BANJALUKA – Namjera da javnost informiše o tome da je osumnjičeni za silovanje pušten na slobodu, iako je riječ o veoma teškom krivičnom djelu, banjalučkog novinara Nikolu Moraču dovela je u situaciju da bude svrstan u istu ravan sa onima o kojima čitav život piše i na koje upozorava, a to su kriminalci.
FOTO: Agencije
Zbog toga što nije želio da otkrije svoj izvor, a što svaki novinar koji drži do posla nikada ne bi ni uradio, suočen je sa ispitivanjem i isljeđivanjem istražnih organa zbog navodnog krivičnog djela Povreda tajnosti postupka.
Novinari koji su se danas spontano okupili na Trgu Krajine u Banjaluci kako bi pružili podršku kolegi opravdano strahuju da ovaj slučaj u budućnosti ne postane praksa i obrazac ponašanja, koji bi, ukoliko bude prihvaćen, narušio osnovne postulate novinarstva.
“Nije ovo prvi put. Kada sam ja u pitanju, ovo sa policijom traje već par godina. Jer ja jednostavno nisam u tom jedinom krugu preko kojih oni filtriraju informacije i prosleđuju javnosti. Ja imam svoj put, taj put jeste teži, ali bez izvora taj put bi bio nezamisliv, kazao je danas Morača.
Dodao je da je i ranije trpio velike pritiske zbog izvora, ali da ih nikada nije otkrio. Ako to ikada uradi, više se neće baviti novinarstvom, poručio je on.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka, Siniša Vukelić kaže da je prisiljavanje novinara da otkrije izvor neprimjereno demokratskim društvima, a da su policija i tužiteljica Mijatović vrlo dobro upoznati da novinar mora otkriti svoj izvor samo kada je u pitanju ubistvo.
U ovom slučaju o tome nema govora.
FOTO: Agencije
“Na ovaj način se stvara pogodan ambijent za buduće progone novinara. Nakon najave seta zakona kojim će se kriminalizovati kleveta i ograničiti sloboda riječi u Republici Srpskoj, stvara se ambijent u kojem novinari i medijski radnici neće moći normalno izvještavati javnost. Ovo je kap koja je prelila čašu”, poručuje Vukelić.
Dovesti novinara u situaciju da vam dobrovoljno preda telefon samo kako bi se na silu otkrilo ko su mu izvori, nešto je što je suprotno svim pravilima i procedurama, ocjenjuje on.
“Mi ćemo pružiti pravnu pomoć kolegi ukoliko bude potrebno, obavijestiti sva svjetska novinarska udruženja, OESC-e i tražićemo da policija i tužilaštvo prestanu sa ovom institucionalnim pravnim nasiljem u Banjaluci”, rekao je Vukelić.
Novinari su danas sa Trga Krajine prošetali do zgrade policijske uprave u Banjaluci gdje su pozvali nadležne da odmah prekinu institucionalni progon novinara.
Povodom ovog slučaja reagovala su brojna udruženja novinara kao i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava.
BANJA LUKA – Vlada Republike Srpske intenzivirala je napore na unapređenju stanja kako bi se izbjeglo ponovno stavljanje BiH na „sivu listu“ Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma – Moneyvala.
FOTO: Agencije
U Informacija o aktivnostima na implementaciji međunarodnih obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma koji je juče usvojila Vlada RS podsjeća se da je BiH tek u maju 2020. godine uklonjena sa liste „zemalja sa visokim rizikom zbog strateških nedostataka u njihovom režimu u vezi sa pranjem novca i sprečavanjem finansiranja terorizma“.
U pomenutoj informaciji se navodi da je to uveliko otežavalo poslovanje subjekata iz BiH sa poslovnim subjektima u EU.
