Fintech Bankarstvo za mlade – Da li je realno?

Dakle, došlo je i to vrijeme. Vaš djeca rastu i u svojim glavama osjećaju prve naznake nezavisnosti. Žele novac za izlaske, da gledaju filmove sa svojim prijateljima, da kupe novu odjeću – a “Banka Mama i Tata” postaje nekako čudna i nepoželjna. Na sve to oni smatraju da zaslužuju da imaju mjesto gde će čuvati svoj džeparac ili novac koji su zaradili honorarnim radom.

I dok su “junior štedne knjižice” dostupne korisnicima tradicionalnih banaka već godinama, njihovi online ili Fintech rođaci tek počinju svoj napad na ovu ciljnu grupu. Mladi ispod 18 godina sada dobijaju veliki broj digitalnih opcija da biraju, ali bitno je znati da postoje i mane ovog sistema i pored nesporno nekoliko prednosti.

Pogledajmo koji start-upovi nude ovakav tip naloga i što možemo očekivati od istih.

Revolut

Povezano sa Švedskim start-upom Klarna, kao najvrijednija Fintech kompanija u Evropi, uspjeh Revoluta je došao upravo zbog fleksibilnosti koju nude svojim klijentima. Njihova Revolut Junior opcija je najnovija opcija među mnogima koje ova kompanija nudi, a otvorena je za korisnike od 7 do 17 godina.

Ovaj junior račun daje dosta kontrole roditeljima, kao što se može i očekivati, javljajući im svaki put kada dijete uradi neku transakciju. Takođe, ovaj nalog ima sigurnosno podešavanje koje omogućava roditeljima da kotrolišu korišćenje kartice – recimo da zabrane uplate na mobilne casino sajtove ili da ograniče trošenje na bespotrebne aplikacije, na primjer.

Kompanija trenutno ima preko 10 miliona registrovanih korisnika širom svijeta te je potencijal da će neki od njih otvoriti račune svojoj djeci ogroman. Vrijeme će pokazati da li će ova ponuda biti uspješna.

Monzo

Ovaj start-up koji je baziran u Ujedinjenom Kraljevstvu se više bazirao na tinejdž populaciju sa svojom “Junior verzijom” targetirajući populaciju između 16 i 17 godina, ali insistirajući na tome da njihov račun ‘nije Junior račun’. Ovakav pristup bi mogao biti odličan među tinejdžerima, koji silno žele da budu tretirani kao odrasli, a i roditeljima bi mogao da se svidi koncept imajući u vidu da ova kompanija ima niske naknade za transakcije.

Pročitaj više:  Srpska program “Fiskal” ustupila FBiH

Sa druge strane ono što može brinuti je slabija kontrola koju imaju roditelji, a čini se da Monzo namerno pokušava da drži roditelje na pristojnoj udaljenosti sa svojom aplikacijom. Ništa ne zabranjuje tinejdžerima da uploaduju svoje lične dokumente i uzmu punu autonomiju nad svojim nalogom. Ipak, činjenica da aktivnosti za one preko 18 godina nisu moguće, što bi roditelje trebalo bar malo smiriti.

Greenlight

Neke kompanije zauzimaju detaljniji pristup. Američka Fintech kompanija Greenlight ima kompletan biznis model koji se vrti oko aplikacije za djecu. Oni tvrde da njihova aplikacija pomaže djeci da nauče dosta toga o finansijskoj nezavisnosti od malih nogu, pripremajući ih za zreo život.

Iako ova aplikacija daje roditeljima mogućnost kontrole preko aplikacije na mobilnom telefonu, deca će biti u mogućnosti da uče o finansijskim opcijama, kao što su štedni računi, opcije investiranja i čak koje su prednosti dobijanja džeparca od strane roditelja.

Osnivač Tim Sheehan je ispiraciju dobio od svojih roditelja, koji su mu usadili zdrave finansijske navike od malih nogu. Kako je rastao, shvatio je da nema mnogo ljudi koji dele njegova znanja, te je video priliku da pomogne mladima da razviju slična znanja.

Tradicionalne banke pokušavaju da uhvate korak

Kada su videli kako Fintech firme napreduju na ovom polju, pomislili biste da tradicionalne banke žele deo kolača. Ipak, kratkim traženjem preko interneta utvrdili smo da velike bankarske kompanije ipak zadržavaju više konzervativan kurs nudeći tradicionalne raćune za decu, pre nego da unapređuju iste.

Banka Santander i njihova aplikacija se izdvajaju po tome što nude Čudovišni Novac opciju svojim korisnicima u Velikoj Britaniji, koja mladima daje opciju mladima da čuvaju svoj novac u virtualnoj “kasici prasici” koja se upali svaki put kada izvršite depozit. Deca mogu da vide koliko novca imaju svaki put kada protresu uređaj koji koriste.

