OHRID, Privrede zemalja jugoistočne Evrope trebaju da povećaju saradnju kako bi se amortizovali sve veći negativni efekti svjetske finansijske krize, ocijenjeno je danas na Regionalnom ekonomskom forumu u Ohridu.
Cilj dvodnevnog skupa je olakšavanje procesa evrointegracija zemljama regiona sa makroekonomskog i političkog aspekta, kao i stvaranje ambijenta za uspostavljanje poslovnih kontakata i saradnje među privrednicima u regiji.
Prvog dana debate ocijenjeno je da će svjetska finansijska kriza dovesti do smanjenja direktnih stranih investicija i obima inostranih kredita u zemlje regiona.
To će, kako je konstatovano, dovesti do smanjenja izvoza i pada zaposlenosti, posebno u građevinarstvu, automobilskoj industriji i metalskom sektoru, a negativno će se odraziti i na turizam.
Viceguverner Narodne banke Makedonije Dimitar Bogov smatra da je glavno pitanje koliko će finansijska kriza da traje, jer od odgovora zavise negativne posljedice na ekonomije zemalja regiona.
“Ukoliko globalna finansijska kriza potraje, doći će do velike nelikvidnosti i pada privrednog rasta”, kazao je on.
Specijalni savjetnik glavnog ekonomiste Centralne banke Crne Gore (CBCG) Zorica Kalezić rekla je da će smanjenje kreditiranja dovesti do rasta nezaposlenosti.
Ona je navela da CBCG za narednu godinu planira limitiranje kredita i ocijenila da će privredni rast u Crnoj Gori 2009. biti niži nego u posljednje dvije godine, odnosno iznositi oko četiri odsto.
Kalezićeva je ocijenila da čitavom regionu prijete recesivna kretanja, jer je dosadašnji privredni rast značajno zavisio od direktnih stranih investicija, kojih će ubuduće biti sve manje.
Zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire BiH Mirko Puljić ocijenio je da se nije na pravi način reagovalo na prve znake krize.
“Metaforički govoreći, kriza podsjeća na čovjeka koji ima visoku temperaturu, a liječi se aspirinima, umjesto antibioticima”, istakao je on.
Prema njegovim riječima, uzroke krize, prije svega, treba tražiti u velikom broju rizičnih kredita i lošoj kontroli rada banaka.
“Krediti su masovno odobravani osobama koje nisu stalno zaposlene i nisu imale redovne prihode. Zbog toga već dolazi do velike pljenidbe imovine klijenata koji nisu u mogućnosti da otplaćuju kredite”, pojasnio je Puljić.
On je naveo da je vrijednost akcija kompanija na svjetskim berzama pala za dvije trećine, a taj trend je prisutan i u regionu.
Direktor u “Diloiteovom” Odjeljenju za finansijsko savjetovanje Darko Stanisavić smatra da će u 2009. doći do usporenja privrednog razvoja i rasta inflacije.
“Što kriza bude duže trajala – to će posljedice biti veće. Strani investitori će se povući i umjesto u države regiona ulagati u nacionalne ekonomije”, kazao je on.
Stanisavić je rekao da će banke biti sve opreznije prilikom dodjele kredita, odnosno da će rasti troškovi zaduživanja.
Za sutra je planirana predsjednička sesija na kojoj će se učesnicima foruma obratiti šefovi država regiona – predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski, Albanije Bamir Topi, Hrvatske
Stjepan Mesić, Bugarske Georgi Prvanov, kao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Predsjednik Srbije Boris Tadić, iako je bilo najavljeno, neće prisustvovati skupu.
Dosadašnji sastanci Regionalnog ekonomskog foruma održani su u Cavtatu i Miločeru uz učešće više od 250 zvaničnika država i vlada, predstavnika poslovnog sektora, akademske zajednice i medija iz zemalja regiona.
Komentariši