EU postigla sporazum o budžetu, odblokiran i novac za Balkan

BRISEL – Evropska unija postigla je kompromis o novom budžetskom okviru za period od 2021. do 2027. godine.

EU
FOTO: Pixabay

Kako je objavila predsjednica Evropske komisije na svom Twitter nalogu, članovi Savjeta Evrope, vrhovnog tijela Unije kojeg čine šefovi država ili vlada 27 članica Unije, dogovorili su se da MFF, kako je zvanično ime za budžetski okvir, bude aktivan. Države će pred Evropskim sudom pravde (ECJ) rješavati međusobne sporove, prenosi portal Politicki.ba“.

Evropska komisija može u jednoj od narednih godina otvoriti pitanje stanja vladavine zakona u svakoj od država.

MFF vrijedan je 1.800 milijardi evra. U njemu je i 750 milijardi pomoći državama EU za prevladavanje posljedica pandemije.

U MFF-u je i 9 milijardi evra pomoći za zapadni Balkan.

Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji u četvrtak je pozvao balkanske države da neodložno provode potrebne reforme, posebno u oblasti vladavine zakona, kako bi se pomoć distribuirala.

Nemamo vremena za gubljenje“, poručio je on tokom online susreta s predstavnicima Upravnog odbora Balkanskog fonda kojeg čine istaknuti ministri vlada zapadnobalkanskih država, donatori, članovi pojedinih država EU, predstavnici Evropske komisije…

Osim 9 milijardi evra bespovratne pomoći, Unija vjeruje da će se reformama i ulaganjima Brisela privući strani investitori koji će donijeti još najmanje 20 milijardi evra ulaganja.

Sav ovaj novac trebalo bi da se u naš region slije u narednih do pet godina.

Prema novoj metodologiji, više se neće vršiti distribucija po državama, već će se finansirati projekti.

U teoriji, BiH može dobiti svih 9 milijardi evra ukoliko podnese dobre projekte za njihovo finansiranje. A može ne dobiti ni centa, ukoliko nema reformi koje se zahtijevaju.

Finansijska pomoć Brisela zapadnobalkanskim državama u vezi je s promjenama, posebno u oblasti vladavine zakona.

Pročitaj više:  Negativno revizorsko mišljenje Bolnici Istočno Sarajevo za 2013.

I od BiH se traže promjene na tom polju.

Evropska komisija zahtijeva hitne izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), ali i promjene Izbornog zakona, kao i Ustava BiH, posebno u segmentu sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.    Nezavisne

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts