MOSTAR, Spornim imenovanjem Ilije Lasića na poziciju policijskog komesara HNK od strane Denisa Lasića, tadašnjeg predsjednika Vlade HNK, Slađana Bevande ministra MUP-a HNK te Ive Karačića predsjednika nezavisnog policijskog odbora HNK, započinje stranačko preuzimanje kontrole nad policijom ovog kantona. Evidentno kršenje zakonskih procedura, imenovanja u ovom slučaju, amnestirano je od strane nadležnih sudova i tužilaštava što otvara pitanja uticaja HDZ-a i na ove institucije.
lija Lasić imenovan je na funkciju komesara policije odlukom Nezavisnog odbora 29. septembra 2014. god. Ova odluka sporna je zbog činjenice da Nezavisni odbor ne može imenovati kandidate na ovu poziciju nego ih isključivo predložiti Vladi HNK na usvajanje. Zakonom o unutrašnjim poslovima Hercegovačko-neretvanske županije jasno je naglašeno da imenovanje komesara policije obavlja Vlada na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje. S obzirom da sjednica Vlade sa ovom tačkom dnevnog reda nikad nije održana zbog izostanka delagata iz SDA i SDP-a, postavlja se pitanje koji su stvarni razlozi Lasićevog imenovanja na ovu funkciju.
Šta će nam zakoni
Spor između bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko izbora komesara trajao je nešto više od godinu dana. Razloge možemo tražiti u političkom dogovoru kojim je usaglašeno da u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova na dvije najodgovornije funkcije, ministra i komesara budu imenovani iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda kako bi se zadovoljila nacionalna kvota, te spriječila kontrola policije od strane SDA ili HDZ-a.
Ovaj politički dogovor prekršen je odabirom Nezavisne komisije sa predsjednikom Ivom Karačićem, koja je za novog komesara policije predložila Iliju Lasića, po nacionalnosti Hrvata. Denis Lasić u tom periodu predsjednik Vlade HNK, HDZ-ov kadar, zakazao je 15. septembra 2014. god. sjednicu koja zbog nedostatka kvoruma nikad nije održana. Bez obzira na tu činjenicu, Denis Lasić je potpisao dopis u kojem naglašava da je odluka Vlade negativna te da se nastavi proces imenovanja komesara. Ostaje nejasno na koji način je Denis Lasić utvrdio da je odluka negativna kad sjednica nije ni održana.
Slađan Bevanda, tadašnji ministar policije takođe kadar HDZ-a, nakon toga je poslao dopis Nezavisnom odboru da preduzmu mjere u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima HNK. Zakon je jasno preciziran da u slučaju da se Vlada ne složi sa predloženim kandidatom ona mora dostaviti pismeno obrazloženje u kojem se navode razlozi odbijanja i zahtjevati od Nezavisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Ignorišući zakon i činjenicu da sjednica Vlade nije ni održana te da ne postoji pozitivno niti negativno mišljenje o kandidatu, Nezavisni odbor, bez članova iz reda bošnjačkog naroda, zaobilazi procedure i imenuje Iliju Lasića na poziciju komesara. Bez obzira na činjenicu da Nezavisni odbor nije pravno lice, da po zakonu nema ovlaštenje za imenovanje te da odluka nije opečaćena, Slađan Bevanda nalaže da se Iliji Lasiću izda rješenje o koeficijentu na osnovu čega on preuzima dužnost komesara.
Ministar Slađan Bevanda ističe da je njegova uloga u procesu imenovanja komesara minorna te napominje da on ni na koji način nema uticaja na izbor osim svojim glasom kao član Vlade HNK.
„Policijski komesar imenovan je Odlukom Nezavisnog povjerenstva jer se sjednica Vlade HNŽ-a na kojoj su se ova pitanja trebala razmatrati nije mogla održati ni nakon više pokušaja zbog nedolaska na sjednicu ministara iz reda bošnjačkog naroda. Cijeneći sve razloge Nezavisno povjerenstvo je smatralo da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti i donjelo konačnu i obavezujuću Odluku o imenovanju policijskog komesara.“
Na naše pitanje kako komentariše činjenicu da je izborom Ilije Lasića prekršen politički dogovor da dvije najodgovornije pozicije u MUP-u HNK u isto vrijeme ne mogu obnašati osobe iz istog naroda, Bevanda odgovara da u periodu donošenja tog dogovora on nije bio politički aktivan.
