BEOGRAD, Novac u Srbiji je skup, bez obzira da li pozajmljuje građanin, firma ili država, u zemlji ili u inostranstvu. Razlog tome je nizak kreditni rejting zemlje. Srbija već šest godina ne uspjeva da popravi tu ocijenu, kažu stručnjaci. Narodna banka Srbije poručuje da postoji i gori scenario.
Bez obzira da se pozajmica uzima u svojstvu građanina, firme ili države, u zemlji ili inostranstvu, zajam novca u Srbiji je skup, a razlog tome je nizak kreditni rejting zemlje.
To je ocijena stanja ekonomije i ne smatra se investicionim, već špekulativnim nivoom rejtinga, kažu stručnjaci upozorivši da je najgore to što Srbija već šest godina ne uspjeva da popravi tu ocijenu.
Iz Narodne banke Srbije odgovaraju da je dobro bar to što u krizi kreditni rejting nije smanjen, kao što se desilo Grčkoj, Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj.
Prije nego što odobri kredit, banka provjerava da li postoje dugovi i da li su redovno vraćani, gdje klijent radi, sa kim živi, kakvog je zdravlja. Procedura je slična i kada država pozajmljuje novac, ili investitor odlučuje gdje će da uloži novac.
Dobijena ocijena je kreditni rejtig i on je za najrazvijenije zemlje tri A, a za Srbiju je sedam ocijena lošiji i iznosi dva B minus.
Stručnjak za međunarodne finansije Marko Malović kaže da je to prihvatljivo nepovoljan kreditni rejting, što je, kako je naveo, više “špekulativna destinacija”.
“Kao da nemamo dovoljno vremena i daha da sprovedemo sve makroekonomske reforme koje bi povećale proizvodno izvozni kapacitet, zarađivačku moć i otplatnu sposobnost, a to je ono što je potrebno za dugoročno poboljšanje međunarodnog kreditnog rejtinga”, kaže Marko Malović.
Lošiji kreditni rejting u okruženju imaju samo Bosna i Hercegovina i Albanija. Uz to, šanse da uskoro Srbija dobije bolju ocijenu gotovo su nikakve, jer se jedino može očekivati da se poboljšaju kratkoročni izgledi. Oni su sada ocijenjeni kao stabilni, a sljedeća stepenica bila bi da su pozitivni.
“U međuvremenu faktori koji su nastupili spolja, drastičan skok nafte i rizik da će skočiti na 200 dolara, stvara uslove za rastuće inflatorne pritiske u Srbiji, a sa druge strane predizborna godina i kontekst ekspanzivne javne potrošnje samo još više daje povoda da agencije zadrže dozu skepse i ne koriguju taj rejting”, kaže ekonomista Đorđe Đukić.
I po drugim mjerilima međunarodnih finansijera Srbija ne prolazi bolje: po konkurentnosti je na 96. od 139 mesta, po ekonomskim slobodama na 101. mjestu od 179 rangiranih, po kriterijumu lakoće poslovanja Svjetska banka Srbiju je smjestila na 89. mjesto.
Srbija je, prema tim ocijenama, jedna od najlošije rangiranih evropskih država, uglavnom ispred Bosne i Hercegovine, ponekad i ispred Albanije. RTS
Komentariši