SARAJEVO – Za pranje novca u BiH se ne ide iza rešetaka, jer se osumnjičenima za ovo krivično djelo izriču isključivo novčane kazne, otkriva CAPITAL.
Foto: Shutterstock
Pored toga, zvanični podaci pokazuju da je iz godine u godinu sve manje presuda za pranje novca.
„Sudovi su tokom 2020. godine izrekli tačno stotinu presuda za pranje novca, naredne godine broj se smanjio na 35, a prošle godine za ovo krivično djelo izrečeno je samo 11 presuda“, pokazuje nacrt izvještaja iz centralne baze podataka o počinjenim teškim krivičnim djelima.
Izvještaj, u koji je CAPITAL imao uvid, od 2007. godine vodi Ministarstva pravde BiH u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH.
„Ukupan broj završenih, odnosno pravosnažnih predmeta za teška krivična djela pred svim sudovima u BiH, a koji su dostavljeni Ministarstvu pravde u 2022. godini iznosi 326 od čega se 11 odnosi na pranje novca“, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se precizira da je u tih 11 presuda za pomenuto krivično djelo osuđeno ukupno 15 lica.
„Od tih 15 lica, jedno je osuđeno na zatvorsku kaznu i to do godinu dana zatvora koja se može zamijeniti novčanom, a ostalih 14 osuđeno je samo na novčane kazne“, pokazuju podaci iz izvještaja.
Da zlo bude veće, naš izvor iz pravosuđa kaže da se u svim ovim predmetima radi o prevarantima, a ne o ozbiljnom pranju novca.
„To su uglavnom prevaranti koji su putem društvenih mreža vrbovali lakovjerne građane i u zamjenu za određeni iznos obećavali sigurne dobitke u sportskim kladionicama. Dobijeni novac potom su „gurali“ u legalne tokove kupujući vozila i nekretnine, što se tretira kao krivično djelo pranje novca“, objašnjava naš izvor.
On podsjeća da je MUP RS prošle godine u nekoliko odvojenih akcija hapsio osumnjičene za ova krivična djela.
„Jedan od osumnjičenih uhapšen je na šalteru “Pošta” u Foči kada je podizao mizernih 97 KM koje je stekao prevarom. On je osumnjičen za produženo krivično djelo pranja novca i sve je priznao tokom saslušanja“, podsjeća naš izvor.
On ističe da je svih 15 osuđenih za pranje novca tokom prošle godine osuđeno zbog opisanih radnji, odnosno zbog lažnih dojava o namještenim rezultatima.
BANJALUKA – „Unicredit banka“ iz Italije smatra da svi građani BiH trebaju da joj plate 256 miliona KM jer je u toj vrijednosti njena kćerka banka u Banjaluci izgubila prvostepeni spor sa klijentom, saznaje portal CAPITAL.
Foto: Agencije
Prijeteći međunarodnom arbitražom, „Unicredit banka S.p.A“ obavijestila je Pravobranilaštvo BiH da je pokrenula investicioni spor protiv Bosne i Hercegovine zbog izgubljene prvostepene presude sa firmom „Bitminer Factory“od 256 miliona maraka.
Iako se pravosnažna presuda pred drugostepenim sudom tek očekuje, italijanski bankari smatraju da je za njih već nastala „štetna radnja“ u tom iznosu.
Iz kompanije „Bitminer Factory“, koju prema prvostepenoj presudi banka treba da obešteti za taj iznos, poručuju da je riječ o očitom pritisku na Viši privredni sud u Banjaluci kako bi poništio presuda.
Pravobranilaštvo BiH potvrdilo je da je „Unicredit banka“ dostavila Obaviještenje o investicionom sporu u kojem ih informiše o postojanju spora pozivajući se na Sporazumom između BiH i Italije o podsticanju i zaštiti investicija.
Kao štetnu radnju kojom je navodno povrijeđena investicija navode presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci od 30. decembra 2021. godine, o čemu je CAPITAL prvi pisao.
Pojašnjavaju kako je dostavljanjem obaviještenja o sporu započeo postupak mirnog rješavanja, a za koji dvije strane, odnosno BiH i „Unicredit“, imaju rok od šest mjeseci.
