SARAJEVO – Bivša direktorica Elektroprivrede RS Branislava Milekić od 1. jula je preuzela predsjedavanje Državnom regulatornom komisijom za električnu energiju, otkriva CAPITAL.
FOTO: Agencije
Branislava Milekić je za člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju imenovana u julu 2020. godine, a na mjestu predsjedavajuće ove institucije u jednogodišnjem mandatu bila je od 1. jula 2021. do 30. juna 2022. godine.
„U skladu sa Zakonom o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH, članovi Komisije se na ravnopravnoj osnovi izmjenjuju na dužnosti predsjedavajućeg svake godine. Nakon isteka jednogodišnjeg mandata Nikole Pejića za predsjedavajuću Komisije u novom jednogodišnjem mandatnom periodu bira se članica Komisije Branislava Milekić“, navodi se u odluci koja je objavljena u Službenom listu BiH.
Pored Milekićeve i Pejića, treći član DERK-a je Suad Zeljković. Zeljković je član DERK od 2016. godine, a Nikola Pejić još od 2008. godine.
Prema Zakonu o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije, jednog člana DERK-a predlaže Narodna skupština RS, a dva člana Parlament FBiH. Entitetski parlamenti svoje prijedloge dostavljaju Savjetu ministara koji potom imenovanja članova DERK-a predlaže Parlamentarnoj skupštini BiH koja na kraju vrši imenovanje.
BANJALUKA – „Niskogradnja“ iz Laktaša u vlasništvu Ljubomira Ćubića po drugi put je srušila tender za izgradnju sanitarne kasete na regionalnoj deponiji u Ramićima, projekta vrijednog oko 2,2 miliona KM.
FOTO: A. Čavic/Grad Banjaluka
Kancelarija za razmatranje žalbi BIH usvojila je žalbu „Niskogradnje“ na uslove u tenderskoj dokumentaciji preduzeća „Depot“ te poništila cijeli postupak.
U KRŽ su smatrali da je žalba osnovana kada je u pitanju posjedovanje licence za izvođenje radova na objektima. Uslov u tenderskoj dokumentaciji je bio da je te akte izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
„Po ocjeni ovog organa, žalilac osnovano ukazuje da ugovorni organ ne daje niti navodi mogućnost dostavljanja licence koje su izdate od drugih resornih ministarstava u zemlji i van zemlje“, navedeno je u obrazloženju KRŽ uz napomenu da to predstavlja povredu Zakona o javnim nabavkama BiH koje propisuje da se sve licence priznaju bez obzira na kojem nivou su izdate.
U KRŽ su smatrali da je osnovana žalba „Niskogradnje“ u kojoj su naveli da je diskriminatorski postavljen uslov iz tenderske dokumentacije, koji se odnosi na šefa gradilišta i tehničku sposobnost.
„U osporavanom dijelu tenderske dokumentacije je navedeno da ponuđač mora da posjeduje dokaz o iskustvu u rukovođenju radovima iste ili slične vrste na izgradnji multi barijernih slojeva u zadnjih pet godina, a čija vrijednost nije manja od 1,9 miliona KM bez PDV-a. Po ocjeni ovog organa žalbeni navod smatra se osnovanim jer ugovorni organ ne navodi koje radove smatra da spadaju pod radovi slične vrste“, rekli su u KRŽ.
„Depot“ je u međuvremenu tu nepravilnost pokušao otkloniti kroz izmjenu tenderske dokumentacije, ali su u KRŽ naveli da se te izmjene ne mogu smatrati prihvatljivim te su uvažili žalbu „Niskogradnje“.
S druge strane, KRŽ nije uvažio navod „Niskogradnje“ koji govori da u tenderskoj dokumentaciji ne postoji podatak o odobrenju za građenje.
„Po ocjeni ovog organa navedeno sporno pitanje ne može se smatrati relevantnim niti je žalitelj dokazao ili bar učinio vjerovatnim na koji bi način nepostojanje podatka o građevinskoj dozvoli bilo od uticaja za pripremanje ponude ili ukazao na zakonsku odredbu po kojoj bi tenderska dokumentacija trebala sadržavati navedeni podatak. S druge strane, ugovorni organ osnovano ukazuje da nadzor nad sprovođenjem Zakona o uređenju prostora i građenju vrši nadležno ministarstvo i republički građevinski inspektor što žalbeni navod čini neosnovanim“, navedeno je u odluci KRŽ.
