srbija da se turisti motivišu i krenu na neke od destinacija udaljenih više stotina kilometara i gdje subvencija ne bi bila dovoljna da pokrije ni troškove goriva i putarina.

    Da ova ideja živi, i da se o njoj ozbiljno razmišlja, nedavno je potvrdio predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

    Dogovorili smo se da vaučeri turistički, koji važe u Srbiji, važe i u Republici Srpskoj i obrnuto”, kazao je on.

    Međutim, Dodik nije ulazio u detalje, a nakon toga više nije bilo pravih i konkretnih informacija.

    Ideja stara nekoliko godina

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić u razgovoru za CAPITAL i „Novu ekonomiju“ kaže da je ideja stara već nekoliko godina, koliko se i vode pregovori o mogućnostima da dođe do realizacije projekta.

    On otkriva da je u novembru prošle godine bio operativni sastanak njega i ministra  turizma i omladine Srbije Huseina Memića, na kojem je došlo i do konkretizacije.

    U tehničkom smislu, potrebno je prije svega da se definišu količine vaučera koji će se koristiti u reciprocitetu, jer Srbija u svom projektu ograničava količinu vaučera koje emituje, dok je u Republici Srpskoj korištenje vaučera bilo drugačije definisano. Takođe, potrebno je kreirati i modele refundacije sredstava za pravne subjekte među zemljama, načine apliciranja i još niz drugih tehničkih detalja”, kaže Šulić.

    On napominje da su na prijedlog dva ministarstva turistički vaučeri razmatrani i definisani kao jedan od zaključaka Svesrpskog sabora, a u cilju daljeg jačanja odnosa Srpske i Srbije.

    Aktivnosti na ovom projektu nastavićemo i u narednom periodu, a javnost će biti blagovremeno informisana o svim detaljima”, zaključio je Šulić ne otkrivši kada bi projekat mogao da zaživi.

    Da podsjetimo, turistički vaučeri u Srpskoj realizovani su u  dva navrata i tokom dva ciklusa i to u periodu od 15. juna 2020. godine do 30. juna 2021. godine i u periodu od 01. jula 2022. godine do 30. oktobra 2022. godine.

    Građanima Republike Srpske izdato je ukupno 65.857 turističkih vaučera.

    Na raspolaganju im je bilo 100 KM uz obavezna dva noćenja, a vaučere su najviše koristili u banjskim mjestima, među kojima je vodeća bila Banja Vrućica u Tesliću.

    Banja Vrućica
    Foto: Banja Vrućica

    Osim banjskih centara, veliki broj korisnika turističkih vaučera posjećivao je Jahorinu i Trebinje.

    Kada je riječ o Srbiji, vaučeri za odmor su se pokazali izuzetno popularnim, pa je tako sto hiljada vaučera izdatih početkom 2024. godine podijeljeno za svega nekoliko sati.

    Najpopularnije destinacije ove godine bile su Sokobanja, Zlatibor, Vrnjačka banja, Kopaonik, Ribarska banja, Gornja Trepča i Banja Koviljača, prema podacima koje je ranije objavila Pošta Srbije.

    Građanima Srbije podijeljeno je više od milion vaučera tokom prethodnih devet godina.

    Korisnici vaučera mogu biti zaposleni čija mjesečna primanja ne prelaze 80.000 dinara (oko 680 evra), penzioneri i stariji od 65 godina koji ne ostvaruju pravo na penziju, nezaposleni, studenti, vojni invalidi i civilni invalidi rata, kao i nosioci poljoprivrednog gazdinstva.

    Takođe, vaučere mogu dobiti i korisnici prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica i korisnici prava na naknadu na porodičnu invalidninu po palom borcu, navodi se u uredbi Vlade Srbije o dodjeli vaučera.

    Vaučer, koji vrijedi 10.000 dinara (85 evra), može da se koristi isključivo za usluge smještaja, u trajanju od najmanje pet noćenja.

    Osoba koja želi da se prijavi za vaučer prvo treba da rezerviše smještaj kod ugostitelja sa liste koja se nalazi na sajtu Ministarstva turizma i omladine Srbije.

    Iz Ministarstva turizma nisu odgovorili na pitanja da li je nešto konkretno dogovoreno oko uvođenja zajedničkih vaučera i kada ovaj dogovor treba da bude sproveden.