„Ukoliko „Unicredit“ istraje u svojim navodima, istekom šestomjesečnog roka za mirno rješavanje spora stvoriće se procesni preduslovi za pokretanje međunarodne investicione arbitraže protiv države BiH“, navode iz Pravobranilaštva BiH.
Oni su od Okružnog privrednog suda u Banjaluci tražili da im hitno dostavi presudu jer rokovi za postupanje uveliko teku.
„Obzirom na obavještenje o investicionom sporu, polazeći od činjenice da je Pravobranilaštvo nadležno da vodi pregovore sa „Unicreditom“ te da zastupa BiH u eventualnoj arbitraži, molim vas da nam radi utvrđivanja činjeničnog stanja u ovoj stvari dostavite naprijed navedenu presudu“, stoji u zahtjevu Pravobranilaštva BiH koji je u posjedu portala CAPITAL.
„Bitminer“: Pritisak na sudove
Iz kompanije „Bitminer Factory“ kažu da su ovakav potez „Unicredit banke“ donekle i očekivali.
Tvrde da su sa predstavnicima „Unicredit“ banke imali sastanak u Milanu gdje su im čelni ljudi ove finansijske organizacije kazali su dobili čvrsto obećanje advokata iz Sarajeva, da će slučaj preokrenuti u njihovu korist.
„Uprkos brojnim pritiscima na pravosudne institucije od početka ovog slučaja, a naročito nakon donošenja prvostepene presude, i dalje vjerujemo da će sudovi raditi nepristrasno i nezavisno“, poručili su oni.
Unicredit: Nije pritisak već molba
Bankarska logika
Zanimljivo je da se „Unicredit banka“ kao italijanski investitor poziva na međudržavni sporazum i traži obeštećenje od države BiH iako je u sporu sa firmom „Bitminer“ iza koje takođe stoji italijanski kapital.
Nejasno je, kažu pravnici, zašto bankari smatraju da građani BiH trebaju platiti štetu nastalu u privatnom sporu dvije italijanske kompanije. Ukoliko se primijeni ta logika, isto pravo na odštetu i pokretanje međunarodne arbitraže bi imao i „Bitminer“ ukoliko drugostepena presuda ne bude u njegovu korist.
Iz „Unicredit banke“ negiraju tvrdnje da vrše pritisak na pravosuđe. Iako pravobranioci BiH tvrde da odštetnim zahtjevom traže 256 miliona maraka, oni to negiraju.
„O iznosu štete i načinu na koji je ista nastala u slučaju potrebe će biti obaviještene i odlučivaće nadležne institucije“, poručuju oni.
Smatraju da se slanje Obavještenja o investicionom sporu ne može smatrati pritiskom na Viši privredni sud niti na bilo koji drugi organ BiH, jer je ovo molba za blagovremeno postupanje, koje je, prema njihovoj ocjeni u potpunosti u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom.
„U suprotnom, strani investitori ne bi uopšte mogli da koriste svoja prava koja su im garantovana međunarodnim sporazumom i bili bi onemogućeni da zaštite svoje investicije u BiH“, zaključuju u „Unicredit“ banci Banjaluka.
Sve počelo gašenjem računa
Podsjećamo, prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine,a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.
“Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se “Unicredit banka” nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje sa preduzećima u oblasti kriptovaluta.
Sud u presudi naveo kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa takvim klijentima.
BANJA LUKA – Preduzeća koja su „Šume Srpske“ isključile iz raspodjele trupaca za ovu godinu zato što su fiktivno prijavljivali radnike, tokom 2021. godine „povukla“ su od ovog javnog preduzeća skoro 50.000 kubika šumskih drvnih sortimenata i ostvarila prihod veći od deset miliona maraka.
Foto: Pixabay
Ukupno 41 diskvalifikovano preduzeće ove godine je trebalo da dobije više od 40.000 kubika uglavnom četinarskih trupaca, ali su isključena iz raspodjele zbog manipulacija sa brojem zaposlenih radnika.
Kao što je CAPITALobjavio, vlasnici ovih preduzeća prijavljivali su radnike uoči bodovanja za raspodjelu trupaca samo da bi od Poreske uprave RS dobili potvrdu da imaju pet zaposlenih, jer je to jedan od uslova za učešće u raspodjeli, a odmah po dobijanju potvrde odjavljivali su radnike.
