BEOGRAD, Poslije značajnog slabljenja dinara tokom prošle nedjelje i prve intervencije NBS poslije devet mjeseci, analitičari očekuju da će dinar ove nedjelje blago ojačati.
Dinar će sutra, poslije rekordno niske vrijednosti u ovoj godini, ojačati za 0,23 odsto ili 21 paru, tako da će zvanični srednji kurs evra biti 96,3499 dinara, objavila je Narodna banka Srbije koja nije danas intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu.
Uzroci nedavnog pada domaće valute samo se nagađaju. Dok jedni misle da su u pitanju spekulativni bankarski poslovi, drugi kao ključni uzrok slabljenja dinara vide u dospjelim kreditima koje domaća privreda izmiruje u evrima. Za sada se niko ne usuđuje da iznosi procjene da li će se ponoviti scenario s krajem prošle godine kada je domaća valuta tokom nekoliko mjeseci pala za oko 20 dinara u odnosu na evro.
Početkom prošle nedjelje za jedan evro bilo je potrebno izdvojiti oko 95 dinara, da bi u petak evropska valuta dostigla vrijednost od 96,56 dinara, odnosno oko 97 dinara u mjenjačnicama. Predsjednik Udruženja mjenjača Borislav Brujić kaže da je tokom protekle nedjelje potražnja za devizama bila znatno veća od ponude.
“Mislim da jedan od glavnih razloga jeste vizna liberalizacija i veća potražnja za devizama. Nadamo se da će tokom ove nedelje doći do potpunog smirenja, kao što je već danas, a možda i blagog jačanja dinara”, objašnjava on.
Slabljenje domaće valute bilo bi drastičnije da se posle devet mjeseci mirovanja na međubankarsko devizno tržište nije umiješala Narodna banka Srbije. Intervencija je iznosila 42 miliona evra. Goran Nikolić iz Instituta za evropske studije kaže da je povećana potražnja za devizama u ovom periodu očekivana.
“Najvažniji uzrok je povećan uvoz energenata i servisiranja spoljnog duga pojedinih preduzeća u Srbiji. Kurs se u petak snizio poslije intervencije NBS i prema tendencijama u 12 sati u ponedeljak on će u utorak, prema trenutnim tendencijama, biti niži za 20-tak para, dinar će blago ojačati”, kaže Nikolić.
Viceguverner NBS Bojan Marković kaže da je pad dinara u protekloj nedjelji rezultat zbira nekoliko uzroka. “Pomjjeranje deviznog kursa protekle nedjelje ili posljednjih nekoliko dana ponajprije je rezultat kumulativnog efekta smanjenja referentne kamatne stope NBS, što je dokaz da monetarna politika funkcioniše i u Srbiji”, kaže on.
Marković podsjeća da je „refenrentna kamatna stopa u poslednja dva mjeseca smanjena za dva procentna poena i bilo je za očekivati da se to prije ili kasnije odrazi u sličnom iznosu na nominalni devizni kurs. Ovo je normalni i uobičajeni uticaj monetarne politike svuda u svijetu, tačnije u svim zemljama koje imaju monetarni okvir fleksibilnog deviznog kursa”.
On kaže da je, pored ovoga, na kurs uticalo i sezonsko povećanje potražnje za devizama koje je uobičajeno za kraj godine kada dospijeva većina deviznih plaćanja privrede.
„Postoji još jedan faktor takođe, naše devizno tržište je prilično plitko pa kada je došlo do očekivane reakcije kursa kreiran je i određeni stepen nervoze koji je doveo do pretjeranih dnevnih oscilacija. Upravo pretjerane dnevne oscilacije su bile povod za intervenciju NBS. Centralna banka interveniše na deviznom tržištu samo da bi spriječila pretjerane dnevne oscilacije ali nikada da bi uticala na nivo ili trend kursa dinara. Određivanje srednjoročnog nivoa ili trenda kursa isključivo je zadatak tržišta”, objašnjava Marković.
Kad je riječ o uticaju referentne kamatne stope na kurs, ključna vodilja koju banke imaju je profit. Naime, poslije odluke NBS da smanji referentnu kamatnu stopu, banke su manje zainteresovane za domaću valutu jer poslovi u dinarima sada donose manje profita, smatra Marković.
