BANJALUKA, Izlazak bh. banaka u susret korisnicima kredita vezanih za švajcarski franak, javnosti je poslalo dvije oprečne poruke, ocjenjuju bankari, finansijski stručnjaci i kreditni dužnici.
Kako ističu, prva poruka je pozitivna i govori o tome da regulatori bankarskog sistema i banke kada to žele mogu pomoći ugroženim kreditnim dužnicima, dok se druga, negativna poruka, odnosi na svojevrsnu podršku države rizičnijim odlukama klijenata.
U Udruženju banaka BiH pozdravljaju usvojene preporuke Stalnog odbora za finansijsku stabilnost o tome da se dužnicima u francima, zbog snažnog rasta mjesečnih rata usljed jačanja te valute na svjetskom tržištu, u cilju olakšanja ponudi opcija fiksiranja kursa CHF za KM na nivo s kraja prošle godine. Klijenti koji na to pristanu bi razliku rate otplatili u takozvanom balon periodu od tri godine uz kamatu od 3,95 odsto.
Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da je sada na svakom klijentu da procijeni da li mu odgovora ponuđena opcija.
“Ima stvari koje se mogu tumačiti kao direktna pomoć dužnicima, kao što je sniženje kamate za stambene kredite za jedan procentni poen, a ima i ta druga dimenzija odgode. U svakom slučaju smatram da je to dobar čin i razumijevanje za klijente. Hypo grupacija, koja je imala najviše plasiranih kredita vezanih za franak, je ovim pokazala visok stupanj društvene odgovornosti”, ocjenjuje Mišić.
Građani koji su dizali bankarske kredite vezane za evro ocjenjuju, pak, da su ovim stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na dužnike u francima.
“Sada ispada da smo mi ostali pogriješili što smo se, svjesni rizika oscilacija franka, odlučili da podignemo kredite vezane za evro, iako su imali znatno veću kamatu i sve do prošle godine otplaćivali daleko veće rate nego da smo ih vezali za franak”, ističe Dražana Š. iz Banjaluke koja je prije šest godina podigla stambeni kredit vezan za evro.
Ona ocjenjuje da na ovaj način državne institucije promovišu “kockarski” pristup bankarskih klijenata umjesto odgovornog, manje rizičnog izbora.
Prema analizi Marijane Milić, glavnog ekonomiste Hypo banke u BiH, građani koji su, primjera radi, prije pet godina podigli kredit od 50.000 KM vezan za franak, sa rokom otplate od 15 godina, do sada su banci vratili 6.000 KM manje u odnosu na one koji su podigli kredit vezan za evro. Ključna razlika je u tome što se kredit vezan za “švajcarac” plasirao po kamati od 6,75 odsto, a sa evro klauzulom po kamati od 9,7 odsto.
Finansijski analitičari, međutim, smatraju da “evraši” nemaju razloga da zavide “švajcarcima”. Marko Đogo, stručnjak za bankarstvo iz Udruženja ekonomista RS – SWOT, potvrđuje da se sada na neki način pomažu dužnici skloniji većem riziku, ali ističe da u svakom slučaju podržava odluke da se pomogne kreditnim dužnicima u francima jer se trenutno s velikim rastom mjesečnih rata nalaze u teškom položaju.
“Sumnjam da bi se neko ko je podizao kredit u evrima želio naći u poziciji onih koji su uzimali kredite u francima”, ističe Đogo.
Marko Đogo
Sumnjam da bi se neko ko je podizao kredit u evrima želio naći u poziciji onih koji su uzimali kredite u francima
Mijo Mišić
Ima stvari koje se mogu tumačiti kao direktna pomoć dužnicima, kao što je sniženje kamate za stambene kredite za jedan procentni poen. Nezavisne novine
Komentariši