Sve to je bilo dovoljno da KRŽ donese rješenje na osnovu kojeg je „Depot“ poništio drugi tender za izgradnju sanitarne kasete u Ramićima.
Ova odluka dodatno komplikuje situaciju sa odlaganjem otpada na deponiji Ramićima kojoj ponestaje mjesta za odlaganje komunalnog otpada. U pitanju je deponija na kojoj osim Banjaluke otpad dopremaju i iz drugih opština.
BANJALUKA – Ministarka finansija RS Zora Vidović poručila je danas da izmjena seta zakona iz oblasti bankarstva nema nikakve veze sa firmama koje su pod sankcijama.
Foto: Srna
Ona je u završnoj reči nakon objedinjene rasprave o izmjenama Zakona o bankama RS, Zakona o Investiciono-razvojnoj banci i Zakona o unutrašnjem platnom prometu odbacila tvrdnje opozicionih poslanika i istakla da „nijedna banka u RS nije sankcionisana i na OFAC listi i da neće biti ni IRB RS“.
„Ne mogu da baš vama da povjerujem kad tvrdite da će IRB biti, zato što ste već pet puta predviđali bankrot RS, a nije se desio i neće se nikada desiti“, rekla je Vidovićeva, obraćajući se narodnom poslaniku Nebojši Vukanoviću.
Ona je poručila Vuakoviću da mnoge stvari ne poznaje i da je rok za stupanje zakona na snagu osam dana, ali da se rade pripreme da bi se ovaj zakon proveo.
“Brojne su pripreme, da sad ne objašnjavam, ima raditi dugo i dugo da se provede“, rekla je ministarka finansija.
Odgovarajući na tvrdnje da je donesen zakon da se plate isplaćuju u gotovini i da je proširena siva zona, ona je poručila da to nije tačno.
„Mi smo promijenili zakon i rekli da oni građani RS kojima su računi zatvoreni, a nisu zatvoreni sudskom odlukom mogu primati plate preko pošte, a ne u gotovini. Znači, svi to mogu da rade koji su u takvoj situaciji“, rekla je Vidović.
Ona je precizirala i da neće biti otvorene ekspoziture IRB-a u svim opštinama.
„Imamo ekspoziture u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Trebinju i tim gradovima i neće nigdje biti otvorene, ali ćemo raditi platni promet vrlo efikasno. Kako ćemo raditi nema potrebe da vam govorim, jer ćete reći da i to lažem i govorim ovako i onako. Nema potrebe da vam govorim, vidjećete i sami“, ostala je nedorečena ministarka finansija.
Ona je rekla da nije tačno da će Vlada vršiti pritisak da budžetski korisnici otvore račune u IRB-u, ističući da Vlada ima otvorene račune u sve i jednoj banci u Srpskoj, jer ne smije imati račune u samo jednoj banci zbog disperzija rizika.
Ona je pozvala građane da imaju povjerenja i istakla da apsolutno nije tačno da će IRB doći pod sankcije i u probleme.
„RS nije bankrotirala, a IRB će one poslove koje je do sada radila, raditi i ubuduće. Svi privredni subjekti i sva fizička lica koja imaju kredite kod IRB-a ne treba da se brinu. Sve ostaje kako jeste, plaćaćete svoje kredite prema otplatnom planu koji ste dobili. Nema govora o tome da će vam krediti dospjeti u jednom momentu i da ćete ih morati vratiti. To je netačno i vrlo ružno je tako nešto prezentovati prema građanima RS. IRB će nastaviti potpuno isto da radi ono što je radila do sada, ovaj drugi dio biće pod kontrolom Agencije za bankarstvo i u skladu sa zakonom o bankama“, poručila je Vidović.
S druge strane, opozicioni poslanici su pokazali ozbiljnu skepsu prema predloženim zakonima, ističući da se time neposredno ugrožava funkcionisanje cjelokupnog bankarskog sistema u RS, a IRB izlaže visokom riziku.
„Sve ovo mi daje nedoumicu, da li će sada IRB obavljati poslove nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva (SDK)?“, upitala je poslanik PDP Diana Čekić
Nebojša Vukanović je kritikovao što je objedinjena rasprava o tri zakona, ocjenjujući da iza svega vidi namjeru Vlade da se zamagli suština.
