BANJALUKA, Brojni neriješeni interni problemi su mnogo veća opasnost za ekonomiju BiH, od prijetećih posljedica svjetske ekonomske krize, ocijenila je danas glavni ekonomista Hypo Banke u BiH Marijana P. Milić najavljujući da će uskoro ekonomski odjel Hypo Banke izaći sa procjenom manjeg rasta GDP BiH u ovoj godini.
U odnosu na zemlje regiona, BiH je poslednja u svim segmentima, rekla je Milić u Banjaluci na tradicionalnom 3. doručku sa predstavnicima medija, a tema je bila „Katalizatori produktivnosti zemlje-Preduslov ekonomskog razvoja i rasta“.
Ona je istakla katastrofalan pad direktnih stranih investicija u BiH u poslednjih pet godine, te permanentno sve veći jaz u visini plata u javnom i realnom sektoru. Poslednjih pet godine broj zaposlenih u javnom sektoru u RS i FBiH konstantno raste, a broj zaposlenih u realnom sektoru pada.
“Direktna ulaganja u 2010. godini gotovo da su izostala u BiH (63 milliona $) u odnosu na 1.3 milijarde $ u Srbiji, 1.1 milijardu $ u Albaniji, Crnoj Gori 760 miliona $, 583 miliona $ u Hrvatskoj i u Makedoniji 293 miliona $.
Što se tiče 2011. godine, svakako će biti evidentne posljedice političke nestabilnosti koja je i prouzrokovala promjenu negativnog izgleda zemlje koja svakako može voditi i ka promjeni rejting BiH”, rekla je glavna ekonomistica Hypo Banke u BiH.
“BiH se u segmentu razvijenosti insitucija ona zauzima 126. mjesto u odnosu na 139 posmatrane zemlje svijeta, daleko iza Crne Gore (45. mjesto) Albanije (63. mjesto), Hrvatske (86.), Makedonije (80.) i Srbije (120. mjesto). BiH je na samom začelju u dijelu efikasnosti pravnog okvira, transparentnosti donošenja državnih odluka, etičkog ponašanja firmi, zaštite interesa manjinskih akiconara. Ništa bolja situacija nije u domenu nezavisnosti sudstva, beskorisne državne potrošnje, opterećenosti državnim regulativama”, istakla je Milić.
Ono što se svakako odražava na otvorenost trgovini i investicijama jeste svakako index percepcije korupcije, gdje BiH zauzima 91. mjesto u odnosu na 178 posmatrane zemalje svijeta, opet iza Crne Gore (69. mjesto), Albanije (87. mjesto), Hrvatske i Makedonije (62.) i Srbije.
U indeksu globalne konkurentnosti BiH zauzima 102. mjesto u odnosu na 139 posmatrane zemlje svijeta, daleko iza Crne Gore (49. mjesto) Albanije (88. mjesto), Hrvatske (77.), Makedonije (79.) i Srbije (9.6 mjesto).
Po pitanju pokretanja novog posla kao veoma značajnog segmenta kvaliteta poslovnog okruženja, BiH zaista prednjači, ali u negativnom smislu zauzimajući 160. mjesto u odnosu na 183 posmatrane zemlje svijeta, daleko, daleko iza Makedonije (5.), Albanije (45. mjesto), Crne Gore (51. mjesto), Hrvatske (56.), i Srbije (83. mjesto), podsjetila je Milić.
.
Radnici neobrazovani i sve stariji
Ni obrazovanje radne snage kao jedna od kategorija pokretača produktivnosti zemlje se ne nalazi baš na zavidnom nivou. U dijelu radno sposobnog stanovništva udio stanovništva u 2010. godini sa osnovnom školom i manje iznosi oko 43%, dok radno sposobnog stanovništva sa srednjom školom ima oko 49%. Samo oko 8% se odnosi na radno sposobno stanovništvo koje ima višu, visoku, školu, magisterij ili doktorat. Alarmantna je i situacija starosnih grupa radnog stanovništva, gdje je evidentan trend rasta grupe stanovništva od 50-64 i od 65+, a pad grupe stanovništva od 15-24 i od 25-49 godina.
S druge strane, različite politike/mjere se preporučuju za razvoj i rast zemlje koji omogućavaju ili ne da se postigne željena produktivnost zemlje. Tu primat imu vlade i njeni način funkcionisanja, aktivnosti koje provodi neophodne za upravljanje državom i stvaranjem ambijenta koji vodi kreiranju vrijednosti za svoje građane.
Tu prije svega posmatramo snagu budžeta koji treba da bude finansijski okvir za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i podsticaja razvoja istog.
.
Entiteti troše 86% budžeta na platu i socijalu
“Međutim, konsolidovani budžeti RS i Federacije (uključeni budžeti centralnih vlada, kantona, opština, vanbudžetskih fondova) troše polovinu budžeta na plate i materijalne troškove i još ako tome dodamo socijalna davanja od kojih veliki dio jeste upitan (revidiranjem istih bi se povećala izdvajanja za one kojima su zaista i potrebni), dolazimo do 86% potrošnje od ukupnog iznosa budžeta na samo tri gore navedene kategorije. Postavlja se pitanje na koji način uopšte ova zemlja može odgovoriti izazovu stvaranja uslova u kojima preduzeća i zaposleni kroz ekonomiju mogu da povećaju svoj ekonomski rast i razvoj“, zaključila je Milić.
Ovaj procenat je dodatno poražavajuće ako ga uporedimo sa budžetima zemalja Evropske unije koje od ukupno 142 milijardi evra, 45% budžeta izdvajaju za razvoj, rast i zapošljavanje, 31% za pomoć vezanu za tržište, a samo 6% na administraciju.
Stoga, veoma je značajan odnos realnog sa javnim sektorom u uslovima u kojima zemlja funkcioniše i atraktivnost/konkurentnost u odnosu na ostale države, u ovom slučaju države potpisnice Sporazuma o stabillizaciji i pridruživanju EU.
Preporuke Hypo ekonomiste:
– Prestati sa izradom strategija koje su same sebi cilj
– Izraditi sveobuhvatnu razvojnu strategiju zemlje/entiteta sa apsolutnim političkim konsenzusom
– Uključiti u svaku strategiju akcioni plan ali i M&E -oruđe za upravljanje i evaluaciju implementacije strategije/a
– Imati ciljane subvencije usmjerene ka područjima koja generišu najveći rast
-Akcenat na trgovinske (poljoprivreda, minerali,energija…) u odnosu na netrgovinske sektore (vlada, zdravstvena zaštita, hotelijerstvo, transport, veleprodaja:
– Sistematski pristup razvoja preduzetničke kulture i mentaliteta preduzetništva
.
PRILOG:
Analiza Glavni ekonomista Hypo banke u BiH
Katalizatori produktivnosti zemlje Hypo Alpe Adria
Komentariši