BEOGRAD, Dalji pritisak na banke iz EU u zemljama Balkana mogao bi stvoriti još jedan kreditni udar u regionu, upozorava ekonomista Svjetske banke Ron Hud.
“Skoro sve banke u ovim zemljama su iz zemalja EU sa relativno visokim udjelom grčkih i italijanskih”, kaže Hud.
On je dodao da Svjetska banka predviđa ekonomski rast u regionu od 2,5 odsto 2011. i 2,1 odsto 2012, ali samo ako se riješi kriza evrozone, a što postaje sve više upitno kako sve više zemalja ulazi u krizu.
“Ukoliko se kriza pogorša ekonomski rast u tim zemljama mogao bi se, takođe, pogoršati”, kaže Hud.
U izvještaju Svjetske banke ove sedmice upozorava se da bi dužnička kriza zemalja evrozone, sa epicentrom u Grčkoj, mogla ugroziti veze sa Balkanom u oblasti trgovine, direktnih investicija, bankarskih pozajmica i stranih ulaganja.
Trgovina sa EU je glavni pokretač izvoza i sveukupnog ekonomskog rasta u regionu, koja čini u nekim slučajevima polovinu svih aktivnosti, navodi se u izvještaju i dodaje da male i ranjive ekonomije Balkana strahuju da će se dužnička kriza u zemljama evrozone preliti na njih, nakon što su najbliži susjedi i najveći trgovinski partneri Italija i Grčka došle do ivice banrkota.
Podaci za Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju pokazuju da je oko 58,2 odsto njihovog ukupnog izvoza 2010. godine otišlo u EU, većinom u Italiju i Njemačku.
U BiH, oporavak je moguć najviše zbog poboljšanja u izvozu u zemlje EU, rekao je analitičar Svejtske banke Damir Ćosić.
“Kao i slučaju globalne ekonomske krize značajno je usporen ekonomski rast i pad potrošnje očekuju se početkom 2012”, saopšteno je iz austrijske banke “Rajfajzen” o situaciji u BiH.
Zabrinutosti su još veće u Hrvatskoj koja planira da se pridruži EU 2013. godine.
Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić upozorio je da je njegova zemlja već dotaknuta krizom.
“Kao posljedicu toga imamo smanjenu ekonomsku aktivnosti i projekcije za rast naredne godine su loše”, rekao je Šoškić, dodajući da je sadašnja projekcija za 2012. godinu od 1,5 odsto.
Predsjednik Srbije Boris Tadić i ministar finansija Nebojša Ćirić izrazili su nedavno zabrinutost da bi dužnička kriza u Italiji mogla smanjiti izvoz u tu zemlju jer Rim smanjuje potrošnju i povećava poreze u sklopu mjera štednje.
Italija je najvažnije izvozno tržište za Srbiju, većinom je riječ o industrijski proizvedenoj robi, voću i drvetu. Italija je treći najveći izvor uvoza, dok su italijanske kompanije “Fijat” i “Beneton” najveći investitori.
Dužnička kriza u zemljama evrozone podudara se sa lošim vremenima za Balkan čije zemlje su teško podnijele globalnu finansijsku krizu 2008. godine i “tek se vraćaju u normalu”.
Ekonomista iz Srbije Ljubodrag Savić rekao je da strahuje da će “2012. i 2013. godina biti veoma teške”.
Što se tiče Kosova ono je većinom bilo pošteđeno krize evrozone, iako se zvanično koristi evro, zbog ograničenog pristupa globalnim tržištima, saopštio je prošle sedmice Međunarodni monetarni fond /MMF/.
Većina albanske populacije na Kosovu zavisi od finansijske pomoći rodbine u inostranstvu.
MMF upozorava da bi pad evra mogao negativno uticati na novac koji pristiže iz inostranstva kao i na strana direktna ulaganja na Kosovu gdje je stopa nezaposlenosti veća od 40 odsto.
U međuvremenu, i Hrvatska se suočava sa istim ekonomskim problemima gdje se očekuje pad rasta naredne godine jer je izvoz u Italiju pao za 11 odsto 2011. godine.
Ako se kriza u zemljama evrozone nastavi to će, takođe, značiti pad direktnih stranih investicija, upozoravaju eksperti u Hrvatskoj.
Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, procjenjuje da će 2012. godina donijeti značajan pad u životnom standardu u Hrvatskoj što će biti otežano povećanjem cijena energenata i javnih i komunalnih usluga.
Stopa nezaposlenoti, koja je iznosila 16,8 u septembru, i dalje će rasti, a kompanije bi se mogle naći pod velikim pritiskom, rekao je Šantić.
U Albaniji, trgovina sa susjednom Grčkom već je značajno opala dok su prihodi od albanskih radnika koji rade u toj zemlji pali za 11 odsto u prvih šest mjeseci 2011.
U susjednoj Makedoniji, gdje živi oko 2,2 miliona stanovnika, spremaju se za prelazak krize iz zemalja evrozone, posebno iz susjedne Grčke.
Komentariši