Ekonomska saradnja vjerovatno u drugom planu

MOSKVA /VAŠINGTON, Predstojeći samit predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva i njegovog američkog kolege Baraka Obame, od 6. do 8. jula u Moskvi, protećiće, sudeći prema najavama s obe strane, pretežno u raspravi o problemima razoružanja i drugim geostrateškim pitanjima, dok će ekonomski odnosi dvije zemlje biti, najvjerovatnije, u drugom planu.
   Uprkos očekivanoj dominaciji političkih tema na moskovskom samitu, američka glasila ne propuštaju priliku da, uoči odlaska Obame u rusku prestonicu, ukažu i na znatno uvećanje robne razmjene između dvije strane u minulih desetak godina.
   Rusko-američka trgovina je lani, prema podacima agencije Rojters, uvećana na 36 milijardi dolara. To, međutim, kako navodi izvještač britanske agencije iz Moskve, i nije neki nivo, jer je ravno prošlogodišnjoj trgovini SAD i Poljske.
   Nivo rusko-američke robne razmjene je, ipak, u toku proteklih desetak godna znatno uvećan, jer je u 1998. vrijednost dvostrane trgovine bila niža od šest milijardi dolara.
   Američki stručnjaci za spoljnu trgovinu ocjenjuju da su trgovinski odnosi dvije strane “neodgovarajući” i kao dokaz navode da Rusija zauzima tek 28. mjesto na spisku zemalja u koje SAD ostvaruju najveći eksport.
   SAD su, prema izvorima na koje se poziva Rojters, tek na 10. mjestu po vrijednosti direktnih investicija u rusku privredu tokom minule godine.
   Američki izvoznici su, prema podacima TV-mreže CNN, protekle godine Rusiji isporučili robe u vrijednosti 9,33 milijarde dolara, što znači da je Moskva u tom periodu ostvarila značajan suficit u robnoj razmjeni sa Vašingtonom.
   Treba, međutim, pomenuti da su cijene nafte lani dostigle istorijski maksimum i da je ove godine vrijednost ruskog izvoza u cjelini znatno opala, upravo zbog drastičnog pojeftinjenja osnovne energetske sirovine na svjetskom tržištu.
   Najveći deo američkog izvoza na rusko tržište obuhvataju isporuke svinjskog i pilećeg mesa, a lani je taj eksport uvećan na oko 1,4 milijarde dolara, što je dvostruko više nego prije pet godina.
   Rusija je, međutim, tokom maja privremeno zabranila uvoz mesa iz nekih američkih saveznih država, pravdajući takvu odluku strahom od mogućeg širenja virusa novog gripa, poznatog i kao “svinjski”, koji se u SAD naglo proširio.
   Američki vladini funkcioneri, uoči Obamnog puta u Moskvu, za domaća glasila ukazuju da je Rusija jedina od velikih svjetskih ekonomija koja je još uvijek van mehanizma Svjetske trgovinske organizacije (STO).
   CNN podsjeća da Rusija za to što još nije u članstvu STO “optužuje SAD i Evropsku uniju, iako već 16 godina vodi pregovore o učlanjenju”.
   Vašington i Moskva su se, u principu, dogovorili o uslovima ulaska Rusije u STO još prije tri godine. Američka administracija je, međutim nakon toga stalno ponavljala da je nezadovoljna ruskom politikom kad je riječ o uvozu mesa, ali i borbi protiv piraterije i falsifikovanja američkih robnih marki.
   Predstavnici američke industrije softvera, muzičke i filmske produkcije tvrde da su minule godine u Rusiji te biznis grupe izgubile najmanje 2,6 milijardi dolara, u vidu smanjenog plasmana, zbog piratske produkcije.
   Ruski premijer Vladimir Putin je prošlog mjeseca, kako se ukazuje u izvještaju CNN-a, izjavio da će njegova zemlja sve buduće pregovore o ulasku u STO voditi zajedno sa Kazahstanom i Belorusijom, jer je nezadovoljna dosadašnjim tokom pregovaračkog procesa.
   Putin će, prema najavama iz Moskve, tokom planiranog jednoipočasovnog razgovora sa Obamom, vjerovatno “potegnuti” i pitanje aranžmana između američkog “Dženeral motorsa” (GM) i kanadsko-ruske kompanije “Magna” o preuzimanju legendarnog njemačkog proizvodđača automobila “Opel”, čiji većinski vlasnik je bankrotirani američki industrijski džin.
   Dobro obavješteni američki izvori tvrde da je u tom poslu sve dogovoreno još početkom juna i da je konačno potpisivanje ugovora o preuzimanju bilo predviđeno za 15. jul.
   U međuvremenu je, međutim, izbio problem zbog novog zahtjeva GM-a da se u njegovu evropsku filijalu investira sedam milijardi dolara, što bi moglo da dovede u pitanje relizaciju celog posla do kojeg je Rusiji, prema ocjeni zapadnih analitičara, veoma stalo.
   Mnogi eksperti u SAD smatraju da je jedna od bitnih prepreka za jačanje trgovine s Rusijom još važeći tzv. Džekson-Venikov zakon, usvojen još u sovjetskoj eri, s ciljem da ograniči trgovinu ne samo sa tadašnjim Sovjetskim Savezom, već i sa drugim “dirigovano-planskim ekonomijama”, koje je Vašington optuživao za nepoštovanje ljudskih prava.
   Bela kuća je još prije 15 godina predložila prestanak važenja tog zakona za Rusiju, ali je Kongres odbio da se saglasi, uz obrazloženje da treba sačekati sa ukidanjem te mjere dok Moskva ne uđe u STO.
   Grupa istaknutih ruskih naučnika je prošlog mjeseca kritikovala Kremlj zbog odluke da sa SAD sklopi dugoročni sporazum o isporuci više stotina tona uranijuma po “minornoj” cijeni od 11,9 milijardi dolara. Nejasno je, međutim, da li će na samitu Medvedev-Obama biti riječi o eventualnoj reviziji tog, kako ruski eksperti kažu, veoma spornog i za njihovu zemlju vrlo štetnog sprazuma.