BANJALUKA, U RS u prošloj godini je proizvedeno 695.562 tona kukuruza, što je za 6,6 odsto manje nego u 2008. godini, podaci su Zavoda za statistiku RS. U istom periodu proizvedeno je 173.541 tona krompira ili za 7,4 odsto manje nego 2008. godine, dok je soje proizvedeno manje za 9,7 odsto.
Stručnjaci iz oblasti poljoprivrede i poljoprivredni proizvođači smatraju da su to zabrinjavajući podaci koji ne obećavaju prosperitet uspješne poljoprivredne proizvodnje povrtlarskih kultura u RS.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da ti podaci nisu alarmantni jer, kako objašnjava, za sve postoji razlog.
On kaže da situacija jeste teška, ali osnovni razlog pada proizvodnje kukuruza prošle godine je rekordna proizvodnja u 2008. godini.
“Na slab prinos soje uticali su i suvo vrijeme i suše koje su vladale, a imali smo problema i sa plasmanom krompira kojeg imamo previše, pa su ljudi odlučili da ga ne sade”, dodaje Usorac.
Prema njegovim riječima, prošle godine za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta RS izdvojeno je 80 miliona KM.
“Od toga je direktno iskorišteno 56 miliona, a ostatak od 24 miliona je preusmjeren na izmirenje dugovanja po raznim osnovama”, kaže Usorac.
Ove godine je planirano da se izdvoji ista suma, a Usorac se nada da će biti mogućnosti i za investiranje koje bi povaćalo proizvodnju.
Nezadovoljni podsticajima
Poljoprivredni proizvođači upozoravaju da je situacija na terenu alarmantna. Mnogi ne dobijaju dovoljno sredstava za podsticaj, a sijali bi više da ih dobiju. Međutim, priznaju da je situacija bolja u odnosu na prethodne godine.
Vinko Šikanjić, poljoprivrednik iz sela Branešci kod Čelinca, na svom imanju sije oko 10 hektara povrtlarskim kulturama. Najviše su zastupljeni kukuruz i raž tritikale. Svake godine je sve nezadovoljniji, a razočaran je i s pomoći Vlade RS.
“Mi ne možemo da opstanemo bez pomoći resornog ministarstva, i bez podsticaja”, kaže Šikanjić.
Ističe da su nezaštićeni od invazije proizvoda slabijeg kvaliteta iz okolnih zemalja.
“Imamo dovoljno zemlje da možemo da hranimo čitavu BiH, a kako sada stvari stoje, ne možemo proizvesti ni za svoje potrebe”, kaže Šikanjić.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kaže da su posljednjih nekoliko godina, pa tako i u 2009. godini, podsticali povrtlarsku proizvodnju sa premijama za proizvedeno i prodato povrće.
“Sufinansirali smo podizanje novih staklenika i plastenika, regresirali nabavku mineralnog đubriva i goriva za proljećnu sjetvu/sadnju, u 2009. godini, kupovinu mehanizacije, sistema za navodnjavanje, izgradnju plastenika i staklenika, modernizaciju i rekonstrukciju pogona prehrambene industrije, kao i nabavku tehnološke opreme, hladnjača, sušara”, pojašnjava Kecman.
Kako je najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u toku je priprema Plana raspodjele sredstava za 2010. godinu, a nakon toga i Pravilnika o podsticajima, u skladu sa Zakonom o obezbjeđivanju novčanih sredstava za razvoj poljoprivrede i sela kojim je predviđeno minimum šest odsto izdvajanja za poljoprivredu.
Dodaju da će u 2010. godini biti izdvojeno 80 miliona KM. U skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede RS do 2015. godine biće obezbjeđena sredstva za podršku proizvodnji i dohotku i biće obuhvaćene sve proizvodnje, kako povrća tako i voća.
Nedovoljno zasijanih površina: RS posjeduje ukupno obradivog, registrovanog zemljišta 204.000 hektara.
Jesenja sjetva 2007. godine, prema podacima Ministarstva, obavljena je na 57.000 hektra. Uglavnom je sijana pšenica, a manji dio odnosi se na ostala strna žita ječam, zob, raž, tritikale.
U 2008. godini, u proljećnoj sjetvi, na osnovu obrađenih zahtjeva, kukuruz je bio zasijan na oko 80.000 hektara, a pšenica na oko 10.000 hektara.