Direktive EU
„U svrhu ocjene usklađenosti sistema prevencije i borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tim Moneyval evaluatora posjetiće BiH u periodu od 29. oktobra do 13. novembra 2023. godine. Evaluatori će posjetiti Banjaluku u gore navedenom vremenskom periodu u trajanju od pet radnih dana“, navodi se u Informaciji u koju je CAPITAL imao uvid.
S obzirom na to, kaže se dalje, da su implementacija četvrte i pete Direktive za sprečavanje pranja novca uslovi za kandidatski status BiH u EU, Vlada RS prihvatila je učešće u izradi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja BiH, te izradi Dopune prijetnje rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.
„U skladu sa planom tima evaluatora predviđeno je da se sastanu sa predstavnicima Ministarstava pravde, finansija, MUP-a, uprave i lokalne samouprave, saobraćaja i veza, zatim tužilaštva i sudova, Poreske uprava, Agencije za bankarstvo, Agencije za osiguranje, Komisije za hartije od vrijednosti, Advokatske i Notarske komore, Pošta RS, te predstavnicima banaka, brokerskih kuća, kazina, lizing kompanija, mjenjačnica i mikrokreditnih organizacija“, precizira se u Informaciji.
Zakon o elektronskom novcu
Planom rada Ministarstva finansija za 2023. godinu, predviđeno je donošenje Zakona o elektronskom novcu.
Tim zakonom urediće se uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronski novac, te nadzor nad njihovim poslovanjem u RS u skladu sa Direktivom EU 2009/110/EC.
Imajući u vidu značaj evaluacije za ocjenu i buduće Moneyval preporuke, ministar pravde RS Miloš Bukejlović u informaciji ističe da je potrebno da se sve nadležne institucije Republike Srpske najozbiljnije pripreme i uključe u navedene aktivnosti.
On je istakao i da je zbog ozbiljnosti situacije, Interresorna radna grupa otpočela pripreme za predstojeću evaluaciju u saradnji sa institucijama BiH.
Pripremne aktivnosti, precizirao je ministar, obuhvataju popunjavanje Moneyval upitnika, pripremu relevantih informacija za evaluatore, prevode tih informacija i materijala, te svih relevantih zakona RS, kao i odabir i pripremu predstavnika različitih institucija u Republici Srpskoj koji će razgovarati sa evaluatorima.
„Obaveze institucija RS su da obezbijede informaciju o nekoliko predmeta pranja novca i nekoliko presuda i oduzimanja imovine koja će pokazati efikasnost sistema u oblasti istraga i procesuiranja krivičnog djela pranja novca“, naveo je Bukejlović.
Pored toga, on je istakao da je neophodno pripremiti Informaciju o aktivnostima preduzetim od strane organa RS na stvaranju preduslova za nadzor u skladu sa odredbama novog Zakona o sprečavanju pranja novca.
Inspektorat RS vrši nadzor
On je istakao i da je Interresorna radna grupa jednoglasno prihvatila prijedlog da nadzor nad obveznicima u segmentu sprečavanja pranja novca koji nije regulisan posebnim propisima, vrši Inspektorat RS.
Prema tom prijedlogu, Inspektorat RS vršio bi nadzor za privredna društva za reviziju, te knjigovodstvene i računovodstvene usluge, poreske savjetnike, advokate, notare, posrednik u prometu nekretnina i pošte.
Pored toga, Inspektorat bi vršio nadzor nad pravnim licima i preduzetnicima koji nisu banke, a sprovode aktivnosti kao što su usluge prenosa novca i vrijednosti, izdavanje putničkih čekova i bankarskih mjenica, izdavanje garancija i jemstava, iznajmljivanje sefova, forfeting, davanje zajmova, kreditiranje i nuđenje i posredovanje u pregovorima o zajmovima.
Za nadzor nad svim navedenim subjektima do sada je bila nadležna Poreska uprava RS, a sada će taj posao raditi Inspektorat RS. Pored njih, inspektori će ubuduće vršiti nadzor pravnih lica i preduzetnika koji su registrovani za vođenje licitacija, trgovinu plemenitih metala i dragog kamenja, trgovinu umjetničkim predmetima i trgovine plovilima, vozilima i letjelicama.