Mala pravna zabluda
Predsjednik kluba Bošnjaka Ajman Šoše ističe apsurdnost situacije i činjenicu da je već dvije godine prva osoba u kantonu zadužena za provođenje zakona imenovana suprotno zakonskim odredbama.
„Na uloženi prigovor od strane Kluba Bošnjaka na spornu odluku o nesprovođenju istrage, glavni kantonalni tužilac u svom odgovoru jasno navodi da je akt o imenovanju policijskog komesara ništav i pravno neodrživ, da je prekršena procedura propisana Zakonom ali da prijavljeni nisu odgovorni jer su bili u „pravnoj zabludi“. Kao rezultat ovakve odluke imamo činjenicu da je Denis Lasić umjesto krivične odgovornosti nagrađen pozicijom ministra saobraćaja i komunikacija u Vladi FBiH preko koje danas upravlja najznačajnijim infrastrukturnim projektima.“
Takođe pred opštinskim sudom u Mostaru pokrenut je postupak za poništenje spornog akta o imenovanju komesara policije, koji se prema mišljenju mnogih bespotrebno odugovlači.
Podsjećamo, kao reakcija na imenovanje Lasića na poziciju komesara, Klub Bošnjaka u Skupštini HNK podnosi krivičnu prijavu protiv Denisa Lasića, Slađana Bevande i Ive Karačića zbog nesavjesnog rada u službi, lažnog predstavljanja, zloupotrebe položaja i krivotvorenja službene isprave.
Iako je Tužilaštvo HNK 30. decembra 2014. godine tačnije, tužilac Spomenko Jukić, na nedvosmislen način utvrdilo da je u ovom predmetu došlo do povreda procedura prilikom izbora komesara policije, zaključeno je da se te povrede i procedure koje su provodile prijavljene osobe, ne mogu okvalifikovati kao kaznena djela, te odbija pokretanje istrage.
Na ovu odluku Spomenka Jukića i Tužiteljstva HNK, Klub Bošnjaka uložio je pritužbu koji je takođe 30. 03. 2015. godine odbijen iako je glavni kantonalni tužitelj Mladen Jurišić odluku Nezavisne komisije o imenovanju Ilije Lasića za policijskog komesara definisao kao ništavnu i pravno neodrživu.
Kao glavni razlog za nepokretanje istrage i poništavanje odluke o imenovanju Ilije Lasića, Mladen Jurišić ističe pravnu zabludu u kojoj su se našli Lasić, Bevanda i Karačić.
Tvrdnje tužioca Mladena Jurišića i Spomenka Jukića o pravnoj zabludi u ovom postupku poprilično su nejasne budući da je tužilaštvu dostavljena službena zabilješka potpisana od strane Nermine Kodro Hubane, Dijane Pušić i Sanje Čuljak, radnica Odjela za kadrovske poslove MUP-a HNK.
U službenoj zabilješci od 16.10.2014. god. očigledno je da su službenice odbile da sačine rješenje o zasnivanju radnog odnosa Iliji Lasiću zbog zakonskih nedostataka. Naime, Lasić nije imao zasnovan radni odnos u MUP-u HNK niti je u vrijeme kada ga je nezavisni odbor predložio, bio zaposleni bilo koje policijske agencije. Kada su od sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova zatražile stručno mišljenje rečeno im je da MUP najbolje poznaje svoje propise i da od istih neće dobiti nikakvo mišljenje.
Niz nepravilnosti uočen je i u samom izvođenju postupka budući da kantonalni tužilac ne poziva prijavljene i ne uzima izjave na zapisnik o saslušanju, što je u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH, već prijavljenima dostavlja krivičnu prijavu i dokaze na izjašnjavanje.
Advokat Senad Pećanin smatra da sa pravnog aspekta nepostojanje Nezavisnog policijskog odbora parališe mogućnost zakonitog rada policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Međutim, prema mišljenju Pećanina to je cijena političkog sporazuma koju su spremno prihvatili HDZ i SDA u Mostaru.