U “Šumama Srpske” ocijenili su da je time prekršena odluka Vlade RS, zbog čega sa ovim preduzećima neće biti potpisan ugovor o kupoprodaji trupaca.
Milionski prihod sa dva zaposlena
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je za naš portal da je riječ o lovcima u mutnom i pojasnio zašto je uslov za ugovor sa “Šumama Srpske” pet zaposlenih radnika.
“Postrojenje za primarnu preradu drveta se ne može organizovati bez pet radnika. To je minimum za jednu smjenu. Ispod toga je neodrživo”, rekao je Šinik.
Prema podacima APIF-a za 2021. godinu, drvoprerađivači koji su ove godine diskvalifikovani te godine su prihodovali više od deset miliona KM. Mnoga od tih preduzeća sa svega dva ili tri zaposlena pravila su po nekoliko stotina hiljada maraka prometa.
Najinteresantnija je firma „LDM“ iz Šipova koja je 2021. godine sa četiri zaposlena imala prihod od 916.000 KM i dobit od 18.000 KM. Još interesantiji su poslovni podaci za godinu prije toga, kada je ova firma sa samo dva zaposlena prihodovala 1.011.000 KM i ostvarila dobit od 56.000 KM.
„Tatić trejd“ i „Klječanin Company“
Pravo iznenađenje predstavlja guranje pod led srbačke firme „Tatić trejd“ koja je 2021. godine sa sedam zaposlenih imala prihod od 1.493.000 KM i dobit od čak 477.000 KM.
Isto tako, „Šume Srpske“ su iz raspodjele trupaca za ovu godinu isključile teslićku firmu „Klječanin Company“ koja je prije dvije godine prihodovala čak 1.516.000 KM.
Firma „Vis“ iz Vlasenice 2021. godine sa tri zaposlena ostvarila je 376.000 KM prihoda i dobit od 50.000 KM, a godinu prije sa pet zaposlenih prihodovala je 741.000 KM i vlasniku donijela dobit od 87.000 KM.
„Drvo Komerc“ iz Rudog tokom 2021. godine sa tri zaposlena imala je prihod od 351.000 KM, „Brenta Dukić“ iz Kneževa sa isto toliko zaposlenih prihodovala je 238.000 KM, a „Gal Art“ iz Ribnika sa tri zaposlena je imala prihod od 215.000 KM.
Sa četiri ili pet zaposlenih više nego pristojne prihode 2021. godine ostvarila su i brojne druge firme koje su ove godine diskvalifikovane. „Trn“ Trnovo prihodovao je čak 978.000 KM, „17. Jun“ Ribnik 390.000 KM, „Euro-Linea“ Ribnik 300.000 KM, „MDM Komerc“ Pale 290.000 KM, a „Atina“ Pale 265.000 KM.
Načelnik Kalinovika bez ugovora
Ugovor sa „Šumama Srpske“ ove godine neće potpisati ni „Zelengora“ Kalinovik kojom rukovodi Elena Sladoje, kćerka načelnika ove siromašne opštine Radomira Sladoje koja je 2021. godine imala prihod od 562.000 KM.
Bez ugovora će ostati i firma „EL KOMERC“ iz Pala u vlasništvu Uroša Eleka koja je 2021. godine ostvarila prihod od 591.000 KM.
Slijede „BDS Media Invester“ iz Sokoca sa 270.000 KM prihoda, „MD Maximus“ Drinić sa 253.000 KM, „Kotor Promet“ iz Mrkonjić Grada sa 199.000 KM i „Co Les Trade“ Novi Grad 162.000 KM, zatim „IMG Kaurin“ Mrkonjić Grad sa 147.700 KM, „Togona Komerc“ Pale 122.000 KM i „Dva bora plus“ Ribnik sa 134.000 KM prihoda.
Šestocifreni prihod ostvarili su i firme iz Han Pijeska „Lola komerc“ sa 113.000 KM i „Uzor“ sa 109.000 KM, kao i „Kviz Impeks“ iz Mrkonjić Grada sa 107.000 KM.