    Takođe nisu odgovorili koliko su vaučera podijelili godišnje u ovoj, prošloj i pretprošloj godini.

    Senićić: Više vau

    Direktor srbijanske Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić očekuje da sprovođenje dogovora Srbije i RS o vaučerima dovede do porasta broja posjeta i na jednoj i na drugoj strani.

    Aleksandar Seničić, FOTO: YUTA

    Čim se širi krug korisnika vaučera, to bi bilo obostrano korisno i za Republiku Srpsku i za nas, jer mi i inače imamo veliki broj gostiju iz RS“, rekao je Seničić za Novu ekonomiju i CAPITAL.

    Dodao je da se nada da će u tom slučaju biti štampan veći broj vaučera, jer bi to onda imalo još više efekta.

    Ako bi to bilo zbirno oko 200 hiljada, to bi značajno unaprijedilo i jednu i drugu turističku ponudu i privredu“, kazao je Seničić.

    U udruženju za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke podržavaju ovu ideju jer su, kako navode, vaučeri oživjeli turizam kojeg je pandemija virusa korona u potpunosti zaustavila.

    Ovu ideju možemo samo da pozdravimo i da se nadamo da će iznos turističkog vaučera biti jedinstven i prema građanima Srbije i prema građanima Srpske”, kazao je predsjednik udruženja Dušan Srdić.

    Inače, podaci koje je prikupio portal CAPITAL i Nova Ekonomija govore da su turisti iz Srbije na vrhu ljestvice koja mjeri turistički promet u Srpkoj, a slično važi i kada je riječ o građanima Srpske i njihovim posjetama Srbiji.

    Za šest mjeseci ove godine turisti iz Srbije u Srpskoj su imali 50.392 dolazaka i 118.543 noćenja, što ih stavlja na prvo mjesto na listi.

    Primjera radi, prošle godine evidentirano je 95.603 dolazaka i 208.728 noćenja i sve ukazuje da će ti rezultati biti nadmašeni.

    Sa druge strane, statistika iz Srbije ne razdvaja građane Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, pa se podaci o prometu mogu posmatrati samo kroz cijelu BiH.

    Prema tim podacima, građani BiH su od januara do juna ove godine imali 81.674 dolazaka i 179.999 noćenja, što je u odnosu na isti period prošle godine rast od osam odsto.

    CAPITAL/Nova Ekonomija: Dejan Tovilović, Filip Rudić

  • RiTE Gacko “Safiru” mora da isplati oko 1,2 miliona KM plus kamate

    RiTE Gacko “Safiru” mora da isplati oko 1,2 miliona KM plus kamate

    GACKO – Rudnik i termoelektrana Gacko (RiTE) moraju firmi „Safir“ Rajka Papovića da isplate oko 1,2 miliona maraka kako bi nadoknadili štetu koja je preduzeću, krivicom RiTE Gacko, najprije smanjila obim proizvodnje, a kasnije i prekinula proizvodnju u poslovnoj jedinici na lokaciji Gelja ljut u Gacku, piše Direkt-portal.

    papović
    Foto: direkt portal

    Ovako je drugi put odlučio Okružni privredni sud u Trebinju, odnosno sudija Smajil Begović.

    U presudi od 31. jula ove godine navedeno je da je zbog postavljanja metalnih prepreka na lokalnom putu koji vodi do poslovne jedinice „Safira“ – betonske baze, od marta do oktobra 2019. godine „Safir“ poslovao smanjenim obimom. Zato je RiTE dužna da „Safiru“ na ime naknade za izmaklu korist u tom periodu isplati 237.521 KM i pripadajuću zateznu kamatu.

    Prema presudi, RiTE će ovoj firmi morati da isplati još i iznos od 947.886 KM sa pripadajućom zateznom kamatom, na ime naknade štete za izmaklu korist koja je nastala potpunim prestankom rada „Safirove“ poslovne jedinice. Do toga je došlo, jer je RiTE prekopala lokalni put koji je koristio “Safir” i prekinula vodovodni priključak. U pitanju je period od oktobra 2019. do 26. januara 2022. godine.

    Takođe, prema presudi, RiTE je u obavezi da tužiocu isplati i oko 52.000 maraka za troškove parničnog postupka.

