BEOGRAD, Objavljivanje preduzeća i građana koji ne plaćaju poreze i doprinoseu Srbiji, bez obzira o kojoj sumi je riječ, predstavlja službenu tajnu. U Poreskoj upravi Srbije kažu da oni ne štite dužnike, ali i da bi im posao bio lakši da mogu da objave njihova imena.
Za neplaćene poreze i doprinose, preduzeća i građani duguju 500 milijardi dinara Kada se isključe preduzeća u stečaju i privatizaciji, za naplatu ostaje 110 milijardi dinara. Pitanje je ko su ljudi koji najviše duguju državi?
S vremena na vrijeme, neka imena pojave se u medijima, ali su izvori tih informacija uvijek anonimni.
Između ostalog, i zato što su podaci o poreskim dužnicima – službena tajna.
U Poreskoj upravi Srbije kažu da oni ne štite dužnike, ali i da bi im posao bio lakši da mogu da objave njihova imena.
“Ko su najveći dužnici po osnovu svih javnih prihoda ne možemo da objavimo iz razloga što imamo član 7 zakona o poreskom postupku koji to zabranjuje i čini službenu tajnu”, kaže Rada Kostić iz Poreske uprave Srbije.
Kostićeva ukazuje i da u je dogovoru sa MMF-om, između ostalog, traženo da se objave imena dužnika.
Promjene zakona o poreskom postupku usaglašene su sa Ministarstvom finansija Srbije i poreznici očekuju da već krajem ove godine dobiju pravo da, svakog mjeseca, na sajtu i u dnevnim novinama objavljuju listu 100 najvećih dužnika.
Podjeljena mišljenja u pogledu javnosti
“Apsolutno je Srbiji mnogo više potrebna transparentnost u oblasti javnih finansija, tada se u nekim oblastima ide brže naprijed, u nekima sporije. Ja ne vidim ni jedan razlog da se takva izmjena zakona ne nađe na dnevnom redu i vjerujem da ćemo uskoro i dobiti od strane nadležnog ministarstva”, kaže Vlajko Senić iz G17plus.
“Meni ta ideja Poreske uprave izgleda kao prijedlog nekakve srednjovjekovne mjere i pokušaj da se stvori atmosfera linča u društvu. Naravno da treba da postoji red u naplati poreza, ali mislim da poreska uprava ima druge instrumente”, kaže Bojan Đurić iz LDP-a.
Pojedini stručnjaci smatraju da objavljivanje liste poreskih dužnika ima i lošu stranu.
“Gdje može biti problem to je da se objavi informacija za koju se ispostavi da nije tačna. Jer takva informacija može da nanese reputiacionu štetu, a ispravljanje krive Drine je teško”, kaže poreski savjetnik Igor Lončarević.
U Poreskom postupku krajnji sud je na sudu, navodi Lončarević, naglašavajući da Poreska uprava Srbije jeste državni organ, ali da na njenu odluku uvijek može da se uloži žalba.
U Sjedinjenim Državama imena poreskih dužnika se objavljuju, ali poslije sudske odluke. U regionu gotovo sve zemlje imaju načelo čuvanja službene tajne.
Jedino je Rumunija od njega odustala tokom pristupanja Evropskoj Uniji, ali se ubrzo vratila na staro. RTS
Komentariši