Mirno spavajte
Imenovanjem Ilije Lasića na poziciju policijskog komesara HNK započinje i proces kadrovskog i operativnog premještanja policijskih službenika u okviru Uprave policije. U nepunih mjesec dana otkako je postavljen na ovu poziciju, Ilija lasić je pokrenuo potpunu reorganizaciju MUP-a, što je u konačnici rezultiralo prekršajima Zakona o policijskim službenicima HNK.
Tako je naprimjer dotadašnji načelnika PU Mostar Draženko Miletić premješten na radno mjesto načelnika Odjela opšteg kriminaliteta u Odjelu kriminalističke policije, dok je samostalni inspektor Branko Drinovac s radnog mjesta načelnika Odjela gospodarskog kriminaliteta premješten na radno mjesto načelnika Policijske uprave Mostar. Suad Tojaga je sa radnog mjesta zapovjednika PS SP/BS Mostar premješten na radno mjesto načelnika Odjela za kriminalističko obavještajne poslove, dok je Amir Begić, dotadašnji glavni inspektor raspoređen na radno mjesto načelnika Odjela za protueksplozijsku zaštitu premješten u Odjelu uniformirane policije na razdoblje od šest mjeseci.
Nova kadrovska rješenja i kontinuirano premještanje policijskih službenika drastično su uticali na bezbjedosnu situaciju u ovom kantonu o čemu svjedoče i dnevni policijski bilteni.
Takođe, prema neslužbenim informacijama iz MUP-a, policijskim službenicima nedostaje elementarna oprema za rad pa tako službenu komunikaciju vrše preko privatnih telefona budući da nemaju adekvatne antene za podršku komunikacije preko motorola. Bez obzira na nemogućnost uspostavljanja veze, MUP-HNK naručuje 41 službeni automobil čiju nabavku na tenderu dobija omiljena firma HDZ-ovih ministara M.R.M. iz Ljubuškog.
Veoma loše stanje u MUP-u, nepostojanje Policijskog odbora, Javnog žalbenog biroa te hronični izostanak policijskih službenika drastično se odrazio na sigurnosnu situaciju u ovom kantonu. Kemal Đono predsjednik sindikata MUP-a naglašava da su ovi problemi prisutni od imenovanja policijskog komesara.
„Nije moje da komentarišem stanje sigurnosti kao policajac, ono je vidljivo prostim okom. U sam izbor komesara neću se miješati, neki kažu da je prekršena pravna procedura, to je reklo i tužilaštvo, no mnogo bitnije je šta je proisteklo iz toga. Dejton je predividio strukturu policije i pozicija u policiji, na osnovu popisa iz 1991. godine i ne bi trebalo tu biti problema da postoje iskrene namjere da se policija organizuje tako da bude servis građana. Očito je da to nije namjera. Uvijek su natezanja ko će biti komesar, ko će biti ministar MUP-a, lobira se, vrši se pritisak i koriste se sva sredstva. Čiji će biti policijski odbor koji nadzire rad policije i ko će biti u neovisnom odboru za izbor komesara? Zbog svega toga trpi stanje sigurnosti i trpe građani koji plaćaju za svoju sigurnost.“
Navode o političkom preuzimanju policije od strane HDZ-a, Slađan Bevanda smatra neutemeljenim te ističe da su rukovodeće pozicije u MUP-u raspodjeljene po nacionalnoj strukturi. Prema njegovim riječima nemoguće je da bilo koja stranka preko ministra ima potpunu kontrolu ministarstva.
„O stvarnim razlozima neformiranja Policijskog odbora ne mogu govoriti, ali činjenica je da sam više puta pisanim i usmenim putem tražio da Vlada HNŽ-a to pitanje konačno riješi. Međutim, kad bi se to pitanje htjelo uvrstiti na dnevni red sjednice Vlade, ministri iz reda bošnjačkog naroda su to onemogućavali tako da bi ovaj upit trebalo uputiti onima koji to uporno izbjegavaju.“
Uzroke paraliza sistema, štrajkova policije, činjenica da u ovom trenutku prema procjenama MUP-a fali 200 policijskih službenika, te dvogodišnjeg nepostojanje policijskog odbora, Ajman Šoše vidi kao refleksiju nelegalno postavljenog policijskog komesara.
