BANJALUKA, Povećanje poreza na dohodak i doprinosa značajno je narušilo poresku, a time i troškovnu konkurentnost RS, ocjenjuje se u analizi Udruženja ekonomista RS – SWOT.
Elaborirajući ekonomske posljedice povećanja fiskalnih nameta na zarade u RS, koje se primjenjuju od februara ove godine, u SWOT-u smatraju da ta mjera ekonomske politike nije bila opravdana iz više razloga.
Kako ističu, vlasti RS su povećanjem poreza na dohodak sa osam na 10 odsto i doprinosa sa 30,6 na 33 odsto odstupile od “dobre prakse” većine zemalja, koje su kao mjere konsolidacije uglavnom koristile prilagođavanja na strani javne potrošnje ili kroz uvećanje indirektnih poreza.
U prilog tome navode mjere fiskalne politike koje su preduzele vlasti Srbije, Hrvatske, Rumunije, Češke, Estonije, Bugarske i Grčke, ukazujući da je među njima samo naš zapadni susjed imao relativno značajno privremeno povećanje direktnih poreza i to na zarade. Sa druge strane, Češka i Bugarska su tokom krize čak smanjivale poreze na dohodak i doprinose kako bi ojačale konkurentnost svojih nacionalnih privreda.
U menadžmentu “Banjalučke pivare” procjenjuju da će dodatni nameti na zarade na godišnjem nivou tom preduzeću donijeti trošak kao da su radnicima isplatili trinaestu bruto platu.
Zbog toga, kako navode, neće moći sprovesti raniji plan o blagom povećanju neto plate radnika u 2011.
“Uznemiravajuće je da su ova povećanja efektivno veća za radnike sa nižim primanjima u odnosu na radnike sa većim primanjima, zbog ukidanja neoporezivog dijela od 250 KM i povećanja osnovne stope poreza od 10 odsto“, ističe Nik Peni, direktor “Banjalučke pivare”.
Izražavajući uvjerenje da će usvojene mjere u RS dovesti do smanjenja plata i radnih mjesta, Peni smatra da bi efektivnija strategija bila da se umanje porezi i da se sredstva učine dostupnim radnicima.
“Ovim bi se stvorio lanac pozitivnih efekata, time što bi se destimulisala utaja poreza i dala veća primanja radnicima, koji bi time imali manje problema s otplatom kredita prema bankama. Kupovna moć bi bila veća, što bi pomoglo stvaranju većeg prihoda proizvođača, koji bi zatim stvorili prihod koji je oporeziviji, što bi obezbijedilo veću osnovu za punjenje budžeta“, predlaže Peni.
Goran Račić, predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže da je većina zemalja kroz svoje politike nastojala da očuva svoju poresku, odnosno troškovnu konkurentnost, dok su neke to i unaprijedile stvarajući time pozitivne uslove za postkrizni rast i razvoj.
“RS povećanjem fiskalnog opterećenja na zarade više nije u tom segmentu najkonkurentnija destinacija, već je to postala Srbija“, naglašava on.
Takav zaključak dobijen je obračunom iz kojeg se vidi da je ukupan teret na neto platu u RS sa povećanjem poreza i doprinosa porastao sa ranijih 52 na 66 odsto, dok u Srbiji iznosi 64 odsto.
RS je na taj način, kaže, uskratila svoju osnovnu prednosti u borbi za privlačenje investicija.
“Situacija je još nepovoljnija ako se zna da su RS i BiH ekonomski malo i politički nestabilno tržište u poređenju sa Srbijom i Hrvatskom, koje daju daleko veće podsticaje za zapošljavanje i grinfild investicije. Umjesto da vlasti RS zbog tih ograničenja nastoje povećati našu konkurentnost, oni je umanjuju”, tvrdi Račić.
U Ministarstvu finansija RS odgovaraju da je Vlada prije izmjene stope poreza na dohodak i doprinosa analizirala sve direktne i indirektne efekte smanjenja stopa kod direktnih poreza u prethodnom periodu, po čemu je, navode, RS bila u znatno povoljnijem položaju za ulaganja nego FBiH.
Ukazujući da su se pri usvajanju tih mjera našli između dva suprotstavljena zahtjeva – održivosti socijalnog sektora i zahtjeva za rasterećenje privrede, u Vladi navode su se u takvoj situaciji opredijelili za stabilizaciju socijalnih fondova.
Komentarišući ocjenu analize da bi, umjesto opterećenja na zarade, adekvatnija mjera bila konsolidacija javne potrošnje i povećanje indirektnih poreza, u Vladi su rekli da su 2009. i 2010. pravili značajne budžetske uštede koje su dodatno redukovali ovogodišnjim budžetom za iznos od oko 70 miliona KM. Pored toga, ukazuju da RS nema direktne nadležnosti nad sistemom indirektnog oporezivanja, tako da nije ni mogla da mijenja stope PDV-a i akciza.
Priznajući da nova opterećenja najviše pogađaju sektor sa najnižom platom, u Ministarstvu finansija kažu da su upravo zbog toga tim sektorima date druge olakšice u vidu smanjenja osnovice na koju se uplaćuju doprinosi, kako bi ukupan efekat bio neutralan.
Preuzete mjere, zaključuju, dovele su do dodatne fiskalne stabilnost RS u prilog čega navode da je ukupno izvršenje budžeta RS bez ino-finansiranja u prvom tromjesečju povećano za 15 odsto u odnosu na isti period lani.
“Povećanje stopa doprinosa ima za posljedicu dodatna sredstva vanbudžetskim fondovima, što znači da se Vlada opredijelila za stabilizaciju socijalnih fondova”, ističu u Ministarstvu finansija RS.
Usporavanje ekonomskog rasta
Udruženje ekonomista RS – SWOT u analizi upozorava da dodatni fiskalni nameti mogu izazvati više posljedica kao što su povećanje nezaposlenosti, izbjegavanja plaćanja poreza, pad potrošnje i prihoda preduzeća, te smanjenje potencijalnog dugoročnog ekonomskog rasta.
“Efekti ovakve mjere mogli bi smanjiti potencijalnu dugoročnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) RS nakon krize sa četiri do pet, na tri do četiri odsto, što je manja stopa rasta nego što su prognoze za druge zemlje iz regiona”, procjenjuje se u analizi. Nezavisne novine
Komentariši