    Kada se zbroji osnovica i kamate koje je obračunala vještakinja ekonomske struke, ukupan dug RiTE-a prema „Safiru“ je oko 1,6 miliona maraka.

    Na ovu presudu dozvoljena je žalba Višem privrednom sudu u Banjaluci.

    Gospodar prstenova

    Inače, vlasnik “Safira” je Rajko Papović, aktuelni predsjednik Skupštine Opštine Gacko i bivši direktor RiTE Gacko. Direkt je nedavno pisao kako je upravo Papovićev “Safir” odabran za radove na antikorozivnoj zaštiti jednog prstena rashladnog tornja RiTE Gacko. Ovo javno preduzeće će za te namjene da izdvoji oko 350.000 maraka bez PDV-a. “Safir” je na ovom tenderu bio i jedini ponuđač.

    Inače, Okružni privredni sud u Trebinju je u junu prošle godine donio prvu presudu po kojoj je bilo naloženo RiTE Gacko da „Safiru“ isplati oko 1,4 miliona maraka, zatim zateznu kamatu u iznosu od oko 210.000 maraka te troškove postupka od oko 39.000 maraka. Nakon što je tuženi, odnosno RiTE Gacko, podnio žalbu, Viši privredni sud u Banjaluci presudu je poništio, i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

    Izvršni direktor za organizaciono-pravne poslove RiTE Gacko Marko Grahovac rekao je kratko kako smatra da presuda ima manjkavosti te da će iskoristiti sve pravne mogućnosti kako bi ona ponovo bila poništena.direkt-portal

  • Srpska se obveznicama zadužuje 10 miliona KM

    Srpska se obveznicama zadužuje 10 miliona KM

    BANJALUKA – Republika Srpska planira da se zaduži se 10 miliona KM emisijom dugoročnih obveznica na Banjalučkoj berzi.

    FOTO: Capital

    Odluku o novom zaduženju Vlada RS je donijela 1. avgusta i ona je objavljena u Službenom glasniku RS, a stupa na snagu dan nakon objavljivanja.

    Riječ je o petogodišnjim obveznicama, a Vlada je spremna da plati kamatu od šest odsto.

    Ovo je drugi put ove godine da se Vlada Srpske zadužuje emisijom dugoročnih obveznica na ovaj iznos koji je daleko manji u odnosu na dosadašnju praksu.

    Kako su ranije ocijenili analitičari za CAPITAL na to je uticala neizvjesnost nakon uvođenja američkih sankcija funkcionerima RS, firmama te pojedincima povezanim sa političkim vrhom RS.

    Radi se o četvrtoj emisiji dugoročnih obveznica RS u ovoj godini. Na ovaj način se Srpska u 2024. godini zadužila sa 90 miliona KM.

    CAPITAL: V. P.

  • „Vodovod“ dobio novog izvršnog direktora

    „Vodovod“ dobio novog izvršnog direktora

    BANJALUKA – Radovan Majkić je novi vršilac dužnosti izvršnog direktora banjalučkog “Vodovoda” i on je na toj funkciji zamijenio nedavno smijenjenog Željka Raljića.

    FOTO: Facebook/Vodovod

    Majkić je ranije bio član Nadzornog odbora ovog preduzeća, a da je on najozbiljniji kandidat za Raljićevog nasljednika CAPITAL je najavio u tekstu Stanivuković uklanja kadrove SDS iz banjalučkog „Vodovoda“.

    Podsjećamo, NO “Vodovoda” je smijenio Raljića, inače kadra SDS-a, na elektronskoj sjednici 26. jula.

    Iako nije dato zvanično obrazloženje za njegovu smjenu spekuliše se da je ona politički motivisana, odnosno da je sprovedena po naređenju aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji tako kažnjava kadrove SDS, zato što ga ta stranka nije podržala u njegovom nastojanju da pobjedi na predstojećim lokalnim izborima i osvoji drugi mandat.

    CAPITAL: V. P.

  • Stanivuković na Kupusištu povećao kvadrate svojim partnerima i saradnicima

    Stanivuković na Kupusištu povećao kvadrate svojim partnerima i saradnicima

    BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pod pritiskom javnosti i nakon brojnih negativnih reakcija precrtao je planiranu zgradu od 11 spratova u parku „Kupusište“, ali je zato na drugom kraju tog parka „ucrtao“ još jednu lamelu i dodatne spratove svojim poslovnim i političkim saradnicima, otkriva CAPITAL.