„Ovo bi bilo bolje da ste nazvali zakon o Prointeru i prvoj familiji Republike Srpske. Da su njihovi interesi zaštićeni, a narod ko pita. Ponašate se kao guske u magli. Ovo što radite gospođo Vidović je nedopustivo“, rekao je Vukanović.
SARAJEVO – Tužilački tim Tužilaštva BiH podigao je optužnicu kojom se, ukupno 21 fizičko i pravno lice, terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, koruptivna krivična djela i nedopuštenu trgovinu više desetina visokoškolskih diploma, uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske, zdravstvene struke, menadžmenta i drugih profila obrazovanja, pišu Nezavisne.
FOTO: Copilot
Optuženi su:
1. Zoran Kalinić, rođen 1954. godine u Banjaluci, državljanin BiH, bio angažovan kao rektor na Nezavisnom univerzitetu Banjaluka, nalazi se pod mjerama zabrane izrečenim od Suda BiH,
2. Dragan Ilić, rođen 1984. godine u Banjaluci, državljanin BiH i Srbije, bio suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” Banjaluka, trenutno pod mjerama zabrane izrečenim od Suda BiH,
3. Vladimir Stojanović, rođen 1965. godine u Beogradu, bio angažovan kao v.d. rektora na Univerzitetu modernih nauka „CKM“ Mostar i direktor na Visokoj školi „Union“ Mostar, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
4. Dragan Đuranović, rođen 1966. godine u Doboju, državljanin BiH, bio angažovan kao rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment „PIM“ Banjaluka,
5. Denis Pračić, rođen 1967. godine u Gradiški, državljanin BiH, bio zaposlen na Visokoj školi „Union“ Mostar kao menadžer i na Univerzitetu modernih nauka Mostar, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
6. Mirko Tufegdžija, rođen 1962. godine u Dubici, zaposlen po ugovoru o djelu u Univerzitetu „PIM“ Banjaluka, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
7. Ljubiša Todorović, rođen 1981. godine u Bijeljini, državljanin BiH, bio zaposlen u Visokoj školi „Prometej“ Banjaluka i CKM Univerzitet Mostar, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
8. Dragan Golijan, rođen 1953. godine u mjestu Rečice, državljanin BiH, bio profesor na Univerzitetu „Victoria international university“ Mostar, pravni sljednik Univerziteta modernih nauka „CKM“ Mostar,
9. Vaso Pajić, rođen 1944. godine u Bijeljini, državljanin BiH, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
10. Vojislav Škrbić, rođen 1946. godine u Drvaru, državljanin BiH, profesor emeritus na „PIM“ Banjaluka, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
11. Goran Lalović, rođen 1968. godine u Sarajevu, državljanin BiH i R. Srbije, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
12. Dušan Perić, rođen 1964. godine u Brčkom državljanin BiH, bio zaposlen po ugovoru o zastupanju sa Nezavisnim univerzitetom NUBL Banjaluka, nalazi se pod mjerama zabrane određenim od Suda BiH,
13. Senad Sinanović, rođen 1952. godine u Orašju, državljanin BiH,
14. Ljubinko Dobraš, rođen 1963. godine u Banjaluci, državljanin BiH,
15. Miodrag Tepić, rođen 1967. godine u Derventi, državljanin BiH,
16. Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke „NUBL“ Banja Luka, sa sjedištem u Banjaluci,
17. Visoka škola za primijenjene i pravne nauke „Prometej“ Banja Luka, sa sjedištem u Banjaluci,
18. Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment „PIM“ Banja Luka, sa sjedištem u Banjaluci, poslovna jedinica: Univerzitet PIM u Brčko distriktu,
19. Univerzitet „Victoria international university“ Mostar, pravni sljednik Univerziteta modernih nauka „CKM“ Mostar, sa sjedištem u Mostaru,
20. Visoka škola „Union“ Mostar, sa sjedištem u Mostaru,
21. Internacionalni univerzitet Brčko distrikt Bosne i Hercegovine; sa sjedištem u Brčkom. Nezavisne
BANJALUKA – Arbitražni postupak po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije (EGS) protiv BiH u vrijednosti od 1,355 milijardi maraka koji se vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) nalazi se u statusu mirovanje do 30. septembra ove godine, otkriva CAPITAL.
