AKVILA, Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je u Briselu da se nada hitnom rješenju finansijskog spora Ukrajine i Rusije oko isporuke ruskog gasa Evropi.
Možda bi već danas do ponoći Ukrajina mogla platiti dug Rusiji za isporučeni, a neplaćeni gas, ali je nužno i srednjoročno i dugoročno, trajno rješenje za isporuke i tranzit gasa kroz ukrajinske gasovode, rekao je Barozo, govoreći o ciljevima predstojećeg susreta Grupe 8 najmoćnijih zemalja svijeta u Akvili, u Italiji.
Predsjednik Evropske komisije je objasnio da Evropska unija nema budžetskih sredstava da za račun Ukrajine namiri Moskvi dugovanje veće od četiri milijarde evra za gas kojim bi morali biti popunjeni gasovodi i skladišta da bi tokom zime isporuke gasa bile zajamčene.
Barozo je dodao da je o rješenju tog problema razgovarao sa čelnicima Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i drugih finansijskih organizacija, i sa premijerima Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Julijom Timošenko.
Šef izvršnog tijela EU je naglasio da će važna tema susreta najmoćnijih država svijeta biti suzbijanje ekonomske krize, uz sagledavanje svih mjera za sprečavanje teške socijalne krize i povećanja nezaposlenosti.
Odgovarajući na pitanje novinara o tome kako gleda na zahtjeve Kine, Rusije i Indije da dolar više ne bude svjetska rezervna valuta, predsjednik Evropske komisije je ukazao na to da su posljedice krize bile znatno blaže zahvaljući postojanju stabilne i jake evropske valute – evra.
On je dodao da je važno da u svijetu postoje takve stabilne valute, ali nije neposredno odgovorio da li smatra da bi evro trebalo da možda zamjeni dolar kao rezervnu svjetsku valutu.
Barozo je naglasio da je ključni cilj, pored energetske bezbednosti i nalaženja obnovljivih izvora energije, da se svijet usredsredi na to da se do 2050. godine za 50 odsto smanji izbacivanje štetnih izduvnih i industrijskih gasova koji izazivaju teške poremećaje klime.
Veoma važna tema susreta država G8 a, uporedo, i 20 najvažnijih zemalja u razvoju, jeste i podrška od dvadesetak milijardi dolara koju najbogatije zemlje spremaju za pomoć proizvodnji hrane u najugroženijim djelovima svijeta.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši