BRISEL, Ministri finansija Evropske unije, na sastanku u Luksemburgu 18. i 19. oktobra, pokušaće da izdvoje dva različita prijedloga za pooštravanje propisa radi davanja podrške evru, u nadi da će o tome biti donijeta odluka na samitu šefova država članica i vlada EU krajem mjeseca u Briselu.
Ti prijedlozi predviđaju sankcije za zemlje koje imaju prevelike deficite i dugove koji mogu podriti evro, valutu koju one dijele, kao što je učinila Grčka kada u maju zamalo nije bankrotirala i koju su vlade članica evrozone i Međunarodni monetarni fond morali da spasavaju.
Pojedini analitičari ukazuju , međutim, da čak ni najnoviji prijedlozi ne mogu riješiti fundamentalne probleme tog bloka.
Ključno i najteže pitanje će biti da li će Evropska komisija, izvršno tijelo EU, dobiti veću ulogu u nadgledanju nepovoljnih sutuacija u ekonomijama pojedinačnih članica, kao što su trgovinska neuravnoteženost ili mehuri na tržištima nekretnina, kao i u kažnjavanju zemalja koje ne poštuju njene preporuke.
Komisija takođe želi da vlade članica dostavljaju plan godišnje potrošnje već početkom godine. Time bi EU mogla da provjeri da li one krše propise zone evra ili ekonomske ciljeve cijelog bloka.
Propisi EU ograničavaju nivo duga na 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a budžetski deficit na tri odsto BDP, ali se pokazalo da ti popisi nemaju dovoljnu oštrinu, s obzirom da ih je nekoliko zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, prekršilo, a da za to nije bilo kažnjeno. Sada je pitanje kako tim propisima dati veću strogost.
Komisija je nagovjestila da bi oni koji ne slušaju njena upozorenja mogli biti kažnjeni sumom do 0,2 odsto BDP, s tim što bi kazna automatski stupala na snagu , sem ukoliko vlade ne glasaju protiv njih.
Francuska i nekoliko drugih članica se, međutim, protive automatskim sankcijama, ukazujući da su one od političke važnosti za vlade, podsjetila je agencija AP.
Postoje i druga neslaganja. Njemačka se, na primjer, protivi da se njen trgovinski suficit uključi na Komisijinu listu ekonomskih neuravnoteženosti koje treba da budu ispravljene. Troškovi rada u Njemačkoj , za razliku od problematičnih zemalja, poput Španije, Irske i Grčke, su u protekloj deceniji smanjeni, što Njemački izvoz čini konkurentnijim.
Domaća tražnja u Njemačkoj je, međutim, stagnirala, zbog čega se čuju pozivi da Njemačka treba da učini više kako bi njeni građani povećali potrošnju proizvoda iz partnera u EU.
Još jedno pitanje je da li kažnjavanje vlada za makroekonomske neuravnoteženosti ima smisla, budući da “vlade nemaju uvijek kontrolu nad uzrocima tih neuravnoteženosti”, kako je ukazala ekonomista Benedikta Marcinoto s instituta “Bruegel” u Briselu. Tanjug
Komentariši