Domaće na evropskoj trpezi

BANJALUKA, Domaći proizvođači hrane mnogo su bliži velikom evropskom tržištu proizvoda, tvrde u Agenciji za bezbjednost hrane BiH, nakon što je Savjet ministara BiH nedavno usvojio niz pravilnika u oblasti prehrane, kojima se štite interesi potrošača, ali i proizvođača.
Prema riječima direktora Agencije, Sejada Mačkića, pravilnici su, za sada, djelimično usklađeni s propisima Evropske unije, a potpuna usklađenost očekuje se tek kada BiH pristupi evropskoj porodici.
– Osim zaštite zdravlja potrošača, pravilnici omogućavaju ravnopravne uslove za proizvođače u BiH za izlazak na svjetsko tržište, te doprinose uklanjanju trgovinskih barijera. Da bi se to desilo, pravilnici što prije treba da biudu primijenjeni u praksi – kaže Mačkić i podsjeća da su ovi dokumenti usvojeni na prijedlog Agencije, u skladu sa Zakonom o hrani BiH.
Pravilnik o opštem deklarisanju ili označavanju upakovanje hrane propisuje sve što deklarisani proizvod mora imati, kako potrošač ne bi bio doveden u zabludu. Naziv hrane, lista i količina sastojaka, neto količina, kada je u pitanju zapakovana hrana, samo su neke od odredbi koje ovaj pravilnik propisuje. Takođe, obavezne su i informacije o roku upotrebe, posebnim uslovima čuvanja, nazivu i adresi proizvođača i prodavca, kao i uputstvo za upotrebu, ako je neophodno.
– Pored ovih dokumenata, uslov za plasman domaćih proizvoda na inostrano tržište jeste i donošenje ostalih pravilnika, koji se odnose na sve ostale proizvode, načine kontrola, mikrobiološke kriterijume i slično – kaže Mačkić.
Pravilnik o voćnim sokovima, nektarima i sličnim proizvodima, kao i Pravilnik o osvježavajućim bezalkoholnim pićima, propisuju detaljne uslove da bi se navedeni proizvodi mogli proizvesti. Nikolina Mićić, finansijski direktor banjolučke prehrambene fabrike “Vitaminka”, kaže da, u skladu s politikom kvaliteta, kompanija i sada radi po standardu ISO 9001, kao i po HACCP, koji podrazumijeva kontrolu kritičnih tačaka tokom proizvodnje. Primjena novih pravilnika, kaže ona, kompanija očekuje spremno, jer ne vjeruje da će donijeti značajnije promjene onima koji se drže kvaliteta.
– Oko 20 odsto proizvoda već sada plasiramo u izvoz. Veći problem su nam proizvodi koji se uvoze u BiH, a koji su slabijeg kvaliteta od naših, s obzirom da ih malo ko kontroliše – kaže Mićićeva. Fokus