BEOGRAD, Praznična groznica neće dugo držati građane Srbije. I prije nego što svare novogodišnju trpezu, životni troškovi će nastaviti rast. Već od januara poskupljuju cigare, prevoz u Beogradu, južno voće, a koji dan kasnije i kafa… Istovremeno ćemo slušati da je neophodna i nova tarifa veća za 13,7 odsto za struju, a hoće li i kada startovati, odlučiće političari. A od višemjesečnih pregovara o odmrzavanju plata i penzija, u januaru će stići „mršava“ dva odsto. Jedino pojeftinjenje koje je izvjesno je – na račune za mobilne telefone. Svi građani koji su u 2010. postali suvlasnici NIS-a, tokom 2011. treba da dobiju i po „parče“ „Telekoma“, Aerdodroma „Nikola Tesla“ i Akcionarskog fonda.
Januar
Penzioneri će dočekati prvo povećanje, ali svega dva odsto. Za isti procenat će porasti i plate u javnom sektoru. S druge strane, u januaru startuju nove cijene cigareta, 20 odsto skuplji gradski prevoz u Beogradu, ali i korigovanje cjenovnika naftnih derivata. Kako kreće slobodan uvoz, ali i slobodno formiranje cijene, šanse za pojeftinjenje i poskupljenje su skoro podjednake. Izvesni su jeftiniji impulsi u mobilnoj telefoniji, jer se ukida krizni porez. Za januar su najavljene i besplatne akcije Akcionarskog fonda i po jedna akcija Aerodroma „Nikola Tesla“.
Februar
Čitava godina će definitivno biti u znaku prodaje dijela „Telekoma Srbije“, a baš do 21. februara stizaće posljednje ponude za ovo preduzeće. Kafa je na svjetskim berzama posljednjih mjeseci dostigla višegodišnji maksimum, pa su i naši proizvođači primorani na poskupljenje – od šest do deset odsto.
Mart
Putari obećavaju da je ovo mjesec u kom će vozači proći tek završenim sjevernim krakom Koridora 10. Istovremeno i mljekari najavljuju da će se tada stabilizovati tržište mlijeka. Ministarka finansija Diana Dragutinović do kraja marta očekuje da na snagu stupi novi Zakon o porezu na imovinu. Građanima on donosi veći porez na nepokretnosti do 60 odsto.
April
Penzioneri i zaposleni u javnom sektoru jedva će dočekati april i drugo usklađivanje njihovih primanja. Penzije će biti veće za 2,95 odsto. Kako se o cijeni struje najviše priča krajem grijne sezone, ovo je trenutak kada bi, ukoliko se postigne politički dogovor, ona mogla da se poveća. A korisnici mobilnih telefona moći će da prenose svoj broj kod bilo kog operatera. Podzemno skladište gasa u Banatskom Dvoru počeće da radi u punom kapacitetu.
Maj
Proljeće je vrijeme u kome ministarka Jasna Matić očekuje da će stići novac od prodaje „Telekoma“, pod uslovom da sve bude teklo glatko. To je mjesec u kom će novčanike „drmati“ cijene tek pristiglog povrća.
Jun
Inflacija će tokom prvih mjeseci rasti, u najgorem slučaju, do 14 odsto, ali Narodna banka Srbije za ostatak godine najavljuje oštru borbu kako bi je vratila na zacrtan okvir – 4,5 odsto.
Jul
Broj turističkih agencija mogao bi da se prepolovi zbog „produžetka“ ekonomske krize. Skupe polise osiguranja, koje će morati da imaju kako bi produžili licencu, biće velika prepreka.
Avgust
Cijene kvadrata posljednje dvije godine su varirale, a posrednici u prodaji nekretnina, konačnu stabilizaciju tržišta očekuju u drugoj polovini godine.
Septembar
Svi građani koji imaju pravo na besplatne akcije, ove godine treba da dobiju i pripadajući dio „Telekoma“. Nadležni su najavili da će se to desiti krajem drugog ili trećeg kvartala.
Oktobar
Pred sam početak nove grijne sezone, građani bi mogli da dobiju i nove, veće račune. Ukoliko se u međuvremenu povećaju cijene mazuta i gasa, novi cjenovnici su neminovni. Penzionere ovog mjeseca čeka treće povećanje penzija.
Novembar
Sa traka kragujevačke fabrike „Fijat automobili Srbije“ treba da krene nova „fijat idea“.
Decembar
Prva dionica autoputa koji će spojiti Beograd i južni Jadran treba da se završi do kraja godine. To je dio od Uba do Lajkovca.
Na dobitku u 2011.
* Činovnici – nema novih otpuštanja
* Poslovne banke – država nastavlja subvencionisano kreditiranje
* Bogataši – još nema osmišljene politike dodatnog oporezivanja najprofitabilnijih
* Socijalno ugroženi – stupanjem na snagu novog Zakona o socijalnoj zaštiti širi se obuhvat onih koji imaju pravo na pomoć
* Uvoznici – spuštaju se carine na uvoz robe iz EU
* Penzioneri – odmrznuta primanja, ali u značajno manjem procentu nego što je obećano.
Na gubitku u 2011.
