VALJEVO, KRUPANJ, Bez boljeg samoorganizovanja proizvođača maline u Srbiji, ne može se očekivati postizanje većeg plasmana i cijena na duži rok.
To podrazumijeva zajednička ulaganja u podizanje hladnjača i pogona za preradu maline, kako su već uradili voćari u drugim krajevima Srbije kada se radi o proizvodnji šljive, jabuke i kajsije, ocijenili su učesnici savjetovanja o proizvodnji maline u Brankovini kod Valjeva.
Na savjetovanju su, nažalost, učestvovali samo proizvođači ovog voća, a izostali su predstavnici hladnjača, izvoznika, nadležnog ministarstva i ostalih koji mogu da pomognu u unapređivanju malinarstva.
U podrinjsko-kolubarskom kraju, koji je centar proizvodnje kvalitetne maline u Srbiji, stručnjaci sa 5.000 hektara ovog ljeta očekuju prosječne prinose od 5-6 tona po hektaru, koji će završiti u svježem stanju na evropskim trpezama.
Predstavnici hladnjača svaki kilogram maline plaćaju od 70 do 80 dinara. To je dvostruko manje nego lani, zbog čega su proizvođači veoma nezadovoljni.
Navodno, cijena maline ne može da bude veća zbog velikih zaliha neprodate maline od prošle godine, ali i sve veće konkurencije na svjetskom tržištu.
Od početka berbe, inspekcije redovno obilaze malinjake i otkupna mjesta ne dozvoljavajući nelojalnu konkurenciju kad se radi o cijenama.
Ipak, u Brankovini se kilogram maline mogao kupiti po cijeni od samo 150 dinara, čime više od hiljadu posjetilaca nije bilo zadovoljno.
Hladnjača MN iz Krupnja počela je otkup maline ovogodišnjeg roda, uz trenutnu otkupnu cijenu od 50 do 80 dinara za kilogram tog voća, saopštilo je to preduzeće.
Planirano je da se otkupi 10 do 15 odsto više maline nego prošle godine, kada je od proizvođača otkupljeno 1.400 tona maline. Tanjug
Komentariši