    Šokantnim izmjenama dijela regulacionog plana “Centar – Istok” bilo je planirano da se umjesto umjesto vrtića, odnosno škole na uglu ulica Nikole Pašića i Srpske, gradi zgrada od 11 spratova. Nakon što je CAPITAL to objelodanio i poslije žestokog negodovanja javnosti, Stanivukovićeva administracija je od toga odustala.

    U novim izmjenama regulacionog plana za to područje koje se drugi put nalaze na javnom uvidu više nema nebodera. U obrazloženju ovog akta je navedeno da je na prvom javnom uvidu stiglo 14 primjedbi i sugestija, od čega se devet odnosilo na planirani stambeno-poslovni objekat od 11 spratova.

    Međutim, dok se javnost bavila šokantnim planovima da se u jednom od centralnih gradskih parkova umjesto škole nikne neboder, za to vrijeme je spornim regulacionim planom na drugom kraju „Kupusišta“ ucrtana još jedna lamela i dodatni sprat koji treba da gradi firma „Hidroenergo“.

    Njen većinski vlasnik je Saša Kondić, odbornik SPS koja je prije četiri godine bila optužena da je izdala koalicionog kandidata Igora Radojičića i radila za Stanivukovića.

    Međutim, mnogo interesantnije je ime njegovog partnera i suvlasnika firme „Hidroenergo“, a to je Jelenko Lolić, dugogodišnji poslovni partner gradonačelnikovog oca Dragana Stanivukovića.

    Podsjećamo, CAPITAL je polovinom maja objelodanio da aktuelna gradska administracija u parku na “Kupusištu” pored „Ćiriličnog parka“ zbog čije izgradnje građani takođe negoduju, planira izgradnju nebodera. Građani su se zbog toga pobunili i gradonačelnik je odustao od nebodera.

    CAPITAL: D. Momić

  • Stanivuković odustao od nebodera na Kupusištu

    Stanivuković odustao od nebodera na Kupusištu

    BANJALUKA – Nakon brojnih negativnih reakcija i pritiska javnosti administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića odustala je od plana da pored najavljenog „Ćiriličnog parka” „ucrta“ zgradu od 11 spratova. Taj prostor treba da zadržati svoju dosadašnju namjenu odnosno da bude rezerviran za izgradnju predškolskog ili školskog objekta.

    FOTO: A. Čavić/Grad Banjaluka

    Da je došlo do promjene plana gradske administracije pokazuje Izmjena dijela regulacionog plana “Centar – Istok” koji se drugi put nalazi na javnom uvidu.

    U obrazloženju ovog akta je navedeno da je na prvom javnom uvidu stiglo 14 primjedbi mišljenja i sugestija, a od tog broja čak devet se odnosilo na lokaciju planiranog kolektivnog stambeno-poslovnog objekta na uglu ulica Nikole Pašića i ulice Srpske, tačnije zgradu od 11 spratova.

    Novi Nacrt RP “Centar – Istok” bez zgrade od 11 spratova 

    “Nosilac izrade ovog plana je sve primjedbe prihvatio, a misli se na to da na parceli koja je smještena na uglu ulica Nikole Pašića i Srpske umjesto planiranog kolektivnog stambeno-poslovnog objekta, planiran je objekat u službi obrazovanja, a misli se na objekat školske ili predškolske ustanove. Na osnovu korigovanog planskog rješenja na navedenom lokalitetu izrađen je novi nacrt plana koji treba izložiti na ponovljeni javni uvid”, navedeno je u obrazloženju ovog nacrta RP, koji se na drugom javnom uvidu nalazi do 8. avgusta.

    Naime, kako je CAPITAL ranije objavio u prvom pokušaju je na toj lokaciji aktuelna gradska administracija pokušala ucrtati zgradu od 11 spratova umjesto planirane obrazovne ustanove. Taj plan je izazvao negodovanje javnosti a ubrzo nakon toga je gradonačelnik Stanivuković najavio da će preispitati takav plan za lokaciju Kupusište.

    CAPITAL: V. P.