BEOGRAD, Roba proizvedena u manjim firmama prelaziće put do kupaca u inostranstvu po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri zahvaljujući novoj usluzi „Pošte Srbije“.
„Post eksport“ startuje za desetak dana i omogućiće preduzećima da izvoz ostvare samo uz jedan, umjesto dosadašnjeg podnošenja čak sedam dokumenata. Cijena usluge, kako, u razgovoru za „Novosti“, najavljuje Goran Ćirić, generalni direktor „Pošte Srbije“, biće prihvatljiva za budžete malih firmi.
* Koja vrsta robe može da se izvozi putem „post eksporta“?
– Riječ je o robi čija vrijednost ne može da premaši hiljadu evra, a dozvoljena težina paketa je do 30 kilograma.
* Ima li već zainteresovanih privrednika za ovu vrstu usluge?
– Pirotski ćilim, cipele proizvedene u Vranju namijenjene tržištu u regionu, kobilice za violine koje proizvodi privatnik u Loznici. Analiza je pokazala da u Srbiji funkcioniše oko 300.000 zanatskih radnji, malih i srednjih preduzeća. Naša je ideja da podstaknemo izvozne aktivnosti, prije svega kroz uklanjanje mnogih barijera i velikog broja administrativnih poslova, koje treba obaviti. Osnova ovog projekta je pojednostavljenje i automatizacija procesa. U ovom projektu „Pošta“ sarađuje sa Ministarstvom finansija, Upravom carina, Agencijom za privredne registre, Poreskom upravom.
* Ovaj projekat urađen je po brazilskom modelu. Kakvi su rezultati zabilježeni u toj zemlji?
– Za sedam godina primjene, u Brazilu je tri puta povećan izvoz robe, koju proizvode mala i srednja preduzeća. Očekujemo da će i kod nas ovaj projekat dati veliki efekat i to je jedna od deset mjera Vlade Srbije, koje bi trebalo da pospješe izvoz.
* Sprema li se „Pošta“ i za još jedan veliki posao, koji joj je povjeren donošenjem Zakonom o restituciji?
– Sa nadležnima trenutno definišemo proceduru i cilj je da taj proces, od podnošenja zahtjeva za povraćaj imovine do obavještenja građana o ishodu, bude što efikasniji. Ponudili smo i neka naša rješenja u dijelu prijema, arhiviranja i bezbjednosti dokumentacije.
* U Srbiji ima 1.500 objekata „Pošte“ sa ukupno 4.000 šaltera. Da li će u svim poštanskim jedinicama biti omogućen prijem zahtjeva za restituciju?
– Osposobićemo određen broj pošti, a sve zavisi od procjene ukupnog broja građana, koji će podnositi zahtjeve za povraćaj imovine. Svakako je plan da to budu posebni, vidno obilježeni šalteri.
* „Pošta“ više nije većinski vlasnik „Telekoma“. Kako se to odrazilo na prihod javnog preduzeća kojim rukovodite?
– Pokazali smo da je „Pošta“ samoodrživ sistem, koji ne zavisi od dividendi „Telekoma“. Poređenja radi, 2007. godine iz osnovnog poslovanja imali smo minus od 100 miliona, pa smo zahvaljujući dividendama poslovali pozitivno. Ali, već 2009. godine smo bili u plusu od 300 miliona, a naredne 900 miliona. U prvih devet mjeseci ove godine ostvarili smo profit od 1,85 milijardi dinara iz osnovne djelatnosti.
* U tom periodu niste mijenjali cijene usluga?
– Cjenovnik nismo mijenjali tri godine. Opredjelili smo se za rast obima posla, iako smo svjesni liberalizovanog poštanskog tržišta, jer u našim uslovima imamo konkurenciju od oko 30 operatera.
Priznanje
* Asocijacija javnih poštanskih operatera izabrala je Beograd za domaćina narednog plenarnog zasjedanja Skupštine post Evrope…
– To je priznanje za „Pošte Srbije“, za najbrži rast kvaliteta poštanskih usluga u Evropi. Krenuli smo sa skromne pozicije, ali smo imali najbrži rast i sada smo najbolji u odnosu na zemlje u okruženju. Zasjedanje Skupštine post Evrope zakazano je za 25. i 26. april naredne godine u Beogradu. Novosti
Komentariši