Pored Vlade RS, za dolazak evaluatora Moneyvala pripremaju se i na nivou BiH.
Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti juče je usvojio izmjene i dopune Pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, s ciljem daljnjeg usklađivanja s relevantnim međunarodnim propisima i praksama u ovoj oblasti.
Najviše posla imaju banke
„Izmjenama i dopunama Pravilnika, između ostalog, preciziraju se odredbe koje se odnose na sumnjive transakcije, proširuju liste rizika, te daju nove smjernice i indikatori radi olakšavanja i unapređenja rada obveznika Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Usvajanjem ovog pravilnika, dodaje se u saopštenju, želi se dodatno ojačati borba protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti o čemu će se razgovarati i tokom najavljenog posjeta Moneyval delegacije BiH u 2023. godini.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da privrednici nemaju razloga da budu nezadovoljni trenutnom legislativom iz oblasti borbe protiv pranja novca, ali da pozdravljaju sve aktivnosti koje će voditi ka poboljšanju opšteg poslovnog ambijenta.
„Najveći teret, odnosno najviše posla u vezi sa tim zakonom o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti pao je na banke koje su uvele dodatne kontrole, ali ako se ne varam to se uglavnom odnosi na veće novčane transakcije“, kaže Trivić.
Što se tiče privrednika, ističe on, svakako im je u interesu da ih zakon štiti od upliva prljavog novca, prije svega iz inostranstva.
BANJALUKA – Ustavni sud Republike Srpske odlučio je danas da odluka o primjeni odredaba posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske koju je donijela Vlada RS, nije u saglasnosti sa Ustavom, Zakonom o vladi i Zakonom o radu.(više…)
BANJALUKA – Kapaciteti deponije u Ramićima su gotovo popunjeni, a nakon 30. juna odlaganje otpada na ovom lokalitetu može izazvati teške posljedice po životnu sredinu i ugroziti zdravlje i živote stanovništva koje živi u blizini, tvrde u preduzeću „Depot“ koje upravlja deponijom.
FOTO: Ilustracija, Pexels
U obavještenju koje su uputili lokalnim zajednicama čiji se otpad odlaže na deponiji oni navode da su odavno spremni za proširenje kapaciteta, ali da ih u tome sprečava preduzeće „Čistoća“ koje se prošle godine upisalo kao vlasnik zemljišta i nekretnina.
Po osnovu tog upisa i uopšte prava vlasništva vodi se više sudskih i upravnih postupaka, koji prema procjeni iz „Depota“ neće biti okončani u narednih par godina.
„Početkom ove godine predložili smo tekst sporazuma kojim smo tražili od navedenog društva da nas ne sprečava u izgradnji sanitarne kasete i to nakon zajedničkog sastanka u gradskoj upravi. Međutim, iako je od tada prošlo više od mjesec dana, nismo dobili ni pisani ni usmeni dogovor“, stoji u dopisu koje potpisuje direktor Željko Savić.
U ovom dokumentu se navodi i da bi se izgradnjom nove kasete problem odlaganja otpada riješio za narednih šest godina.
Iz „Čistoće“ su za CAPITAL potvrdili da su dobili prijedlog sporazuma, ali da ga još razmatraju.
„U ovom obliku sporazum nam ne odgovara jer se od nas traži da dozvolimo gradnju kasete na našoj zemlji, a da od toga kao vlasnici ne dobijemo ništa“, kaže direktor „Čistoće“ Aleksandar Bajić.
Bez obzira na ishod, on poručuje da razloga za paniku nema.
„Odvoz otpada će i dalje obavljati, kao što je to bilo i do sada po Zakonu o komunalnim djelatnostima. Imamo ugovor sa gradom kojim smo se obavezali da moramo odvoziti smeće. Ako ga deponija ne bude primila, pronaći ćemo neko drugo rješenje“, kazao je Bajić.