Foto: RiTE Ugljevik
U Izvještaju Pravobranilaštva BiH o svim međunarodnih arbitražnim sporovima kaže se da su trenutno u toku tri arbitraže (od kojih je jedna završena 1. maja ove godine donošenjem konačne odluke) i dva postupka koja se vode po zahtjevima za mirno rješenje spora koji mogu imati finansijske posljedice po budžet BiH.
Kada je riječ o arbitraži u vrijednosti od 1,355 milijardi KM, u izvještaju Pravobranilaštva BiH u čijem posjedu je CAPITAL precizira se da je neposredno po pokretanju arbitražnog postupka protiv RiTE Ugljevik koji se vodio po Zakonu o arbitraži Republike Srbije, EGS 28. maja 2014. godine pokrenuo i arbitražni postupak protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu.
„Obe strane u arbitražnom postupku pred ICSID su 19. decembra prošle godine obavijestile arbitražno vijeće u Vašingtonu da su donesene odluke u arbitražnom postupku koji se vodio po Zakonu o arbitraži Republike Srbije, te predložile da postupak u Vašingtonu i dalje bude u statusu mirovanja (prekida), do okončanja započetih pregovora, tj. do 30. septembra 2024. godine“, navodi se u izvještaju.
Podsjećamo, arbitražni spor koji se vodio u Beogradu okončan je prije tačno godinu dana, odlukom Arbitražnog vijeća u Beogradu od 3. jula 2023. godine.
Predstavnici RiTE Ugljevik, „Elektrogospodarstva Slovenije“ i Holdinga „Slovenske elektrane“ na osnovu te arbitražne odluke krajem januara ove godine potpisali su tri ugovora, prema kojima se RiTE Ugljevik obavezalo da će Slovencima u ratama isplatiti odštetu od 67 miliona evra (130 miliona KM), plus kamate u iznosu od 58,2 miliona evra (115 miliona KM) za neispunjena predratna ulaganja u RiTE, kao i da će trećinu proizvedene električne energije isporučivati Slovencima sve dok termoelektrana bude radila.
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić tada je rekao da je „spor Slovenije protiv RiTE Ugljevik okončan povoljno po RS i da će dug biti isplaćen u narednih sedam godina“.
Međutim, izvještaj Pravobranilaštva BiH precizno kaže da je arbitražni spor pred ICSID u Vašingtonu u mirovanju do kraja septembra ove godine i da može imati finansijske posljedice po budžet BiH.
Ako se arbitri u Vašingtonu budu vodili istim kriterijima kao i njihove kolege u Beogradu, BiH se ne treba nadati da će spor biti riješen u njenu korist. Jedino pitanje je da li će vašingtonski arbitri biti blagonakloni kao oni u Beogradu i da li će odštetni zahtjev umanjiti za deset puta ili će prihvatiti zahtjev Slovenije i odrezati BiH da joj plati milijardu i 355 miliona KM.
BANJALUKA – Investiciono-razvojna banka Republike Srpske trenutno nema infrastrukturu i nije kadrovski osposobljena za primanje depozita i obavljanje platnog prometa i neće te poslove moći da radi najmanje do kraja tekuće godine.
FOTO: Capital
Ovo tvrdi odlično upućeni sagovornik CAPITAL-a iz bankarskih krugova koji kaže da današnje saopštenje Vlade RS nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o bankama, Zakona o IRB-u i Zakona o unutrašnjem platnom prometu ne daje nijedan odgovor na brojna tehnička pitanja, niti objašnjava kako Vlada namjerava uskladiti stvarno stanje sa drugim zakonima koji tretiraju pitanje platnog prometa i prikupljanja depozita.
„Ono što se jasno vidi je činjenica da ovo predstavlja suštinsku i drastičnu promjenu uloge IRB-a koji je do sada samo upravljao fondovima, a sada ulazi u potpuno nove poslove za koje trenutno nema ni infrastrukturu niti je kadrovski osposobljen“, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.
