Ne vidi se kraj globalne finansijske krize

VAŠINGTON/ LONDON , Globalna kriza još se ne smiruje, a dodatni haos na svjetskom tržištu u petak su stvorile vijesti iz Vašingtona o neusvajanju plana sanacije američkog finansijskog tržišta i kolaps “Vašington Mjučuala”.
Naime, višečasovni razgovori američkog predsjednika Yorya Buša sa predstavnicima republikanske i demokratske stranke u Kongresu o prijedlogu paketa od 700 milijardi dolara za pomoć finansijskom sektoru završeni su bez sporazuma.
Cijene dionica na svjetskim berzama naglo su u petak pale, a centralne banke intervenisale su poslije vijesti da su pregovori o planu američke vlade ponovno zapali u “slijepu ulicu”. Vijesti iz Vašingtona izazvale su i pad terminskih indeksa na Vol Stritu. Zbog pada cijene nafte pale su i cijene dionica naftnih kompanija.
Investiciona banka “Morgan Čejs” preuzela je “Vašington Mjučual, najveću američku instituciju za zajmove i štednju čiji je kolaps obilježio najveći bankarski slom u istoriji te zemlje. Preuzimanje je sprovedeno u okviru 1,9 milijardi dolara vrijednog sporazuma koji je Federalna korporacija za osiguranje depozita najavila u četvrtak uveče.
“Vašington Mjučual” našao se pritisnut gubicima na investicijama u tržište nekretnina. Nakon što su mu akcije u ovoj godini izgubile 85 odsto na vrijednosti, porasla su očekivanja da će postati narednom žrtvom globalne finansijske krize. “Morgan Čejs”, koji je u martu preuzeo “Ber Sterns”, još jednog giganta investicionog bankarstva posrnulog pod teretom krize, preuzeo je depozite, imovinu i dio dugova te institucije sa sjedištem u Sijetlu, sa imovinom ukupne vrijednosti oko 309 milijardi dolara.
Preuzimanjem “Vašington Mjučuala”, koji raspolaže depozitima vrijednim oko 188 milijardi dolara, stvoriće se najveća depozitarna institucija u SAD-u, s ukupno više od 900 milijardi dolara depozita klijenata.
 
A u četvrtak je, zahvaljujući vijesti da su republikanski i demokratski zastupnici u američkom Kongresu postigli načelni dogovor o vladinom, američki dolar ojačao, a cijene dionica na Vol Stritu snažno porasle. Međutim, nakon zatvaranja Vol Strita uslijedio je šok kada je objavljeno da se sastanak Buša sa republikanskim i demokratskim predsjedničkim kandidatima Yonom Mekejnom i Barakom Obamom, te kongresmenima iz obje stranke, pretvorio, kako javljaju agencije, u nadmetanje u galami.
Razlog za to je, čini se, promjena Mekejnovog stava prema vladinom prijedlogu. Premda su iz njegove kancelarija saopštili da Mekejn nije na sastanku u Bijeloj kući niti napao, niti podržao neki prijedlog, učesnici tih razgovora kažu da se republikanski predsjednički kandidat založio za sasvim novi pristup rješavanju problema finansijskog sustava. Naime, na tom je sastanku predstavljen novi plan grupe zastupnika republikanaca u Kongresu koji se bitno razlikuje od vladinog. Predstavnici Demokratske stranke kažu da neće odustati od pregovora, ali neće ni podržati zakon koji nema čvrstu podršku obje stranke.
Inače, sredstva iz federalnog fonda bila bi korišćena za kupovinu nelikvidne imovine i dugova finansijskih institucija. Postoje strahovanja da će bez paketa propasti još nekoliko finansijskih kompanija čime bi dodatno bio usporen priliv finansija američkoj ekonomiji.
Nakon sastanka u Bijeloj kući visoki predstavnici republikanaca u Kongresu rekli su da je potreban dodatan rad na prijedlogu administracije, a kongresmeni su se ponovo sastali u petak kako bi pokušali da dođu do sporazuma.
Centralne banke Japana, Australije, Južne Koreje i još nekih azijskih država ulile su u petak na tamošnja finansijska tržišta nekoliko desetaka milijardi dolara kako bi poboljšale likvidnost i izazvale pad kamatnih stopa.
Evropska centralna banka ubrizgala je u petak na tržište novca 30 milijardi dolara.  U zajedničkoj intervenciji učestvovale su i centralne banke Velike Britanije i Švajcarske, na osnovu ranije postignutog dogovora, o recipročnom valutnom aranžmanu, sa američkom Upravom federalnih rezervi.
Sarkozi
Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi napao je svjetski kapitalistički sistem rekavši da se on mora preustrojiti i obećao da će štititi francusku privredu od posljedica krize. Sarkozi je rekao da je Francuska u krizi te da će kriza pogađati privredu i u dolazećim mjesecima ali je rekao da će država, ako bude nužno, zaštititi bankovne depozite.
Pozvao je EU da preispita svoj privredni model i ponovno razmotri ciljeve njene monetarne politike.
Kriza prijeti milijardama ljudi
Svjetski su čelnici u četvrtak zatražili snažniju akciju u cilju smanjivanja siromaštva u svijetu ali Francuska je rekla da su bogate zemlje donatori za sada u svom djelovanju ograničene krizom koja se širi na finansijskim tržištima. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun naglasio je da trenutna finansijska kriza prijeti blagostanju milijardi ljudi, a najviše najsiromašnijima.
– To se spaja sa štetom koju uzrokuju mnogo više cijene hrane i goriva – rekao je Ban Ki- mun.
Britanski premijer Gordon Braun pozvao je bogate zemlje da ne koriste trenutnu finansijsku krizu kao izgovor za napuštanje borbe protiv siromaštva.