BEOGRAD, Pojedine banke za sopstvene potrebe traže od klijenta da o svom trošku angažuju sudske vještake koji će uraditi novu procjenu stana tokom otplate kredita.
Građani često potpisuju ugovore u kojima nije jasno precizirano kakvi ih sve, osim mjesečnih rata, dodatni troškovi očekuju tokom višegodišnje otplate kredita.
Klijenti “Hipo banke” tako dobijaju dopis da u roku od tri dana o svom trošku angažuju sudske vještake koji će uraditi novu procjenu stana, što je, inače, već urađeno prilikom dobijanja kredita.
Rade Šević iz Hipo Alpe Adria banke objašnjava da ta banka od svojih klijenata traži da sudski vještak izvrši novu procjenu imovine koja je već pod hipotekom, jer je, kako navodi, tako propisala Narodna banka Srbije. “Krajem maja meseca ‘Hipo banka’ je na adrese svojih korisnika poslala dopis u kome zahteva procenu vrednosti nekretnine”, kaže on.
“U pitanju su klijenti koji su uzeli kredit za nekretnine, a dopis je sastavljen na osnovu odluke NBS o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilasnih pozicija kojom je propisana redovna obaveza dostavljanja procene vrednosti nekretnine u roku od najmanje tri godine”, objašnjava Šević.
Međutim, Narodna banka Srbije ne traži da to striktno utvrde procjenitelji koje će plaćati klijenti banke, već daje i drugu mogućnost, koja je besplatna. Kako objašnjava Nikola Vuletić iz Unikredit banke, rješenje o porezu na imovinu je adekvatna zamjena za ponovnu procjenu nepokretnosti.
“Prva mogućnost je ponovna procena nepokretnosti, koju će izvršiti ovlašćeni procenitelj banke, koja kreira svakako dodatni trošak za klijenta”, kaže on i dodaje da je “druga mogućnost dostavljanje kopije poreskog rešenja, govorimo o poreskom rešenju poreza na imovinu građana koji se godišnje dostavlja i koji je adekvatna zamena za ponovnu procenu nepokretnosti”.
U dopisu Hipo banke dostavljena je lista sa imenima procjenitelja i njihovim brojevima telefona, dok se ne spominje nikakvo poresko rješenje. Rade Šević tvrdi da i u Hipo banci postoji ta mogućnost, ali da to klijenti banke mogu da saznaju tek kad pozovu banku.
“Mi smo ostavili broj kol centra za sve dodatne informacije i svako ko je pozvao telefon našeg kol centra sa sličnim upitom dobio je informaciju da se prihvata i rešenje Poreske uprave”, kaže on.
Takođe, iz samog ugovora sa Hipo bankom nejasno je da će se ovakva procjena od korisnika kredita tražiti na svake tri godine. “U ugovoru ne može da stoji važeća dinamika jer je dinamika promenljiva i ne zavisi od poslovne banke već zavisi od NBS koja je tu odluku donela. Tako da banka ne može da stavlja u svoje ugovore trenutnu procenu, odnosno trenutno stanje koje je definisano odlukom Narodne banke”, objašnjava Šević.
Ekonomski analitičar Dragovan Milićević kaže da u ugovoru mora da stoji da će se ta obaveza vršiti na tri godine, uz objašnjenje da je propis promjenljiv. “Znači, ako mogu da stave da je kamatna stopa promenljiva, u svakom slučaju i to moraju da stave. Nema veze što je propis, pa propis NBS je nešto što njih tera to da rade, je l’ tako”, kaže Milićević.
“Znači, oni to mora da prenesu na klijente, i klijent mora da bude obavešten o tome. Šta to znači, da mu može na svaka dva – tri meseca tražiti procenu”, navodi on.
U Narodnoj banci Srbije kažu da je ova obaveza propisana u cilju adekvatnog i efikasnog upravljanja kreditnim rizikom kojem je banka izložena u svom poslovanju. Iz Narodne banke na pitanja B92 odgovarali su mejlom, te je ostalo nejasno, zašto, ako su nove procjene neophodne bankama a ne korisnicima, ovaj trošak umjesto banaka plaćaju klijenti.
Dragovan Milićević upozorava da je to dodatni trošak za klijenta. “Zamislite vi sada trebate u roku plaćanja, recimo 20 ili 30 godina, treba 10 puta da vršite procenu, najmanje 10 puta”, navodi on.
Građani koji su uzeli stambene kredite tako više ne plaćaju samo kredit i kamatu, već ukoliko njihova banka zahtjeva procjenitelja a ne besplatno poresko rješenje, moraju biti spremni da izdvoje dodatne sume novca koje im nisu bile predočene u momentu podizanja kredita. B92
Komentariši