BANJALUKA, Vlada RS je bila korektna i prema radnicima i prema poslodavcima i kreirala kvalitetan prijedlog zakona o radu koji ne šteti ničijim interesima i značajno je bolji u odnosu na radno zakonodavstvo u regionu.
Ne osporavam pravo na proteste, ali za njih nema valjanih argumenata. Rekla je to u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Vlade RS Željka Cvijanović.
* Očekujete li da će Narodna skupština RS usvojiti predloženi zakon o radu?
CVIJANOVIĆ: Očekujem konstruktivnu raspravu, a ne politikantstvo i da svi razumiju da je u riječ o važnoj materiji, te da pokažu dovoljno ozbiljnosti. Uvjerena sam da će zakon biti usvojen i odgovorno tvrdim da je izbalansiran kada su u pitanju interesi radnika i poslodavaca. Nije postojao razlog za širenje panike da će radnici ostati bez prava. Uprkos izostanku Saveza sindikata iz razgovora, došli smo do dobre verzije zakona. Postoji prostor da se amandmanima zakon popravi i očekujem aktivnu ulogu narodnih poslanika.
* Da li su predloženim zakonom umanjena radnička prava kao što tvrdi Savez sindikata i kako gledate na njihovu odluku da izvedu radnike na ulicu?
CVIJANOVIĆ: Izlazak na proteste je legitimna odluka i jedan od vidova sindikalne borbe i tu nema problema niti to neko osporava. Osporavam njihovu odluku da ne učestvuju u razgovorima i ona je bila pogrešna. Očigledno su se rukovodili idejom da do usvajanja zakona neće doći i da je potrebno odugovlačiti proces. Nije realno očekivati da stvari ostanu nepromijenjene u RS, a donesen je novi zakon o radu svuda u okruženju, uključujući i FBiH. Ako Sindikat misli da će RS ostati izolovano ostrvo, to je velika greška. Ako misle da će doprinijeti zaštiti radničkih prava tako što neće razgovarati, onda je i to pogrešno. Bilo bi puno bolje da smo uspjeli do kraja ostati zajedno i baviti se ovim pitanjem. Sindikat je bio nekorektan kada je tražio da bude mijenjan postojeći zakon, a znali su da to nije moguće zbog Poslovnika Narodne skupštine. Vlada je vrlo često morala da se stavlja u ulogu sindikata i da s te pozicije kreira rješenja. Zakon je mnogo povoljniji i bolji kada su u pitanju radnička prava nego u FBiH. Mnoga prava smo naveli u zakonu ne želeći neizvjesnost da li će biti utvrđena u kolektivnom ugovoru. Bili smo krajnje korektni i prema jednima i prema drugima i na donošenje zakona potrošili više vremena nego sve vlade u okruženju zajedno. Rezultat toga je kvalitetno rješenje do kojeg smo došli bez obzira na izostanak dijaloga sva tri socijalna partnera.
* Da li poslodavci imaju razlog za nezadovoljstvo zbog predloženih rješenja i da li ona doprinose poboljšanju poslovnog ambijenta i stanja na tržištu rada?
CVIJANOVIĆ: Sigurna sam da zakon uvodi više reda u odnose na tržištu rada i uvažava realnost, što nije bio slučaj s važećim zakonom. Novi zakon nije pisan da bi bio bilo kome na štetu. Razumijem da i poslodavci imaju primjedbe, ali i oni griješe ako misle da su radnici spokojni i da nemaju strah da će biti izigrani. Radnici nisu srećni zato što nisu svi prijavljeni na platu koju dobijaju ili nisu uopšte prijavljeni. To mora da se uzme u obzir.
* Ekonomska politika za 2016. godinu je usvojena, a privrednici su nezadovoljni što se ciljevi godinama ponavljaju i što je nizak stepen njihovog sprovođenja?