„Činjenica je da već više od dvije godine ne postoji policijski odbor, koji je važan u funkcionisanju MUP-a. Jedan od razloga je taj što kandidate za imenovanje policijskog odbora Vladi HNK treba dostaviti Komesar policije kojeg Vlada nikad nije imenovala. Duži vremenski period se ne vrši popuna policijskih službenika što je jako bitno jer trenutno nedostaje veliki broj policijskih službenika, a računa se da će u narednom periodu još jedan dio policijskih službenika biti penzionisan, te da je neizvjesna sudbina aktuelnog konkursa za popunu policijskih službenika-kadeta. Nezavisni odbor za izbor i reviziju nije popunjen otkako je jedan od članova podnio ostavku i već duži vremenski period, od spornog imenovanja Ilije Lasića do danas, uopšte ne funkcioniše ili pak funkcioniše na način da samo zadovoljava formu svog postojanja. Svi navedeni problemi koji opterećuju stanje u MUP-u HNK su samo posljedica ovog spornog imenovanja.“
Majorizacija ili dominacija
Kada govorimo o političkoj kontroli rada institucija indikativno je da su na čelna mjesta opštinskih i kantonalnih pravosudnih institucija u posljednjem periodu postavljeni isključivo pripadnici iz reda hrvatskog naroda.
Ustavom FBiH (član 6 i član 11 stav 4) regulisan je princip nacionalne zastupljenosti u opštinskim i kantonalnim pravosudnim institucijama, ali evidentno je da se ova odredba u HNK ne poštuje. Tako je na mjesto predsjednika opštinskog suda u Mostaru nedavno imenovan Marin Zadrić. Nakon odlaska Mladena Jurišića u penziju, na mjesto glavnog kantonalnog tužitelja došao je Zdenko Kovač, dok se na čelu kantonalnog suda nalazi Jasmina Rajković.
Šoše naglašava da je imenovanje Ilije Lasića, van zakonskih normi, uticalo na odnose koalicionih partnera SDA i HDZ-a u ovom kantonu te da isključivost HDZ-a ostavlja posljedice na funkcionisanje sistema.
„U HDZ-u i HNS-u bi trebali prihvatiti činjenicu da HNK nije kanton sa hrvatskom većinom i da se to ni silom nije moglo postići. Posljednji popis stanovništva kao i struktura Skupštine i Vlade HNK pokazuju jednak omjer snaga što ide u prilog činjenici da niko nema ekskluzivno pravo na ovaj prostor. O svim važnim pitanjima treba postići dogovor, te osigurati nacionalnu izbalansiranost u svim institucijama. Ukoliko se ovo ne shvati bojim se da će na taj način doći do ugrožavanja pozitivnih trendova i usporavanja provođenja reformi na koje smo se obavezali u cilju bržeg razvoja i stvaranja uslova za ekonomski napredak.“
U kontekstu ovih stavova možemo posmatrati i sukob HDZ-a i SDA oko imenovanja novog direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja, institucije čiji je budžet od 110 do 120 miliona KM. Poređenja radi, ukupni budžet kantona iznosi 175 miliona KM. Nesporazum između koalicionih partnera nastao je nakon kanditature Rade Bošnjaka na ovu poziciju. Jedan od osnivača HDZ-a BIH, Rade Bošnjak obnašao je funkciju direktora ZZO u dva mandata, a 19. juna ove godine istekao mu je mandat.
Činjenicu da se stranke na vlasti nisu mogle dogovoriti oko imenovanja novog direktora ZZO, Rade Bošnjak je iskoristio i nakon nekoliko dana pauze bez imenovanja vratio se na mjesto direktora ove institucije. Ajman Šoše ističe da je nacionalna struktura u okviru Zavoda takođe ozbiljno ugrožena.
