Cijene pobijedile kupce

BEOGRAD, Hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, brašno, jaja, krompir, jabuke, osnovne namirnice koje svakodnevno kupujemo od marta prošle godine, gotovo su duplo skuplji. Nevolja je utoliko veća što je uglavnom riječ o proizvodima na kojima je nemoguće štedjeti.
U Srbiji nema proizvoda koji u poređenju sa prošlom godinom nema mnovo višu cijenu. Najveći skok cijena zabilježen je kod šećera i ulja – rast od 80 do 94 odsto, brašna 63, hljeba 45, mlijeka i jaja po 42, odnosno 41 odsto.
Na tržištu „divljaju“ cijene čak i domaćeg povrća i voća, koga imamo na pretek. Krompir i jabuke poskupjeli su za više od 100 odsto i dostižu cijenu od 120 dinara za kilogram.
I mada subjektivni osjećaj potrošača govori da ih najmanje sve duplo više košta, samo na osnovu troškova dnevne „korpe“ život u Srbiji skuplji je za trećinu. A, kada se dodaju i ostali troškovi, poput komunalija, prevoza, lijekova, izdaci su uvećani i za 50 odsto, što ne prati i rast zarada.
Ovoliki rast cijena, kažu stručnjaci, posljedica je povećanog izvoza do koga je došlo usljed globalnog poskupljenja hrane, ali i trgovačkih i proizvođačkih monopola.
Od jula prošle godine do danas, došlo je ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu do nezapamćenog skoka cijena osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
– Prošlog ljeta kilogram pšenice koštao je 10 i 11 dinara, a danas je dostigao 29, dok je šećer u julu po toni iznosio 500, sada je 850 i 900 dolara – kaže Milan Prostran, sekretar Udruženja za agrar i dodaje da je sličan rast cijena zabilježen i kod suncokreta.
Efekat poskupljenja hrane u našoj zemlji drastičniji je nego u drugim državama, jer najveći dio zarade odlazi baš na prehrambene proizvode.
– Dok se u razvijenim zemljama na hranu potroši 10 do 15 odsto zarade, kod nas je to više od 40 odsto – ocjenjuje Prostran.

Pročitaj više:  Rebalansirani budžet veći za 11 odsto od plana

Objašnjenja
Objašnjenja pekara, mljekara, uljara i šećerana, koja su se mogla čuti na temu poskupljenja, bila su pad dinara, poskupljenje energenata, ambalaže, sredstava za zaštitu bilja i stočne hrane, manjak stočnog fonda, loš rod, rast cijena sirovina, ali i skok cijena hrane na svjetskoj berzi. Novosti

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts