BEOGRAD, Kukuruz će u proljećnoj sjetvi ponovo biti dominantna kultura, a optimisti predviđaju da će površine pod tom žitaricom biti veće od 1,4 miliona hektara, što, uz prosječan prinos, daje ukupan rod od osam miliona tona. Ovaj rod prevazilazi potrebe domaćeg tržišta – kaže saradnik u Centru za naučnoistraživački rad PKS Vojislav Stanković.
Prema njegovim riječima, Srbija ne može na strana tržišta da plasira više od dva miliona tona kukuruza, i zato iz godine u godinu ostaje od dva miliona do 2,5 miliona tona kukuruza na zalihama. S obzirom na to da u Srbiji ne postoje uslovi za njegovo skladištenje, dobar dio viška sa tržišta, ističe Stanković, ode u energente. Zato u narednim godinama proizvodnju ove žitarice treba pozicionirati u zavisnosti od situacije u stočarstvu.
Proljećnom sjetvom, kaže Stanković, biće obuhvaćeno nešto više od dva miliona hektara površina. Površine pod šećernom repom stagniraju i već godinama ne prelaze 70.000 hektara. Šećerane sada imaju dodatni motiv da ugovore veće površine pod šećernom repom, s obzirom na to da je Evropska unija najavila povećanje izvozne kvote.
– Prošle godine je iz Srbije izvezeno 292.000 tona šećera, što je maksimalan izvoz – naveo je Stanković. Lani je u Srbiji proizvedeno 440.000 tona šećera, a ukupne potrebe domaćeg tržišta, sa industrijskom preradom, iznose 100.000 tona na godišnjem nivou.
Površine pod uljaricama, sojom i suncokretom su stabilne i idu do po 200.000 hektara, kaže Stanković. Kako dodaje, snabdijevenost jestivim uljem je dobra, mada bi „možda moglo malo da se razgovara o cijenama ove namirnice, koje su izuzetno visoke“.
Troškovi rastu
Stanković smatra da su troškovi iz sjetve u sjetvu veći za 30 odsto, i „u osnovi se svode na osnovne inpute i mineralno đubrivo“. Ukazuje i na neophodno investiranje u obnovu prerađivačkih kapaciteta, kako ne bi bilo monopola u snabdijevanju tržišta, a cijene mineralnog đubriva bile konkurentnije. Novosti
Komentariši