BEOGRAD, U iščekivanju da država konačno ispuni najavljeno obećanje i po pitanju podmirivanja računa najprije „počisti“ svoje dvorište, nelikvidnost sve jače slama privredu Srbije. Samo prošlog mjeseca, kandidatima za stečaj se pridružilo još 361 preduzeće, a broj firmi u blokadi drži se na oko 65.000. Istovremeno, novca za subvencionisanje kredita za likvidnost država – više nema. A nema ni naznaka da bi banke mogle da izađu sa povoljnijim ponudama.
– Vlada nema instrumente pomoću kojih bi mogla da se uspješno bavi problemom nelikvidnosti – smatra ekonomista Ljubomir Madžar. – Jer, da bi se podigla likvidnost domaće privrede neophodno je povećati količinu kredita i količinu novca u sistemu. A, to bi se sukobilo sa ciljem da se inflacija održi u planiranim okvirima, koje je postavila Narodna banka Srbije.
I većini privrednika je jasno da u budžetu nema para za dalje subvencije. Nema, međutim, ni povoljnijeg izvora finansiranja likvidnosti.
– Nije realno ni očekivati da država ima novca za finansiranje tih kredita, jer smo, kako se čuje, za pola godine potrošili veći dio dozvoljenog budžetskog deficita – kaže Petrašin Jakovljević, generalni direktor „Metalca“. – Nelikvidnost je veliki problem, a dobar dio generiše sama država. Prvo preko neplaćanja izvođača javnih radova, ali i preko javnih preduzeća koja se ne trude da budu efikasnija u naplati svojih potraživanja. Država skoro dvije godine priča o tome da će ograničiti rokove plaćanja prema privatnom sektoru, ali zašto to nisu uradili do sada.
Izmirivanje dugovanja i poštovanje plaćanja za naručenu robu i usluge jedini je način, podsjeća većina privrednika, da firme uspiju da izmire svoje obaveze.
– Smatram da je generator likvidnosti država i da mora pod hitno da donese mjere kojim bi se skratili i poštovali rokovi plaćanja – ističe Ninko Tešić, direktor „Impol Sevala“ iz Sevojna. – To bi bio dobar primjer i svakako bi dovelo do poboljšanja likvidnosti. Kao pretežno izvozna kompanija, a „Seval“ 97 odsto proizvodnje plasira na inostrana tržišta, očekujemo da država poveća raspoloživa sredstva za finansiranje izvoza.
– Prema riječima Toplice Spasojevića, predsjednika ITM kompanije, domaća privreda ima problem sa dostupnošću kapitala i visoke kamatne stope.
– Bez toga nema nekog osjetnijeg oporavka, jer većina kompanija iz svog profita sada ne mogu ni kamate da plate, pa onda „jedu“ sopstvenu supstancu – kaže Spasojević. – Uz to, trebalo bi i smanjiti obavezne rezerve kod poslovnih banaka, kao što su to činile mnoge države u okruženju.
Manja proizvodnja
I dok država ne podvuče „crtu“ i ne zavede disciplinu u plaćanje privatnom sektoru, firme nemaju mnogo izbora. Jedna od posljedica je manja proizvodnja.
– Vrlo teško ćemo se finansirati, jer banke nisu spremne da ponude povoljne uslove kreditiranja likvidnosti – kaže Rade Veselinović, vlasnik „Galeb grupe“. – Imamo dosta poteškoća sa naplatom svojih potraživanja, pa nam nedostaje sredstava i za nabavku repromaterijala. Zato proizvodimo manje nego što smo ranije planirali. Novosti
Komentariši