„Stanje u Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK je još i gore, od 131 zaposlenog 102 su zaposleni hrvatske nacionalnosti, 26 bošnjačke i 3 srpske nacionalnosti. Od 11 rukovodnih pozicija 9 zauzimaju Hrvati, od 12 šefova službi 10 su hrvatske nacionalnosti, a u 9 poslovnica koliko ima ZZO HNK sa njih 7 rukovode takođe kadrovi hrvatske nacionalnosti. Bivši direktor Rade Bošnjak koji bez zakonske osnove i nakon isteka mandata obavlja poslove direktora u više navrata je iskazao potpunu brutalnost zapošljavanjem kadrova i rodbine, dijela političke elite unutar HNS-a dovodeći ih bez konkursne procedure i bez bilo kakvog dogovora sa partnerima u vlasti, i to na najodgovornije i dobro plaćene pozicije i za takvu brutalnost biva ponovo nagrađen kandidaturom od strane HDZ-a za još jedan mandat što su ministri u vladi HNK iz SDA odbili podržati.“
Kada u obzir uzmemo činjenicu da bez ikakvog zakonskog osnova Rade Bošnjak obavlja funkciju direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK koji raspolaže budžetom od skoro 120 miliona KM, da je suprotno propisanoj i zakonskoj proceduri imenovan policijski komesar Ilija Lasić, te da su na čelu svih sigurnosnih agencija na području HNK pripadnici iz reda hrvatskog naroda, možemo zaključiti da HDZ bukvalno vlada svim polugama vlasti u HNK-u. Međutim, razloge raspodjele ključnih pozicija u HNK, prema riječima Anera Žuljevića iz mostarskog SDP-a, treba gledati u nesposobnosti SDA i pregovorima koji su vođeni prije konstituisanja Vlada.
„Ovdje postoje političari koji su doktorirali na procedurama i varanju u okviru tih procedura i onda su oni svijesni koliko su nadmoćniji u pregovorima. Mene više iznenađuje SDA koji čitavo vrijeme u tim pregovorima se postavljaju kao da ne znaju ni jedan zakon niti jednu formu. Nego uvijek postfestum reaguju kad se stvari izdešavaju. Onda imate tu opštu kuknjavu koja na kraju ne rezultira ničim osim medijskim sukobljavanjem. Međutim, institucije funkcionišu. Imate ljude kojima je istekao mandat i koji još uvijek koriste svoj potpis i to je opravdano činjenicom da bez njegovog potpisa zdravstvo u ovom kantonu staje. Ista situacija je sa Zavodom za zapošljavanje i bez obzira na to koliko su politike SDA i HDZ-a posvađane ne mogu sebi dopustiti luksuz da u ovakvoj situaciji zaustave sistem jer bi to na kraju bilo samo gašenje požara benzinom.“
Žuljević smatra da je kompletna politička situacija u Mostaru, te stranačka kontrola institucija u HNK-u posljedica političkih odnosa na nivou BIH te da je ovaj grad postao kolateralna šteta pozicija koje se dodjeljuju u Sarajevu i Banjaluci.
„Mislim da nažalost postoji neki proetnički dogovor između ovih vladajućih politika da se ne rade multinacionalna pozicije u Sarajevu, Banjaluci, a ni u Mostaru jer bi to bilo kontra onoga što oni imaju kao viziju BIH. Sve ovo što nam se događa je institucionalno pravljenje Herceg-Bosne u smislu apsolutno dominantne pozicije u MUP-u, Tužilaštvu, sudovima, Elektoroprivredi. Sve ono što postoji u Mostaru dato je jednoj stranci, a ne narodu. U principu kad pogledate neko ne mora formirati treći entitet kroz formu nekog entitetskog uređenja, ali zašto bi se nekome i žurilo kad vlada svim instrumentima. Na osnovu toga nastavlja priču uvezivanja kantona, Zavoda za školstvo, i na kraju vi dobijete neki pararelni sistem koji je nadgradnja ovoga što mi sad imamo. Nažalost, najveća odgovornost za ovo stanje je na stranci SDA, njihovoj logici i viziji kako Bosne i Hercegovina treba da izgleda.“
Evidentna politizacija rada policije, Zavoda za zdravstveno osiguranje kao i stranački uticaj na Tužilaštvo, sudove i niz drugih institucija predstavljaju realnost u ovom Kantonu. I dok se predstavnici vladajuće koalicije HDZ-SDA međusobno optužuju prebacujući odgovornost za katastrofalno sigurnosno stanje i institucionalno nasilje jedni na druge, građani Mostara i HNK, bez obzira na njihovu nacionalnost, na svojoj koži osjećaju svu nesposobnost vlastitih političkih predstavnika.
Tacno.net
Komentariši