CVIJANOVIĆ: Nije slab stepen realizacije, a ciljevi se ponavljaju jer su to kontinuirane mjere. Ekonomska politika je prvi put dobila podršku socijalnih partnera. Ako kažemo da treba da stabilizujemo sistem, da težimo rasterećenju privrede i kreiramo bolji privredni ambijent i da javna uprava bude na solidnim osnovama, onda to nisu kratkoročni ciljevi. Stepen realizacije možemo da posmatramo iz različitih uglova. Smatram da je u solidnom procentu realizovano ono što je predviđala ovogodišnja ekonomska politika. Usvojen je niz zakona i radimo na osnovu njih, a nismo izgubili korak ni u realizaciji zacrtanih investicija. Gradnja autoputa Banjaluka – Doboj se odvija po planu i završava se termoelektrana “Stanari” koja je najveći objekat ove vrste u regiji. Kroz te projekte dolazimo do novih radnih mjesta, jačanja proizvodnje i izvoza. Smanjena je stopa nezaposlenosti i povećan obim industrijske proizvodnje i ti trendovi biće nastavljeni.
* Osnovni zahtjev privrede i dalje je rasterećenje?
CVIJANOVIĆ: Rasterećenje privrede ostaje cilj i donosili smo zakone koji idu u tom smjeru uz konsultacije sa poslovnom zajednicom. Cilj je izjednačiti uslove poslovanja u oba entiteta. Ne mogu se stvari posmatrati izolovano i reći da je jedan zakon gori u RS nego u FBiH, a ne reći da je u RS struja jeftinija nego u FBiH. Definisali smo i novi zakon o stečaju koji će pomoći da se vrši reorganizacija firmi u okviru stečajnog postupka. Ove godine je realizovana i prva multilateralna kompenzacija i cesija, a ukinuto je i oporezivanje dividende. Neki planovi iz ove godine su uslovljeni i dešavanjima na nivou BiH gdje nemamo partnere. Kroz reformsku agendu svi imaju svoje zadatke, ali ih, nažalost, ne ispunjavaju svi na isti način.
* Novina u budžetu za 2016. godinu je prebacivanje penzija u sistem trezora. Da li će one biti isplaćivane u kraćem roku nego do sada i da li je opravdan strah da će to ugroziti druge isplate iz budžeta?
CVIJANOVIĆ: Biće kraći rok isplate penzija i razlog za njihovo uvođenje u trezorski sistem je da se obezbijedi stabilnost i redovnost. Penzioneri će biti prvi u redu isplate. U prvih mjesec ili dva će sigurno biti određenih poremećaja kada je u pitanju dinamika isplate iz budžeta, ali sam sigurna da će nakon toga stvari funkcionisati kako treba. Drugi korisnici neće biti zanemareni zbog isplate penzija.
* Jeste li zadovoljni radom ministara i ima li potrebe i razmišljanja o rekonstrukciji Vlade?
CVIJANOVIĆ: Rekonstrukciju su pominjali oni kojima je trebala tema za priču i nju su drugi nametali. Nikada nijedan predstavnik koalicije koja čini Vladu nije govorio o rekonstrukciji. Kad se koalicija dogovori, to se dešava i to nije spektakularna stvar, ali sada nije na dnevnom redu. Ne posmatram pojedinačno rad ministara, već posmatram Vladu kao tim i apsolutno sam zadovoljna njenim radom. Moramo posvetiti pažnju jačanju kontrolnih organa, odnosno Poreske uprave i inspekcijskih službi. Moramo imati daleko bolje rezultate njihovog rada i sankcionisati sve koji ne poštuju zakon. Često se postavlja pitanje zašto budžetska davanja nisu isplaćena na vrijeme, ali se malo ko pita šta je uzrok toga i koliko se novca krije u sivoj zoni.
* Da li je RS previše zadužena kao što tvrdi opozicija?
CVIJANOVIĆ: Opozicija je nezadovoljna kada kažemo da više vraćamo kredita nego što se zadužujemo, ali to je istina. Razumijemo da se mora ići u pravcu restrukturisanja javnog duga i na tome će biti rađeno. Naši krediti su usmjereni na projekte od izuzetnog značaja. Nismo prezaduženi, a određeni dug još od prije rata dospijeva na naplatu.
* Kada će kredit američkog fonda biti operativan?