PRIJEDOR – Iako ga je tek nedavno kupila, firma „C&M Trade“ iz Bijeljine već razmišlja o prodaji hotela „Monument“ na Kozari, potvrdio je za CAPITAL vlasnik bijeljinske firme Saša Kovačević.
BANJA LUKA – Ustavni sud BiH povukao je pretposljednji potez pred konačno stavljanje tačke na jedan od decenijskih sporova koji međusobno vode firme „Euro line“ u vlasništvu banjalučkog biznismena Brane Jankovića i firme „Merkur“ čiji je vlasnik biznismen iz Mrkonjić Grada Mladen Milanović Kaja.
FOTO: MG Mind
Ustavni sud je odbacio zahtjev Jankovićevog trgovačkog preduzeća „Euro line“ koji je tražio donošenje privremene mjere i odgađanje izvršenja odluka Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda RS.
„Imajući u vidu da apelant nije posebno obrazložio zahtjev za određivanje privremene mjere, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju nije ponudio razloge i dokaze koji bi sudu u ovom trenutku bili dovoljni da odredi privremenu mjeru kojom bi zabranio postupanje nadležnih organa u izvršnom postupku“, navodi se u presudi u koju je CAPITAL imao uvid.
Pomenutim presudama nižestepenih sudova, „Euro line“ je obavezan da nadoknadi štetu „Merkuru“ zbog izmakle dobiti usljed nekorištenja atraktivnog poslovnog prostora u banjalučkoj Gospodskoj ulici oko kojeg se godinama spore Jankovićeva i Milanovićeva firma.
„Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu podnesene apelacije“, navodi se u odluci kojom je odbačen zahtjev za određivanje privremene mjere.
Ko gubi nema pravo da se ljuti
Iako sud navodi da ova odluka ne prejudicira konačnu presudu po apelaciji koju je protiv pomenutih presuda podnio „Euro line“, pravni zastupnik „Merkura“ Sanjin Kosić kaže za CAPITAL da se iz obrazloženja sudske odluke kojom je odbačen zahtjev za određivanje privremene mjere može pretpostaviti i kakva će biti presuda.
„Uvjeren sam da će presuda Ustavnog suda biti na tragu ovoga zbog čega je odbacio zahtjev za donošenje privremene mjere. Svi sudovi su u tom predmetu presudili u korist „Merkura“ i vjerujem da će i Ustavni sud ocijeniti da je stvar potpuno čista“, kaže Kosić.
Advokat „Euro line“ Milorad Đukić kratko je rekao da je sud donio krajnje proizvoljnu odluku koja nije utemeljena na činjenicama.
„Dođite u moju kancelariju da vam dam sve dokaze i precizno objasnim o čemu se radi. Ako nećete, nemojte ništa pisati“, prilično nadobudno je rekao Đukić.
Podsjećamo, CAPITAL je pisao da je polovinom prošle godine nakon skoro dvije decenije okončan spor „Merkura“ protiv „Euro line“ zbog koga robna kuća „Centar“ koja se nalazi u samom centru Banjaluke nije radila.
Sve je počelo 2003. godine kada je „Merkur“ sa Jankovićevim preduzećem „Euro line“ potpisao ugovor o dugoročnom ujedinjavanju sredstava radi ulaganja u zajedničko poslovanje.
„Merkur“ je pokušavao da poništi sporni ugovor, ali je njegov zahtjev presudom Vrhovnog suda RS 30. aprila 2009. godine odbijen kao neosnovan.
Nakon toga „Euro line“ je 16. jula 2012. godine obavijestio „Merkur“ da raskida ugovor i tada je započeo sudski spor koji je okončan polovinom prošle godine u korist firme Mladena Milanovića Kaje.
BANALUKA – Grad Banjaluka ulaže 18 miliona KM za izgradnju otvorenog sportskog terena sa tri etaže uz park Mladen Stojanović za potrebe ATP turnira “Srpska open”. Ta sredstva neće biti dovoljna za završetak multifunkcionalne sportske dvorane, potvrdio je za CAPITAL gradonačelnik Draško Stanivuković.
