BEOGRAD, Bankari u Srbiji smatraju da se poslovno okruženje znatno promjenilo u odnosu na period prije ekonomske krize.
Oni navode da se teško može očekivati da novac u skorije vrijeme bude lako dostupan kao što je bio prije krize, već će, naprotiv, biti skuplji i moći će da se dobije pod znatno nepovoljnijim uslovima.
Oporavak tražnje za kreditima je primjetan, ali je i dalje vrlo umjeren i dominiraju zahtjevi za kratkoročnim kreditima za likvidnost, a potražnja za kreditima radi ulaganja u razvoj je i dalje sporadična, mada se već nekoliko kvartala traže i takvi krediti.
Brzina kojom su prošle godine plasirana sredstva u okviru programa sa Evropskom investicionom bankom pokazuje da preduzeća tragaju i za razvojnim šansama, navedeno je u publikaciji „Finansije TOP 2010/11” koju objavljuje časopis “Biznis i finansije”.
Povratak na dinamične stope rasta iz 2008. godine, kao i dugoročna perspektiva bankarskog sektora u Srbiji, zavisiće, prema mišljenju predstavnika banaka, prije svega od stanja u realnom sektoru, od toga koliko brzo će kompanije obnoviti proizvodnju i pokrenuti novi talas investicija.
Od situacije u privredi zavisiće i rast tržišta osiguranja, ocijenili su predstavnici osiguravajućih kuća u Srbiji, koji su istakli da uprkos prošlogodišnjem rastu premije od oko 5,6 odsto, ako se uzme u obzir inflacija i slabljenje dinara, porasta praktično nije ni bilo.
Osiguravači su procijenili da je za razvoj punog potencijala domaćeg tržišta neophodna obuka građana, ali i proaktivnija ekonomska politika u vidu poreskih olakšica za osiguranike.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić kaže da se može očekivati rast cijena kredita, između ostalog, i jer će poskupjeti izvori finansiranja banaka. On je ocijenio i da će u budućnosti ulaganja banaka u većoj mjeri biti okrenuta ka hartijama vrijednosti sa ročnošću do šest mjeseci, dok je pitanje koliko će aukcije hartija sa dužim rokom otplate biti uspješne. Tanjug
Komentariši