BANJALUKA, Smanjenje stope softverske piraterije za deset odsto na državnom nivou bi značilo povećanje godišnjeg prihoda u IT sektoru za oko 97 miliona dolara i ubrizgalo bi u poreske prihode BiH 14 miliona dolara, pokazale su analize Globalne studija o stopi softverskog piratstva BSA.
Studija je ukazala i na to da bi se smanjenjem stope softverskog piratstva za deset odsto u četiri godine otvorilo čak 1.400 novih radnih mjesta za visokostručne kadrove IT sektora.
“Stopa softverske piraterije ove godine u odnosu na prethodnu pala je za jedan odsto”, kaže Lejla Hadžiabdić, antipiratski menadžer kompanije “Microsofta BiH”, objašnjavajući da trenutno od 100 računara u BiH 66 njih koristi piratski softver.
Hadžiabdićeva ističe da, iako trenutne brojke o IT pirateriji na tržištu BiH nisu ohrabrujuće, ipak posljednjih pet godina, od kada se ovakva vrsta statistike radi, zabilježen je pad sa 70 na 66 odsto računara koji koriste nelegalne programe.
Ona je istakla da korisnici softvera te kompanije posredstvom “How to tell” stranice mogu dobiti informacije kako prepoznati licencirani softver i informisati se kakvim posljedicama mogu biti izloženi ako koriste piratski softver.
Korisnici nelicenciranih softvera izloženi su zloupotrebi njihovih podataka u smislu krađe njihovog identiteta i nemaju mogućnosti da u potpunosti iskoriste svoj softver, a takođe su, između ostalog, uskraćeni za korisničku podršku.
Iz “Microsofta BH” objasnili su da, prema podacima koje oni posjeduju, većina državnih institucija u BiH i velikih kompanija posjeduje njihove originalne softvere, te da je sve veći broj malih i srednjih preduzeća koja uvode licencirane softvere.
“Podnijeli smo i određeni broj krivičnih prijava protiv IT kompanija koje prodaju računare s nelicenciranim softverom”, rekla je Hadžiabdićeva.
Problematika piratsva u BiH je regulisana Krivičnim zakonom BiH i Zakonom o autorskim pravima.
Lidija Vignjević, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, objasnila je da su Zakonom o autorskim pravima predviđene novčane kazne u iznosu od 1.000 KM pa do 200.000 KM za prekršaj koji učini pravno lice, i novčana kazna od 1.000 KM do 20.000 KM za preduzetnika ako prekrši autorska ili srodna prava.
“Pored novčanih kazni, ovaj zakon predviđa i zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine”, rekla je Vignjevićeva.
Ukoliko privredi BiH može biti za utjehu, pirati u zemljama regiona odnose svoj danak. Tako je susjedna Srbija u protekloj godini zabilježila stopu piraterije od 74 odsto, koja je bila za dva odsto niža u odnosu na godinu prije, a prema procjenama njihovog Zavoda za zaštitu intelektualne svojine privreda Srbije gubi oko 100 miliona dolara zbog piraterije. Smanjenjem piraterije za deset odsto, budžet Srbije bi prihodovao 29 miliona dolara.
U Hrvatskoj je stopa softverske piraterije u protekle tri godine neizmijenjena i iznosi 54 odsto, a gubici zemlje zbog pirata na godišnjem nivou iznose preko 75 miliona dolara.
Pozitivni pomaci
Iz “Microsofta BH” kažu da su do sada već imali brojne treninge za predstavnike SIPA i Tužilaštva BiH, tako da se sada mnogo više nego ranije može čuti vijest da je SIPA sprovela akciju i zaplijenila piratske CD-ove i DVD-ove.
“Ovo je prvi korak i ohrabrujuće je vidjeti da se takve stvari dešavaju.
Mi se nadamo da će uskoro slične akcije dobiti šire razmjere i obuhvatiti kompanije koje se bave prodajom računara sa piratskim softverom i internet prodajom piratskih programa”, rekla je Hadžiabdićeva.Nezavisne novine
