Pada cijena vekne

BEOGRAD, Pojedine trgovine, nakon stabilizacije tržišta, kako u ponudi tako i u cijeni brašna, obaraju cijenu bijelog hljeba i do 28 dosto. Zavisno od dobavljača, vekna bijelog umjesto 44 i 50 snižena je na 37 i 39 dinara.
Tako je „Aman“ trgovina, koja broji 43 supermarketa i dva „hard diskonta“, rasprostranjena mahom u Beogradu i Surčinu, snizila cijene hljeba „sava“ sa 44 i 50 dinara na 39 u supermarketima i 37,9 dinara u diskontima.
– Te cijene će biti trajno snižene, jer smo sa našim dobavljačima postigli dogovor i smatramo da neće problema da se ta cijena održi – tvrde u „Aman“ trgovini. – Naravno, nivo cijena zavisi i od kretanja cijena na tržišti, ali sada su se stekli uslovi i stabilizovala situacija.
Vekna bijelog hljeba razlikuje se na tržištu Srbije do 20 i više dinara, a najtraženija „sava“ košta najčešće od 38 pa najviše do 54,22 dinara u trgovinskim lancima, odnosno onoliko koliko je nedavno država propisala. U nekim mjestima u unutrašnjosti polukilogramska vekna bijelog staje i 28 dinara.
– U SOS trgovinama vekna bijelog hljeba „sava“ poskupjela je prije mjesec dana sa 34 na 38,9 dinara i nema najava da bi uskoro moglo da dođe do pomjeranja cijena naviše – kaže Milena Radulović, marketing menadžer SOS marketa.
Cijene hljeba kod privatnih pekara razlikuje od grada do grada. U Uniji privatnih pekara Srbije tvrde da cijena hljeba zavisi od regiona, mjesta prodaje, kupovne moći, kvaliteta…
– U pojedinim mjestima hljeb se prodaje za 35 ili 38 dinara, što nije realna proizvođačka cijena, jer mnogi kada osvajaju nova tržišta svjesno obaraju cijene – kaže Zoran Pralica, predsjednik Unije pekara. – Takva je situacija u centralnoj Srbiji gdje ima više desetina proizvođača hljeba i normalno je da jedni drugima obaranjem cijena žele da preuzmu potrošače.
U Beogradu „sava“ zavisno do mjesta prodaje najčešće košta od 38 do 54, u Novom Sadu je prosjek 50, Subotici 44, čačku 45, dok je u Nišu 40, a u Kuršumliji 28 dinara…
Manji izdaci
U unutrašnjosti su troškovi poslovanja niži, zakup lokala i komunalije jeftiniji, plate zaposlenih manje, pa je i cijena hljeba niža, kažu u Uniji pekara Srbije. Na cijenu utiču ponuda i tražnja, dodaju, pa su u manjim mjestima, gdje ima manje potrošača, a standard je niži nego u Beogradu, pekari prinuđeni da hljeb nude po nižim cijenama. Novosti