Pročitaj više:  Jačanje rudarskog sektora na azijskim berzama

Barclays daje deci opciju da personalizuju svoje bankarske aplikacije sa njihovim omiljenim fotografijama i da takođe imaju svoju bezkontaktnu debitnu karticu koju mogu da koriste.

Uprkos tim opcijama, postoji osećaj da se tradicionalne banke muče za razliku od Fintech kompanija. Umesto da daju fleksibilnost svojim karticama sa potpuno kontrolisanim aplikacijama, oni i dalje nude ekstenzije računa koji i dalje moraju biti otvoreni u lokalnim poslovnicama u gradovima.

U današnje doba, kada je sve jako brzo i kada je sve podređeno korisnicima i njihovim potrebama, ova sporost da se adaptira na tržište mogla bi dosta da košta tradicionalne banke.

Budućnost Fintech-a

Popularnost Fintech proizvoda pokazuje da se industrija zahuktava. Imajući u vidu da je Generacija Z rođena sa pametnim telefonom u ruci, Fintech start-upovi su perfektno postavljeni na tržištu da iskoriste prednosti nove klijentele koja raste u korak sa ovim kompanijama.

Fintech banke su možda moderne, ali one prate vrlo tradicionalnu bankarsku mantru: “uhvati ih dok su mladi”. Većina korisnika ostaje kod iste banke celog života, a deca koja otvaraju online naloge su perfektna publika za ove virtuelne kompanije.

Sa digitalizacijom društva, i sa velikim investicijama oko svojih aplikacija, sasvim je sigurno da će Fintech bankarstvo biti savršeno za decu i da će se pokazati kao budućnost finansijskog poslovanja u narednim dekadama.

 

Comments

Jedan komentar na na “Fintech Bankarstvo za mlade – Da li je realno?”

  1. Direkt Avatar
    Direkt

    Realno jeste, samo ne kod nas i tako sve dok se u naše zakonodavstvo ne uvede elektronski potpis, koji bi izjednačio važnost potpisa na biometrijskim dokumentima sa ručnim potpisom i koji bi izjednačio video poziv sa ličnim prisustvom. Tek tada bi zaživjele i kod nas fintech banke.

    Npr. Slovenija ima elektronski potpis sa video pozivom u svom zakonodavstvu. Zato kod njih ova N26 banka posluje, a uskoro će i u Hrvatskoj pošto i oni imaju takav zakon, dok BiH već 15-16 godina nikako da usvoji zakon o elektronskom potpisu, koji je u međuvremenu zastario (dok još nije ni zaživio, jer u međuvremenu pojavili su se izvjesni noviteti, poput recimo upravo fintech banaka, koje zahtijevaju najnoviji način identifikacije klijenata, poput identifikacije klijenata video pozivom, otiskom prsta preko čitača otiska prstiju u mobilnog telefona, preko selfija itd.). Još ako naša država bude ovo skrenula u priču o nacionalnoj bezbjednosti, onda ovo neće doći na red ni za 100 godina, pošto u Srbiji, povodom priče o elektronskom potpisu se uključilo i ministarstvo odbrane, koje je skrenulo ovu u priču o nacionalnoj bezbjednosti i tako u Srbiji, ono što je svugdje u EU već godinama stvarnost, u Srbiji je administracija skrenula ovo u Džejmsbondovske vode, a to za nas obične građane znači da prije ćemo doživjeti prirodnu smrt nego fintech banke. Ako ovi naši budu slijedili primjer Srbije (i) po ovom pitanju, umjesto recimo primjer Slovenije, mi nećemo nikada uvesti ovo. Pa kad digitalna zemaljska televizija je još uvijek “na štapu” kod nas, šta dalje reći, a i do juče smo imali 2G mobilnu mrežu sa asistencijom 3G mreže. Ova zemlja je kao buzdovan u svijetu modernih tehnologija, kada je u pitanju administracija i zakoni, dok kada je u pitanju narod, čak i stari ljudi koriste Viber, dok za našu administraciju hartija i plajvaz su još uvijek bitni. Platiš elektronskim bankarstvom i odeš na šalter neke od javnih institucija i oni ti kažu da ne može to bez papira. Da pošiziš! Džaba sve banke u BiH imaju već 15-20 godina elektronsko bankarstvo, kada javna administracija nam je još uvijek kao iz prošlog vijeka! Toliko papira, pečata, šaltera, procedura i potrošenog vremena, da nije teško dobiti nervni slom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts