Kraj recesivnog talasa je blizu

VAŠINGTON/ BERLIN/ PARIZ,  Iako su Njemačka i Francuska u drugom kvartalu ove godine ostvarile samo simboličan privredni rast od 0,3 odsto, ekonomski funcioneri u te dvije privredno najsnažnije zemlje zone evra odmah su požurili da ukažu kako je to kraj recesivnog talasa i početak “istinskog ekonomskog oporavka” zapadnih ekonomija.
 Prethodno su u istom tonu o pozitivnim promjenama u privredama vodećih ekonomskih zapadnih sila govorili i visoki zvaničnici u SAD, Velikoj Britaniji i Japanu, a takvu retoriku su podržali, u izjavama datim tokom ove sedmice, i najpoznatiji američki ekonomisti, na čelu sa prošlogodišnjim dobitnikom Nobelove nagrade Polom Krugmenom.
 Poznati svjetski berzanski špekulant, američki građanin mađarskog porijekla Džordž Soroš, se takođe pridružio opitmističkim ocjenama o perspektivama globalne privrede i hvaliteljima politike ekonomskih podsticaja američkog predsjednika Baraka Obame.
 Soroš, koji je donedavno izjavljivao kako će tekuća kriza potrajati “najmanje do kraja iduće godine, a možda i znatno duže”, sada je naglo promjenio mišljenje.
 On je sredinom protekle sedmice, kako su prenjela amerčka glasila, ocijenio da je “dno krize već dodirnuto” i da sada treba očekivati prvo blag, a potom i snažniji privredni rast u SAD i drugim najrazvijenijim zemljama.
 Uprkos tako “složnim glasovima” nekih vodećih zapadnih političara, ekonomista i biznismena, postoji i ne mali broj onih koji i dalje upozoravaju na tekuće i buduće velike opasnosti za svjetsku privredu.
 Najnoviji glas upozorenja stigao je od glavnog ekonomiste “Dojče banke” Norberta Valtera, koji je u Njemačkoj veoma cjenjen finansijski stručnjak.
 Valter je, u intervjuu za tv mrežu CNBC, izjavio da je svjetska privreda, uprkos znacima poboljšanja u nekim najrazvijenim zemljama, i dalje “u velikim problemima”.
 On smatra da će izlazak vlada mnogih zemalja širom svijeta iz skupih podsticajnih programa biti “vrlo bolan” i da stoga ne treba isključiti ni pojavu nove, još žešće, globalne recesije.
 “Mnoge ekonomije u kojima radnici nisu otpuštani, u nadi da će recesija biti ‘plitka’, sada su ostvarile pad u trgovini, pa su prisiljene da ipak smanjuju brojnost radne snage, što će dodatno povećati nezaposlenost, a time i ličnu potrošnju”, ocijenio je njemački ekonomista.
 On je, osim toga, upozorio i na opasnost koja preti stabilnosti dolara, jer su SAD sve više  opterećene debatom o izmjeni sistema zdravstvenog osiguranja, što izlaznu strategiju za program pomoći stavlja na sporedno mjesto.
 Kolaps dolara najviše bi, prema mišljenju njemačkog ekonomskog stručnjaka, pogodio Kinu, Japan, Rusiju i arapski svijet, koji su “puni dolara” i od čijeg povjerenja i zavisi konačna sudbina američke valute.
 Na oprez kad je riječ o budućem razvoju situacije u planetarnoj ekonomiji navodi i ocijena američke Uprave federalnih rezervi (Fed), data nakon dvodnevnog zasjedanja te emisione banke, početkom ove sedmice u Vašingtonu.
 Čelnici Feda su poslije tog zasjedanja stavili do znanja da američka privreda pokazuje neke jasne znakove poboljšanja, ali su istovremeno upozorili da će dalji privredni opopravak biti vrlo trom i uz rastuću nezaposlenost.
 Stopa nezaposlenosti u SAD je, inače, tokom jula minimalno opala u odnosu na jun i trenutno je 9,4 odsto, ali većina vladinih eksperata i dalje očekuje da se nivo lica bez posla u prvoj svjetskoj ekonomiji do kraja ove i u najvećem djelu naredne godine dodatno poveća.
 Najnoviji, sinoć objavljeni podaci ukazuju da je tokom jula američka industrijska proizvodnja uvećana prvi put u devet mjeseci, ali je minulog mjeseca potrošačko povjerenje u SAD neočeivano opalo, što je pesimistički nastrojenim analitičarima poslužilo kao nov dokaz da će put do istinskog privrednog oporavka biti dug i bolan.