ZAGREB, Guverner HNB-a Željko Rohatinski počeo je trošiti devizne rezerve kako bi zaustavio slabljenje kune, koja je u kratkom roku izgubila na vrijednosti više od 4 posto. Tim je potezom centralna banka zadovoljila veliku potražnju za evrima, ali i podstakla rast kamata na tržištu novca.
Jučerašnja prodaja 328,3 miliona evra bankama (po 7,40 kune za evro) ima istorijske razmjere po veličini, ali i smjeru intervencije. Protekle je decenije HNB češće kupovala nego prodavala devize jer je usporavao jačanje kune, a sad drugi put u tri mjeseca čini obratno jer kuna slabi, piše Vecernji.hr. HNB je prvi put prodao veliku količinu evra, 270 mliona evra, u oktobru 2008. jer je zaustavljao nalet kursa prema 7,30. Juče je HNB intervenisala sa 328 miliona evra jer je na međubankarskom tržištu kurs kucao prema 7,50.
Pretpostavlja se da je devizna intervencija rezultat ovosedmičnog razgovora guvernera s vodećim bankarima, s kojeg je javnosti poslana poruka da naglo slabljenje kune na odgovara nikome. Bankari tvrde da kuna ne slabi zbog špekulacija nego zbog velike potražnje za evrima, koje uglavnom kupuju kompanije kako bi platile svoje obaveze prema stranim partnerima. Analitičar Damir Novotny smatra da je ovaj potez HNB-a početak ozbiljnih intervencija jer više nije riječ o dnevnim nego o strukturnim fluktuacijama. Prema mišljenju Novotnyja u ovoj će godini HNB morati intervenirati s dvije do tri milijarde evra kako bi osigurao zadovoljavajući likvidnost, ne krenu li stvari u svijetu nabolje.
Opečene iskustvom Zagrebačke banke, koja je uoči Nove godine povukla povećanje kamata nakon Sanaderove intervencije, banke suzdržano govore o poskupljenju kredita. Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da se rast može očekivati jer visoke premije rizika za Hrvatsku poskupljuju inostrani kapital, ali povećanje kamata biće blaže nego što se priča. Poslovni.hr
Komentariši