Sa sojom, aromatičnim i krmnim biljem, duvanom i povrćem, u RS je u 2008. godini bilo ukupno zasijano oko 105.000 hektara.
“Prema našim podacima, u posljednje tri godine, u RS, pšenica se sije na od 30.000 do 35.000 hektara. Najveće površine su u Semberiji i Posavini”, kaže Kecman.
Mnogi poljoprivredni proizvođači smatraju da bi se moglo više sijati, ali i organizovati otkup viška proizvoda kako bi se ostvarivao profit, a spriječilo propadanje viška proizvoda.
Iako je Vlada RS izdvojila sredstva za podsticaje, proizvođači kažu da im to nije dalo veliki podstrek za sijanje većih površina. Kako najavljuju, zasijaće manje količine nego ranije, a proizvedene žitarice preusmjeriće na ishranu životinja jer im je to isplativije.
Ostoja Nikolić, poljoprivredni proizvođač i mljekar iz sela Batković kod Bijeljine, posjeduje 140 grla muznih junica.
Dio proizvedenog mlijeka plasira mljekarama, a s dijelom prihranjuje telad za prodaju ili žensku telad koju ostavlja za proširenje farme.
“Posljednjih godina sijem oko 90 hektara. Od toga, najviše oko 50 hektara, zasijaću kukuruz, pšenica je zasijana na oko 10 hektara, a i soju ću zasijati na 10 hektara. Sve što proizvedem preusmjeriću na ishranu stoke. Poljoprivredna proizvodnja je u krizi. Podsticaji su mali, ali moramo da shvatimo da država vjerovatno daje onoliko koliko ima. Jedva pokrivam troškove, ali preživjeće se”, nada se Nikolić koji redovno podnosi prijavu za isplatu podsticaja iz budžeta RS.
Prema podacima resornog ministarstva, za jesenju sjetvu 2008. godine stiglo je oko 23.000 zahtjeva za isplatu regresa za 54.000 hektara.
Dovoljno samo kupusa i krompira
Kukuruz je posijan na 62.200 hektara, jara žita na 8.760 hektara, uljarice 2.171 hektara, aromatično bilje 92,7 hektara, krmno bilje na 7.295, duvan 480 hektara, a povrće je zasađeno na 4.060 hektara.
Za proljećnu sjetvu i sadnju u 2009. godini, odobren je regres u vidu mineralnog đubriva NPK 15:15:15 i dizel gorivo za 26.550 proizvođača.
Svi se slažu u ocjeni da RS, za sada, ne može da zadovolji potrebe u proizvodnji hrane. Jedino čega ima u dovoljnim količinama su kupus i krompir. Da bi se zadovoljile potrebe RS u hrani, potrebno je povećanje prinosa i veća ulaganja u poljoprivredu, slažu se naši sagovornici.
“Ne možemo biti konkurentni i proizvoditi dovoljno hrane ako nemamo visoke prinose i maksimalnu iskorištenost sorti, rasa, hibrida itd. Pitanje uvoza nije u našoj nadležnosti i nemamo sopstvene podatke. Za to je zaduženo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, rečeno je u resornom ministarstvu.
Dodaju da bi poljoprivreda BiH, odnosno RS, bila spremna za evropske integracije, nužno je u predpristupnom periodu značajnije podsticati: obim proizvodnje, kvalitet proizvoda i konkurentnost proizvođača.
Osim toga, kako kažu, neophodno je poboljšati proizvodne strukture, bolje korišćenje i zaštitu raspoloživih resursa, povećanje stepena finalizacije, povećanje izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, institucionalno uređenje sektora poljoprivrede i mnoge druge stvari.
Proizvodnja
Svojom proizvodnjom RS podmiruje domaće potrebe u pšenici sa 43 odsto, kukuruzu 59 odsto, soji 2,9 odsto, goveđem mesu 23,9 odsto, svinjskom mesu 32,6 odsto, živinskom mesu 42,6 odsto, mlijeku 31,2 odsto.
“Ovako visok deficit osnovnih proizvoda razultat je niskog obima proizvodnje, u cjelini gledano, niskih prinosa i niskog prirasta, niskog nivoa tehnologije proizvodnje, niskog stepena korišćenja obradivog zemljišta i genetskog potencijala biljaka i životinja”, kaže Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
On ističe da će Strategija razvoja poljoprivrede i Strateški plan ruralnog razvoja do 2015. godine, koji je nedavno usvojen, omogućiti da se ti nedostaci otklone. Nezavisne novine
Komentariši