On objašnjava da IRB za platni promet mora ući u sistem SWIFT i dobiti svoj kod, zatim mora nabaviti softvere za vođenje registra računa i za provjeru klijenata, te riješiti niz pitanja sa Centralnom bankom BiH od koje u konačnici mora dobiti svoj CAS račun.
„Za prikupljanje depozita treba nabaviti softver, mora riješiti pitanje obavezne rezerve sa CBiH i regulisati odnos sa Agencijom za osiguranje depozita BiH. Sve to govori da ovo rješenje bez obzira na hitnost u postupanju neće zaživjeti brzo, odnosno sasvim sigurno ne tokom tekuće godine i to uz uslov da zakoni koji su upućeni u Narodnu skupštinu po hitnom postupku budu usvojeni bez zastoja u Vijeću naroda RS“, ocjenjuje naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, samo za osposobljavanje radnika za rad u SWIFT treba bar dva-tri mjeseca.
„Sve navedeno su samo tehnička pitanja koja traže i vrijeme i značajna ulaganja, ali i osposobljene kadrove koje IRB trenutno nema. Osim ovih strogo tehničkih pitanja ove izmjene mogu imati i druge implikacije, npr. poštovanje OFAC liste, a svi korisnici SWIFT koda su u toj obavezi. Da budem precizan, sve banke su u obavezi da jednom mjesečno potpišu obrazac da su OFAC compliant, odnosno da poštuju pravila OFAC i ne sarađuju sa licima sa tzv. crne liste“, kaže on.
On zaključuje da je trenutno puno više pitanja nego odgovora, ističući da se radi o izuzetno složenom projektu koji ne može zaživjeti u kratkom roku.
IRB ulazi u platni promet ako Centralna banka BiH da zeleno svjetlo
Državna banka će ulagati u nešto što je za državu važno, a nije komercijalno opravdano
BANJALUKA – Ministarka finansija RS Zora Vidović potvrdila je za CAPITAL da su zakonske izmjene kojima je omogućeno da Investiciono – razvojna banka obavlja poslove platnog prometa, između ostalog, donesene i kako bi se pomoglo firmama koje su Sjedinjene Američke Države stavile na crnu listu.
BANJALUKA – Predsjednik Nadzornog odbora OC Jahorina Nedeljko Elek, u nedostatku stručnog znanja i argumenata, iznosi tendenciozne i paušalne ocjene sa ciljem diskreditacije Ministarstva saobraćaja i veza, te očito ne poznaje ingerencije, zakonske propise i procedure na nivou Vlade Republike Srpske. (više…)
BANJALUKA – Predsjednik uprave Banke Poštanska Štedionica (BPŠ) Banjaluka Boško Mekinjić nakon 18 godina napušta ovu finansijsku instituciju, saznaje portal CAPITAL.
Boško Mekinjić, FOTO: BPŠ
Njega je na današnjoj sjednici razriješio Nadzorni odbor banke, a zajedno sa njim banku napušta i član uprave Dragana Vujičić Stefanović.
Njih će zamijeniti dvojac koji stiže iz centrale banke iz Beograda.
Mekinjić se danas javio na pozivCAPITAL-a ali je kratko poručio da će se banka oglasiti saopštenjem koje se do objave ovog teksta nije pojavilo.
Mekinjić je u BPŠ, odnosno u Komercijalnoj banci kako se ranije zvala bio na brojnim funkcijama od 2006. godine pa do danas.
Bio je zamjenik direktora, izvršni direktor, direktor pa na kraju predsjednik uprave.
BANJALUKA – Nacionalni energetski klimatski plan za BIH koji definiše ciljeve za dekarbonizaciju, prema najavama nadležnih, trebao bi biti spreman do kraja ove godine. On bi, između ostalog, trebao da sadrži i sistem naplate takse za emisiju ugljen dioksida (ETS), ali će problem biti sprovođenje tog akta u praksi.
FOTO: Capital
Naime, od 1. januara 2026. godine počinje primjena CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism) putem kojeg će se privrednicima iz BIH na izvoz aluminijuma, čelika, gvožđa, đubriva, električne energije, vodonika ili cementa u zemlje EU naplaćivati taksa za ugljen dioksid. Taj novac ide u budžete zemalja EU.
Alternativa je da tu taksu naplaćuje BIH i samim tim zadržava dio novca u svojim budžetima i to kroz ETS sistem trgovanja emisijama, koji bi trebao biti sadržan u gore navedenom aktu.