BANJALUKA – Službenica Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milana Grujić, osuđena zbog pronevjere, danas se javila na izdržavanje zatvorske kazne. (više…)
SOKOLAC – Odluka Vlade RS da minimalna plata bude 700 KM dovela je do toga da u pojedinim javnim preduzećima zaposleni sa srednjom stručnom spremom (SSS) imaju manja ili ista primanja kao i nekvalifikovani (NK) radnici kojima je zagarantovana osnovna plata od 700 KM.
To je najizraženije u šumskom gazdinstvu „Romanija“ sa Sokoca u kojem zbog smanjene cijene rada osnovna plata radnika sa SSS iznosi 662 marke.
„To je jedan od apsurda izazvanih povećanjem najniže zagarantovane plate sa 650 na 700 KM, jer ispada da će isto biti plaćen rad čistačice ili kafe kuvarice, kao i rad šumarskog tehničara ili nekog drugog radnika na terenu“, objašnjava naš sagovornik iz sindikata.
On ističe da to nipošto ne znači da čistačice ne zaslužuju i veće plate, već da je nelogično da one imaju istu platu kao i radnici na mnogo odgovornijim i težim poslovima.
„ŠG „Romanija“ je u specifičnoj situaciji, jer je direktor Strahinja Bašević mimo propisanih pravila smanjio cijenu rada sa 160 na 140 KM, tako da osnovna plata radnika sa srednjom stručnom spremom bez minulog rada iznosi samo 662 KM. Oni sada primaju garantovani minimalac od 700 KM, kao i čistačice ili kafe kuvarice, a da se plate obračunavaju po cijeni rada od 160 KM, onda njihova osnovna plata ne bi bila 662, nego 757 KM“, objašnjava naš izvor.
On dodaje da je cijena rada mogla da bude smanjena samo ako je plan proizvodnje ispod 90 odsto i uz saglasnost sindikata, a u ŠG „Romanija“ nije ispunjen nijedan od ta dva uslova.
„To gazdinstvo je u julu prošle godine organizovalo slavlje kao najuspješnije gazdinstvo sa planom proizvodnje od 110 odsto, a na kraju godine je smanjena cijena rada, što je nezakonito i mimo propisanih pravila“, tvrde iz sindikata.
ŠG zrelo za stečaj
S druge strane, direktor ŠG „Romanija“ Strahinja Bašević odbacuje optužbe na svoj račun i kaže da je tačno da je smanjena cijena rada, ali da je sve urađeno u skladu sa zakonom.
„Tačno je da „Romanija“ ostvaruje pozitivne rezultate otkako sam na njegovom čelu, ali mi smo naslijedili ogroman dug. Da imamo status pravnog lica i da nismo u okviru „Šuma Srpske“, mi bi bili u stečaju, jer je obaveze premašuju vrijednost našeg kapitala“, objašnjava Bašević.
Prema njegovim riječima, dug ŠG „Romanija“ prema centralnom računu kada je došao na mjesto direktora bio je veći od četiri miliona KM.
„Vratili smo dio duga i on sada iznosi oko 1,6 miliona, a napravili smo reprogram sa javnim preduzećem i taj dug smanjujemo. Tek kada sve te stvari riješimo vezane za kapital i dug preduzeća, moći ćemo reći da smo stali na zdrave noge“, kaže Bašević.
On dodaje da nisu opravdane tvrdnje da nije mogao da smanji cijenu rada, jer su, kako kaže, decembar, januara i februar neproizvodni mjeseci u šumarskoj djelatnosti.
„Naša tendencija je da već od 1. marta, a u zavisnosti od vremenskih uslova možda i ranije, vratimo cijenu rada na 160 i da stvorimo uslove da u idućoj godini ne idemo na tu nepopularnu mjeru smanjenja u neproizvodnim mjesecima. To bih smatrao velikim ličnim uspjehom i uspjehom svih naših radnika“, kaže Bašević.
Kada je riječ o najnižoj plati, on se slaže da je odlukom o povećanju minimalca na 700 KM došlo do svojevrsnog paradoksa i kaže da je neophodno da se uradi temeljna analiza na nivou cijelog javnog preduzeća i napravi ravnomjernija i pravednija straktura i način obračuna plata.
