BERN, Švajcarska centralna banka danas je preduzela radikalne mjere za zaustavljanje daljeg rasta kursa nacionalne valute, zbog kojeg ekonomiji zemlje prijeti ozbiljna opasnost.
“Jačanje nacionalne valute ugrožava razvoj privrede i povećava negativne rizike za stabilnost cijena u zemlji”, navodi Centralna banka.
Banka ističe da je franak uveliko precijenjen u ovome trenutku, zbog čega će ciljani nivo tromjesečnog Libora što je više moguće približiti nuli, odnosno smanjiće njegov ciljani raspon sa sadašnjih nula do 0,75 odsto na nula do 0,25 odsto.
U isto vrijeme, banka će povećati ponudu švajcarskog franka na tržištu novca u idućih nekoliko dana, a namjerava i da podigne bankarske depozite po viđenju pri banci sa trenutnih otprilike 30 na 80 milijardi franaka.
Švajcarska centralna banke će nastaviti da pomno prati razvoj situacije na valutnim tržištima i preduzeće dalje mjere protiv jačanja franka ako bude potrebno.
Rekordan rast kursa švajcarskog franka izazvao je i velike probleme u vraćanju kredita koji su vezani uz tu valutu.
U Hrvatskoj, gdje su gotovo 30 milijardi kuna /4,03 milijarde evra/ vrijedni krediti građana vezani uz švajcarski franak, pri čemu je više od 42 odsto svih stambenih kredita u ‘švajcarcima’, kao i 47 odsto autokredita, juče je održan sastanak predstavnika Ministarstva finansija i banaka o mogućnostima ublažavanja tereta otplate kredita, čije rate za mnoge postaju nepodnošljiv teret.
Očekuje se da bi objava eventualnog dogovora mogla uslijediti danas uoči ili za vrijeme sjednice Vlade.
Premijer Jadranka Kosor u subotu je izjavila da se u vezi novog rasta kursa švajcarskog franka, koji otežava otplatu kredita hrvatskim građanima, intenzivno razgovara, te najavila da će se ove nedjelje izaći sa novim prijedlozima.
“Kao jedan od modela koji bi mogao pomoći sve više se spominje ograničenje fluktuacije franka između pet i šest kuna. Ako je franak iznad šest kuna, treba ga zaračunavati kao da je šest. Ako padne ispod pet, biće zaračunavan po pet kuna. Na taj način će se smanjiti fluktuacija švajcarskog franka, smanjiće se neizvjesnost, a centralna banka i ministarstvo moći će da subvencionišu poslovne banke koje se odriču dijela prihoda”, objašnjava ekonomski analitičar Guste Santini.
Iako se spominjalo da bi konverzija kredita u evre bila spasonosno rješenje, bankari nisu za tu opciju. U ovom trenutku nije isplativo konvertovanje u evre, jer zbog velike razlike franka koji je porastao glavnica može da bude veća nego originalni kredit. Ako vi sad kredit konvertujete u evre, franak može početi da pada i tada ćete opet biti na osjetnom gubitku, smatra direktor Hrvatskog udruženja banaka Zoran Bohaček.
Komentariši