Rukovodilac Odsjeka za opštu elektroenergetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu energetike i rudarstva RS Boris Lubarda kaže da je izrada tog dokumenta u završnoj fazi.
„Već treću godinu radimo na energetskom klimatskom planu na nivou entiteta i BiH i on je u završnoj fazi. On uvažava ciljeve dekarbonizacije koje smo mi pregovarali sa EU i to su u osnovi ciljevi koje smo mi sa njima usaglasili. Do kraja godine bi taj akt bi trebao biti gotov i usvojen od strane vlada entiteta i Savjeta ministara BiH“, poručio je on.
FOTO: Capital
BiH bi tokom četiri godine mogla platiti 1,3 milijarde KM za CBAM
Iako se u ovoj godini očekuje donošenje tog akta Lubarda je skeptičan kada je u pitanju njegovo sprovođenje.
„Imamo podršku EU kod izrade legislative, ali ono gdje padamo je sprovođenje u praksi. Jedna stvar je donijeti propis, ali pitanje je kako te propise provesti u djelo, kako ih spustiti na nivo lokalnih zajednica te kompanija i malih i srednjih preduzeća. Tu će biti dosta problema“, rekao je Lubarda koji je bio jedan od panelista na današnjem događaju.
Da već sada postoje problemi pokazuje i situacija na terenu.
Naime, privrednici već imaju obavezu od druge polovine 2023. godine pripremaju izvještaje o emisiji ugljen dioksida, što je za brojne komplikovan posao.
Tima Omerović Smajlović menadžer za energiju okoliš i razvoj u kompaniji „Lukavac Cement“ kaže da je ovoj kompaniji trebalo dvije godine da se pripreme za izradu tih izvještaja. Kaže da sa svojim iskustvima mogu pomoći kolegama iz malih i srednjih preduzeća kako bi se snašli na samom početku.
I profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika smatra da se privrednici trenutno više bore kako da sastave izvještaje o emisiji ugljen dioksida, a da se manje koncentrišu na ozbiljnije investicije koje će omogućiti da oni smanje svoju emisiju.
„To su izvještaji koji su oni dužni pripremiti prilikom izvoza u EU. To treba postati njima usputni posao ali to nije slučaj“, rekao je on i dodao da im treba stručna pomoć strukovnih udruženja, privrednih komora te nadležnih institucija.
FOTO: Capital
Tu prije svega misli na mala i srednja preduzeća koja, kako kaže, nemaju kapacitete za taj posao.
On nije optimističan kada je u pitanju uspostavljanje ETS modela u BIH, prije isteka roka u 2026.godini.
„Treba biti optimista, ali realnost pokazuje da nema jasne političke volje ili odluke da idemo ka uspostavljanju sistema trgovanja emisijama u onom obliku i obimu kao što je to slučaj u zemljama EU. Tako da mislim da neće biti uspostavljen do isteka roka, ali možemo se potajno nadati. To nikako ne isključuje primjenu CBAM, nego nam omogućava da novac koji prikupimo po osnovu naknada za emisiju ugljen dioksida trošimo unutar BiH i na taj način imamo bolji ekonomski razvoj“, kazao je on na današnjem informativnom događaju – Nova era poslovanja: CBAM izazovi i prilike u BiH s fokusom na obnovljive izvore energije.
Program menadžer Delegacije EU u BiH Vesna Grković kaže da je BiH potreban zakonski okvir i uvođenje Nacionalnog plana za energiju i klimu te uvođenje ETS -a.
„Što se tiče BiH efekti CBAM-a će biti znatni, jer postoji ovisnost energetskog sektora o uglju, preko 60 odsto. EU4energy je radio neke procjene i utvrdio je da bi BIH od 2026. do 2030. godine trebala platiti 1,3 milijarde KM za CBAM, ako stanje ostane ovako i ako se ne uvedu neophodne mjere“, rekla je ona.
Vedran Pecikoza iz sektora za energiju i životnu sredinu u UNDP kaže da u 2026. godinipočinje naplata CBAM, a da je na nama da li ćemo uspostaviti sistem koji će tu razliku ostavljati u našim budžetima ili ćemo taj novac ostaviti u EU.
CAPITAL: V. Popović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