“Cilj NBS je vrlo jasan, to je inflacija od šest plus-minus dva procenta u 2010. godini. Kao osnovni instrument za postizanje tog cilja NBS koristi referentnu kamatnu stopu. Međutim, ukoliko promijenimo kamatnu stopu danas, ne utičemo na inflaciju odmah nego kroz izvjestan period, preko bankarskog sektora, preko inflacionih očekivanja, finansijskih tržišta, ali i preko deviznog tržišta”, kaže on.
„Dakle, ako smanjujemo referentnu kamatnu stopu smanjuje se i interes poslovnih banaka da drže svoja sredstva u hartijama od vrijednosti NBS ili države i one dio tih sredstava koje bi inače držale u hartijama NBS pretvaraju u devize što ostavruje izvjestan nominalni pritisak na kurs i dovodi do toga da monetarna politika NBS ima efekta na inflaciju”, objašnjava Marković.
On kaže i da ne vjeruje da će se ponoviti scenario od prošle godine, kada je od avgusta domaća valuta oslabila za oko 20 dinara. Naime, u avgustu prošle godine za jedan evro je bilo potrebno izdvojiti oko 76 dinara, da bi za samo nekoliko mjeseci došli do iznosa od oko 95 dinara za jedan evro.
Marković kaže da je velika depresijacija krajem 2008, odnosno početkom ove godine, rezultat velike svjetske finansijske krize i visokih prilagođavanja svih valuta prema evru, dolaru i švajcarskom franku.
“Kao što sam rekao ovo posljednje prilagođavanje je, po mišljenju NBS, rezultat kumulativnog efekta smanjenja referentne kamatne stope NBS ali ta referentna kamatna stopa je u posljednja dva mjeseca smanjenja za svega dva procentna poena. Dakle ne govorimo o nekoj korekciji od 20 procenata već mnogo manjoj korekciji”, kaže on.
Goran Nikolić međutim nije siguran da bi značajna depresijacija mogla da se isključi i krajem ove i tokom iduće godine jer pored referentne kamatne stope na kurs utiču još neki faktori.
“Teško je prognozirati kurs, ali ako ponovimo fundamentalne pokazatelje za 2010. godinu kada su u pitanju priliv i odliv deviza situacija tu nije baš sjajna. Naime, očekuje se rast i uvoza i izvoza, ali budući da je uvoz u startu duplo veći onda će se po tom osnovu povećati odliv i tražnja deviza. Istovremeno ne možemo očekivati neke značajnije prilive po osnovu komercijalnog zaduživanja u inostranstvu, mada će ono u idućoj godini biti nešto veće nego u ovoj. Strane direktne investicije će takođe biti veće za neki procenat, odnosno za oko 600 miliona evra, što svakako nije dovoljno za dugoročno održanje kursa”, kaže on.
Nikolić navodi da „sve u svemu, kada se uzmu u obzir ti faktori, dolazimo do zaključka da će NBS, pod uslovom da dođe do oporavka proizvodnje i samim tim povećanog uvoza, morati da interveniše i da će od centralne banke i njenje spremnosti da interveniše na međubankarskom deviznom tržištu i u idućoj godini u najvećoj mjeri zavisiti kurs”.
Bankari koji su se tokom vikenda oglašavali u štampi takođe kažu da će u narednom periodu biti samo izvjesnih oscilacija deviznog kursa, ali da ne treba očekivati velike promjene. Podsjetimo i da je evropska valuta u Srbiji dostigla istorijski maksimum 28. januara ove godine, kada je za jedan evro bilo potrebno izdvojiti 96,86 dinara.
Jelašić: Devizno tržište smireno
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da je poslije kraćih varijacija i nervoze došlo do smirivanja deviznog tržišta na srednjem kursu od 96,2 dinara za evro. On je dodao da ne vidi nikakav trend sem onoga koji se ponekad dešava krajem godine i dodao da je na promjenu kursa svakako uticalo smanjenje referentne kamate. “Imamo dovoljno deviznih rezervi da postignemo dva ključna cilja, a to je da ne bude prevelikih dnevnih fluktuacija i da devizno tržište funkcioniše što se desilo i tokom proteklog vikenda kada je jedan broj banaka kupovao za dinare devize”, kazao je Jelašić. B92
Komentariši