Inače, spor oko zemljišta između „Čistoće“ i „Depota“ traje nekoliko godina. RUGIP je u novembru 2020. utvrdio kako “Čistoća”, koja je sa njom upravljala do 2004. godine ima pravo svojine.
Grad Banjaluka, DEPOT i Pravobranilaštvo su to osporavali, sve do presude Okružnog suda u Banjaluci donesene početkom avgusta prošle godine gdje su njihove tužbe odbijene kao neosnovane.
BANJALUKA – Nezakonita zapošljavanja i nepravilnosti u javnim nabavkama zajednička su gotovo svim ministrima u Vladi Republike Srpske, ali to nije spriječilo republičke revizore da za čak devet ministarstava od ukupno 16 daju oba pozitivna mišljenja i za usklađenost i za finansijske izvještaje.
BANJALUKA – Okružni privredni sud u Bijeljini smijenio je danas, na lični zahtjev, stečajnog upravnika Fabrike glinice „Birač“ Lazu Đurđevića i za novog upravnika imenovaoMiodraga Petrovića iz Zvornika, saznaje CAPITAL.
BANJALUKA – Glavna banka Republike Srpske Centralne banke BiH (CBBiH) bez direktora je već više od godinu i po dana, a za sada se uopšte ne razmišlja o novom imenovanju.
FOTO: Capital.ba
“U ovom momentu se ne razmatra imenovanje direktora Glavne banke Republike Srpske”, kazali su u izjavi za CAPITAL u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
Na pitanje da li imaju u vidu određena imena kandidata koji bi se mogli naći na čelu Glavne banke Srpske, u Centralnoj banci odgovoraju da će po zakonu i svojim internim propisima vršiti imenovanja te pravovremeno i transparentno informisati javnost i medije o izvršenom imenovanju.
Važno je podsjetiti da su u CBBiH izjavili još u septembru 2021. godine da je u toku te godine neophodno imenovati direktora, ali to se do dana današnjeg još nije desilo.
Podsjećanja radi, Upravni odbor Centralne banke BiH je u avgustu pretprošle godine saopštio da se samoimenovao i produžio sebi mandate pozivajući se na Zakon o upravi BiH.
Pri tome te zakonske odredbe, na koje su se pozvali, nisu važile za viceguvernerku Milicu Lakić kojoj je istog dana zaključena radna knjižica u CBBiH zbog isteka mandata, a tada je razriješena i direktorica Glavne banke Srpske Dijana Grahovac.
Prema podacima koje smo tada dobili od CBBiH, Glavna banka Srpske imala je četrdesetak zaposlenih i jednu osobu u obezbjeđenju, ali su od dana otkada je Grahovčeva razriješena, bez direktora.
„Planom ljudskih resursa za 2021. godinu planirano je popunjavanje radnog mjesta direktora GBRS CBBiH, a zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa jednom službeniku koji je, na vlastiti zahtjev, otišao kod drugog poslodavca, potrebna je popuna i tog upražnjenog radnog mjesta“, istakli su tada u CBBiH, ali ova finansijska institucija u Banjaluci do danas nije dobila prvog čovjeka.
Kada govorimo o Upravnom odboru Centralne banke BiH predsjedavajući odbora i guverner CBBiH je Senad Softić, članovi odbora su Radomir Božić, Šerif Isović, Danijela Martinović i Dragan Kulina.
Ernedina Bajrović je viceguvernerka, Željko Marić i Marko Vidaković su viceguverneri dok su Edis Kovačević i Tomislav Ivanković zamjenici glavnog internog revizora.
BANJALUKA – Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović zatražila je od suda da hitno donese odluku o promjeni povjerilaca Fabrike glinice „Birač“, upiše preduzeće „Pavgord“, kao i da preispita zakonitost rada stečajnog upravnika Laze Đurđevića, saznaje portal CAPITAL.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