* Poljoprivrednici – agrarni budžet od 20 milijardi dinara je na nivou prošlogodišnjeg, a zapravo je, zbog uticaja inflacije, umanjen za desetak odsto
* Građevinari – iako su se nadali da će narednih godina država biti najveći investitor i da će, kroz javne radove, povratiti poslove, budžet predvidjeo manje od 30 milijardi dinara za kapitalne troškove
* Privatne firme – smanjuje se obim kredita za likvidnost, nema novih, povoljnih izvora finansiranja
* Izvoznici – nedostatak sredstava za kvalitetan nastup na ino tržištima, uz tehnološku zaostalost i veliki strah od kretanja na deviznom tržištu
Predviđanja stručnjaka pružaju dozu optimizma
Budžet
U 2011. moraćemo da stegnemo zube i stisnemo kaiš pred potrošnjom
U Srbiji će život u narednoj godini, za većinu građana, ali i za same predstavnike države, definitivno, biti vrlo težak. Uprkos pozivima na optimizam i nadu u „bolje sutra“, budžet za narednu godinu i procjene o kretanju osnovnih makroekonomskih pokazatelja govore da ćemo i u 2011. godini morati da stisnemo zube i stegnemo kaiš.
U 2011. godini državna potrošnja na nivou Srbije može biti najviše 42,75 odsto BDP, što je za dva odsto manje nego ove godine. Da bi se to postiglo, država je, kroz budžet, prije svega fiksirala na dva odsto procenat do kog se mogu povećati dugo zamrznute plate i penzije. Štednja će se osjetiti i kroz odobrenje subvencija, a koje će u narednoj godini biti nominalno iste kao i ove godine. Država planira i znatno smanjenje troškova za programe podrške kreditnoj aktivnosti, i to postepenim isključivanjem gotovinskih kredita iz programa i snižavanjem stope subvencionisanih kredita za održavanje likvidnosti.
Državna kasa naredne godine će, nažalost, biti vrlo štedljiva i kada su u pitanju kapitalne investicije. Iz domaćih sredstava za kapitalne investicije biće izdvojeno najviše 27 milijardi dinara, s tim što prednost imaju veliki infrastrukturni projekti.
Država planira i da pokrije najveći dio ukupnih potreba za finansiranje konsolidovanog sektora države u narednoj godini, a za koji je potrebno 223 milijardi dinara sredstvima od privatizacije „Telekoma“, zajmovima domaćih banaka i spoljnim izvorima, a prije svega sredstvima Svjetske banke. Predviđeno je da bruto iznos javnog duga na kraju 2011. godine bude 41 odsto BDP. (G. BULATOVIĆ)
Kurs
U prva tri mjeseca evro će jačati, a od proljeća će padati i stagnirati
Prema očekivanjima ekonomista naredne godine kurs će se kretati u skladu sa kretanjem inflacije i prilivom deviza iz inostranstva. To bi značilo da bi u prva tri mjeseca, evro jačao, a zatim, od proljeća stagnirao ili padao, prije svega zbog prodaje „Telekoma“.
Prema riječima guvernera NBS Dejana Šoškića, kurs će određivati na osnovu ponude i tražnje, na međubankarskom deviznom tržištu, a važiće i dalje režim rukovođenog plivajućeg kursa.
U ovoj godini, evro je u odnosu na dinar ojačao za oko osam odsto. Početkom godine je iznosio 95,98 dinara, a maksimalna vrijednsot koju je dostizao u posljednje vrijeme bila je 107,68 dinara. Kraj godine, završiće između 105 i 106 dinara, a u 2011. može preći i 115 dinara.
– Narodna banka Srbije, sudeći prema najavama u vođenju monetarne politike, koja će biti strogo restriktivna opredjelila se i za politiku jakog dinara
– kaže Goran Nikolić, ekonomista. – Sigurno je da će u 2011. godini, kurs pratiti inflaciju. Uz to nam dolaze devize od prodaje „Telekoma“, od „Fijata“ 700 miliona evra i oko milijardu drugih investicija.
Kamate
Povoljnije kamatne stope imaće samo stambeni krediti
Građani i preduzeća, koji namjeravaju da se u sljedećoj godini zadužuju ne mogu se nadati povoljnijim kamatnim stopama, osim ako se odluče za stambene zajmove. Ali, i banke vrlo stidljivo najavljuju nešto niže kamate na stambene pozajmice, jer ne znaju u kom pravcu će krenuti euribor, kamata od koje zavisi cijena ovog kredita.
Do sada je prema podacima Kreditnog biroa, odobreno više od 270 milijardi dinara stambenih kredita i to su zajmovi koji su bili najtraženiji u ovoj godini i zauzimaju više od polovine ukupne zaduženosti stanovništva.
– Tokom ove godine, građani su se za 29 odsto više zadužili, nego lani, ali je posljednjih mjeseci primjetno stagniranje kreditne aktivnosti banaka i tako će biti najvjerovatnije i početkom sljedeće godine – kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. – Ukoliko se nastavi sa restriktivnom monetarnom politikom, odnosno ako se bude podizala referentna kamata od koje zavisi cijena dinarskih kredita i ukoliko se centralna banka odluči da iskoristi obaveznu rezervu kao mehanizam u odbrani od inflacije, neminovno je povećanje kamata.
Neke banke očekuju podizanje kamata i zbog novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kao i ukidanje dinarskih kredita sa fiksnom kamatom. Novosti
Komentariši