CVIJANOVIĆ: Namjeravamo da putem tog i drugih povoljnih kredita riješimo određene probleme i da zatvorimo nepovoljne kredite ili zaduženja kojima smo kratkoročno morali pribjegavati da bismo obezbijedili likvidnost. Kredit američkog fonda može biti operativan vrlo brzo, ali smo vodili računa da dođemo do kraja godine, da vidimo kako stvari stoje i vidjećemo na koji način će biti povlačene tranše.
* Šta će biti prioriteti Vlade za iduću godinu?
CVIJANOVIĆ: Najveći prioritet je poboljšanje stanja u realnom sektoru i iz njega proističu svi drugi prioriteti. Želimo socijalnu stabilnost i da obezbijedimo više novih radnih mjesta. Cilj je da istrajemo na reformi javne uprave u kojoj neće biti novog zapošljavanja. Hrabrije se mora reformisati obrazovanje i napraviti sklad između kadra koji školujemo i tržišta rada kako bismo prestali da proizvodimo kadar koji ne može da nađe zaposlenje.
* Očekujete li da BiH uskoro dobije status kandidata za članstvo u EU?
CVIJANOVIĆ: Podržavam one koji kažu da treba što ranije podnijeti aplikaciju za članstvo BiH u EU. Iako nemamo direktno manifestovanu spremnost druge strane da aplikacija bude prihvaćena jer još postavljaju određene uslove, podržavam podnošenje aplikacije jer to može da bude stimulativno za sve u BiH. Ako već EU kaže da smo napravili pomake, onda treba da uslijedi neka nagrada, međutim, imamo signale predstavnika EU da ne treba da žurimo s aplikacijom, što znači da je ocjena da je BiH zabilježila napredak bila virtuelna. Moramo imati politiku čistih računa između EU i BiH, ali i da budu raščišćeni odnosi između nivoa vlasti u BiH. Kada se to desi, napredak će biti stvaran, a kretanje ka EU efikasnije i mjerljivije.
* EU zahtijeva prilagođavanje SPP-a sa BiH i omogućavanje bescarinskog plasmana evropske robe na naše tržište. Šta će Vlada RS učiniti kako bi zaštitila privredu, iz koje dolaze upozorenja da će domaća proizvodnja biti uništena ako bude udovoljeno zahtjevu?
CVIJANOVIĆ: Vlada RS na to ne može sama da utiče i potreban je angažman i nivoa BiH i entitetskih vlada. Predsjedništvo BiH je dalo nalog Savjetu ministara da redefiniše poziciju BiH, a prethodna pozicija je bila da ne prihvatamo pristup tradicionalnoj trgovini. Očekujem da će inicirati određene promjene i onda moramo da znamo da to znači značajan gubitak sredstava. Nije u rukama Vlade RS da to spriječi.
Zdravstvo
* Zdravstveni radnici su upozorili da će protestovati ako im ne budu redovno isplaćivane plate? Kada će biti riješen ovaj problem?
CVIJANOVIĆ: Isplata plata trebalo bi da počne u ponedjeljak. Zdravstveni sektor je opterećen problemima koji se gomilaju godinama, uključujući ratni i period poslije rata. S druge strane, napravljeni su značajni pomaci počevši od uslova za rad, visine plate, do razvoja djelatnosti.
Banka Srpske
* Kakvo rješenje će Vlada RS predložiti za Banku Srpske čiji je većinski vlasnik?
CVIJANOVIĆ: Naša radna grupa do 16. januara sa privremenim upravnikom mora definisati rješenje. Intervenisali smo, pokušali da sačuvamo banku i željeli da se uhvatimo u koštac s problemima. Imamo određene varijante u kojem pravcu treba da idemo i kada dođe vrijeme predstavićemo ih javnosti. Banku treba transformisati, ali ne mogu govoriti o konkretnim rješenjima jer postoje dvije varijante koje analiziramo. Naravno, treba da vodimo računa da budu isplaćeni i građani i privredni subjekti koji su poslovali sa bankom. Glas Srpske
Komentariši