„Mi nismo protiv povećanja najniže plate, jer to naprosto iziskuje rast cijena i povećanje ukupnih troškova života, ali došlo je do svojevrsne nepravde i do toga da radnice na najlakšim i najmanje odgovornim poslovima imaju istu platu kao radnici na mnogo težim terenskim poslovima. Mora postojati razlika u plati između radnika na različitim poslovima, a ta razlika je sada praktično ukinuta ili se približila“, kaže Bašević, dodajući da prosječna plata radnika sa SSS u njegovom šumskom gazdinstvu iznosi 720 KM.
BANJALUKA – Gradska vlast u Banjaluci planira na idućem zasjedanju Skupštine grada pokrenuti proces izrade regulacionog plana, kako bi naknadno, kroz papire pokrila i legalizovala 21 milion maraka vrijednu sportsku dvoranu koja se gradi uz park Mladen Stojanović za turnir „Srpska open“.
FOTO: Capital
Naime, kako je CAPITAL u više navrata pisao na toj lokaciji se trenutno odvijaju radovi mimo važećeg regulacionog plana koji je predvidio da se na toj lokaciji gradi multifunkcionalni kongresno – konferencijski centar.
Peglanje nedostataka
Taj „sitni“ nedostatak u vidu dozvola i regulacionih planova gradske vlasti planiraju ispraviti na zasjedanju Skupštine grada Banjaluka koje je zakazano za 16. februar kada bi se trebao pokrenuti proces za izradu novog RP za taj prostor pod nazivom Aleja – Park.
Taj dokumenat je gradska administracija do sada u više navrata slala u istu proceduru, ali su ga ranije sa dnevnog reda skidali odbornici skupštinske većine uz obrazloženje da je „tim RP obuhvaćen daleko veći obuhvat od onoga koji se odnosi na sportske sadržaje uz park „Mladen Stojanović“.
To izgleda više nije prepreka, jer su odbornici većine, predvođeni SNSD-om, prihvatili da se na dnevnom redu idućeg zasjedanja Skupštine grada uvrsti odluka o izmjeni RP, koja obuhvata isti prostor koji im ranije nije bio prihvatljiv. Ukoliko taj dokumenat dobije zeleno svjetlo gradskog parlamenta, biće pokrenut proces izrade novog RP koji bi na prostoru od 36 hektara predvidio velike izmjene.
Tako bi, projektanti u praksi ucrtali sportski sadržaj uz park Mladen Stojanović (koji se već gradi), umjesto predviđenog kongresnog centra, a sa druge bi ispunili ambicije administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji u neposrednoj blizini želi da napravi novi veliki park.
Za izradu RP treba najmanje pola godine
Problem je što je put do konačnog RP, odnosno ucrtavanja objekata dug i zavisi od više faktora. Prvi faktor je sama procedura izrade RP koja dugo traje, što potvrđuju i informacije iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka. U ovom odjeljenju su naveli da sam postupak može biti završen za šest mjeseci ukoliko se ne pojave neke nepredviđene okolnosti koje mogu usporiti proces.
Naveli su da je Grad Banjaluka uputio Odluku izradi RP Aleja – Park Skupštini grada te da se o tom pitanju trebaju izjasniti odbornici.
U slučaju da Skupština grada prihvati tu odluku ide se u izbor projektantske kuće koja će biti zadužena za taj posao.
Nakon toga izabrani nosilac izrade plana dostavlja ovjeren prednacrt plana Odjeljenju za prostorno uređenje, nakon čega Odjeljenje održava stručnu raspravu o prednacrtu na kojoj učestvuju i daju primjedbe i mišljenja predstavnici infrastrukturnih organizacija.
Dodali su da gradonačelnik zaključkom utvrđuje nacrt RP kojim se ujedno utvrđuju mjesto, vrijeme i način izlaganja ovog dokumenta na uvid javnosti.
„Nacrt plana se izlaže na javni uvid 30 dana. Nakon završenog javnog uvida Odjeljenje organizuje javnu raspravu o nacrtu RP na kojoj nosilac izrade predstavlja plan. Javna rasprava omogućava svim zainteresovanima da dostave svoje mišljenje, primjedbama, sugestije na predloženi RP“, kazali su u Odjeljenju.
Idući korak je priprema prijedlog plana koje Odjeljenje dostavlja predlagaču, odnosno gradonačelniku koji taj dokumenat šalje na konačnu potvrdu ponovo Skupštini grada Banjaluka.
Bez politike nam odobrenja RP
Drugi faktor je Skupština grada Banjaluka, koja treba sve to da odobri. U njoj glavnu riječ vodi koalicija predvođena SNSD. Oni do sada nisu podržavali planove gradonačelnika Draška Stanivukovića za novi park, ali situacija se od tada znatno promijenila i počeo je period „simbioze“ kako ga je okarakterisao gradonačelnik Draško Stanivuković, a i iza organizovanja turnira stoji lično predsjednik RS Milorad Dodik.
SNSD je već dopustio da se ova tačka uvrsti u dnevni red idućeg zasjedanja, što je veliki korak naprijed ali i dalje postoji mogućnost da se usvajanje uslovi nekim ustupcima ili da se skine na komisiji prije zasjedanja Skupštine.
Potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka Saša Čudić je kratko za CAPITALrekao da će stav većine o ovom pitanju biti poznat do sjednice resorne skupštinske komisije, koje se održava prije same sjednice gradskog parlamenta.
Naime, ovo radno tijelo u kojem sjede odbornici odlučuje da li će akti iz njihove nadležnosti, dobiti prolaz za odlazak u skupštinsku proceduru ili ne. Do sada je ovo tijelo u dva navrata ovaj RP vraćala na doradu predlagaču, što je dodatno usporilo izradu ovog dokumenta.
Iako se još ne zna kako će odlučiti većina u Skupštini grada, dosadašnja praksa je pokazala da obe strane mogu postići kompromis ako postoji interes.
Tek kada se prođu svi gore navedeni koraci u izradi RP, postoji mogućnost da investitor uz ostalu dokumentaciju zatraži građevinsku dozvolu. Ako se uzmu u obzir gore navedeni faktori, tek bi se u drugoj polovini godine mogli steći uslovi za dobijanje građevinske dozvole.
Problem je što izgradnja teniskog terena te druge infrastrukture mora biti završena prije aprila ove godine, kada je zakazan turnir „Srpska open“, što ukazuje na to da će se po svemu sudeći izgrađeni objekat naknadno kroz papire legalizovati.
U seriji tekstova koje je objavio portalCAPITALukazivali smo da realizaciju ovog projekta prati niz neregularnosti.
BANJALUKA – Nakon što je u potpunosti preuzeo akcije preduzeća „Nova Sirovina“ iz Banjaluke, biznismen iz Prnjavora Drago Malinović odlučio je da ovo preduzeće povuče sa Banjalučke berze.
FOTO: Pixabay
Tako će preduzeće koje se bavi prikupljanjem i preradom sekundarnih sirovina u buduće poslovati kao društvo ograničene odgovornosti, a Malinović će biti njegov jedini član sa stoodstotnim udjelom u vlasništvu.
Podsjećamo, u oktobru prošle godine sve akcije manjinskih akcionara „Nove sirovine“ prenesene su na Malinovića.
Početkom 2022. sproveden je postupak preuzimanja, a na vanrednoj skupštini akcionara u septembru usvojena je odluka o prenosu akcija na kontrolnog akcionara. Za svaku akciju, akcionarima je plaćeno 0,32 KM.
Nova Sirovina je u pretprošloj godini imala prihode od 3,45 miliona maraka i dobit veću od 340.000 KM ostvarenu sa 15 zaposlenih radnika.
To je bio prvi pozitivan rezultat još od 2009. godine. Sve do tada poslovanje je bilo u minusu.
Pored ove firme, Malinović je i vlasnik preduzeća „Komerc – mali“ koje posluje u Prnjavoru a kroz koje je stekao i ogromno bogatstvo.
Prihodi ovog preduzeća koje se uglavnom bavi trgovinom građevinskim materijalom mjere se u stotinama miliona maraka.
Rerkordna godina za ovog biznismena bila je 2021. kada je prijavio promet od nepunih 350 miliona maraka od čega je 5,8 miliona KM bila dobit. Zapošljavao je 46 radnika.
CAPITAL: D. Tovilović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
