BANJALUKA, Uprkos posljedicama svjetske ekonomske krize Elektroprivreda Republika Srpske (ERS) je zadržala trend uspješnog poslovanja. Za deset mjeseci ove godine proizvedeno je 4.653 gigavat-časova električne energije. Zadatak ERS je, prije svega, da obezbijedi proizvodnju dovoljnih količina električne energije i redovno snadbijevanje potrošača u Republici Srpskoj. Mi smo taj zadatak za deset mjeseci 2009. godine u cijelosti ispunili i, pored toga, na slobodnom tržištu plasirali 1.700 GWh električne energije, od čega smo ostvarili prihod od 138 miliona KM. U odnosu na isti period prošle godine proizveli smo 36 odsto više struje, a ostvarili smo za dva odsto manji prihod, što je rezultat drastičnog pada cijena električne energije, kaže direktorka Elektroprivrede RS, Branislava Milekić.
– Nagli pad cijena električne energije na tržištu je znatno otežao uslove poslovanja, pa krajem ove godine nećemo imati rezultate koji bi bili srazmjerni ostvarenoj proizvodnji i izvršenoj distribuciji, ali ćemo mjerama racionalizacije i povećane proizvodnje završiti i ovu godinu uspješno, bez promjene cijena za tarifne potrošače – rekla je Milekićeva.
Kakve je posljedice kriza ostavila na preduzeće i koji su mehanizmi zaštite?
MILEKIĆ: Kao rezultat ekonomske krize i smanjene proizvodnje došlo je do znatnog pada potrošnje električne energije u okruženju, što je dovelo do pada cijena. Poređenja radi, cijena električne energije u četvrtom kvartalu prošle godine je iznosila 82 evra/MWh. Za period 15. septembra 2009. 31. decembra 2009. godine na međunarodnom tenderu postigli smo cijenu 37 evra/MWh.
Ovakav pad cijena, naravno, drastično utiče na poslovanje. Pad cijena je bio očekivan, ali s obzirom da je energija roba koja se mora realizovati u realnom vremenu, ne može da se skladišti, cijene su vrlo podložne uticajima poremećaja iz okruženja i teško je bilo predvidjeti ovako drastičan pad. I pored toga mi smo povećanom proizvodnjom i racionalizacijom, koliko je to moguće, smanjili rashode, odnosno iznos koštanja po jedinici. Na ovaj način se borimo da ne dovedemo u pitanje pozitivno poslovanje i stabilnost sistema.
Najavljena su poskupljenja struje u narednoj godini. Kolika cijena se može očekivati i koliko će to uticati na budžet jedne prosječne porodice u RS?
MILEKIĆ: Odluku o povećanju cijena električne energije donosi Regulatorna komisija za energetiku u proceduri koja je propisana zakonom. U skladu s tim, ukupno poskupljenje struje moglo bi u prosjeku iznositi 7,4 odsto. Kako će to izgledati po tarifnim stavovima utvrdiće takođe Regulatorna komisija. Prosječan račun za električnu energiju za domaćinstvo u Republici Srpskoj iznosi 34 KM bez PDV-a, odnosno 40 KM s PDV-om. Ako se na ovo primijeni prosječno povećanje, značilo bi da će prosječno domaćinstvo plaćati tri KM više za električnu energiju. Kada je u pitanju učešće troškova električne energije u sindikalnoj potrošačkoj korpi, prema izvještaju Regulatorne komisije za energetiku RS, ono iznosi 2,42 odsto za jednotarifnog, odnosno 2,58 odsto za dvotarifnog kupca.
U posljednje vrijeme učestali su napisi po štampi, po kojima Elektroprivreda Hrvatske (HEP) iskazuje vlasništvo nad jednom trećinom RiTE Gacko. Kako to komentarišete?
MILEKIĆ: Poznato je da je HEP na osnovu Samoupravnog sporazuma o pridruživanju sredstava za zajedničku izgradnju i korištenje RiTE Gacka iz 1986. godine uložio određena sredstva prilikom izgradnje RiTE Gacko. Po tom Sporazumu HEP je mogao iz RiTE Gacko povlačiti trećinu električne energije s obavezom njenog plaćanja po umanjenjoj cijeni na osnovu dijela amortizacije. Takođe, HEP je bio obavezan da investira u RiTE Gacko u smislu podmirivanja troškova remonta TE Gacko i njegove revitalizacije. Sve do 1992. godine RiTE Gacko je isporučivao električnu energiju HEP-u, a prekidom prenosne mreže usljed ratnih dešavanja u BiH i Hrvatskoj ova isporuka je prekinuta. Međutim, u poslovnim knjigama RiTE Gacka nije uknjiženo ulaganje HEP-a niti postoje evidentirane obaveze RiTE Gacko prema HEP-u. ERS smatra da bi bilo pogrešno ako bi HEP pokušao tužbom da pribavi vlasnička prava u RiTE Gacko, posebno što na to nema pravo. Naime, ERS smatra da s HEP-om treba da razvija nove projekte od obostrane koristi, kao što je izgradnja HE “Dubrovnika II” u šta ERS ima namjeru da investira. Razvijanje projekta HE “Dubrovnik II” je od obostrane koristi i višestruko isplativ projekat da bi ga HEP doveo u pitanje nepromišljenom tužbom, koja će imati negativan ishod po HEP. Ukoliko se ipak HEP odluči za podnošenje tužbe ERS će biti prisiljen da adekvatno odgovori. Tačno je da HEP duguje ERS-u po osnovu jednostrano narušenih odnosa u raspodjeli električne energije proizvedene u HE Dubrovnik ukupno 3,7 milijardi kWh struje, za period od novembra 1994. godine do kraja oktobra 2009. godine. Međutim, ERS smatra da će se cjelokupni odnosi s HEP-om ubrzo riješiti kada se počne s velikim investicijama na području Gornjih Horizonata i izgradnjom HE “Dubrovnika II”.
Branićemo interese ERS-a i RiTE Gacko
Nakon što je ČEZ 27. januara 2009. godine podnio ERS-u pismeni zahtjev za korišćenjem “put” opcije, u maju ove godine zaprimili smo zahtjev ČEZ-a za pokretanje arbitraže protiv RiTE Gacko, ERS i Vlade RS. Postupak po ovom zahtjevu za arbitražom još nije počeo, jer njemu prethode neke proceduralne aktivnosti, a ovakvi postupci traju dvije do tri godine. Postupak se može obustaviti ukoliko se sa ČEZ-om postigne mirno rješenje spora. Advokatska kuća angažovana od strane Vlade RS, ERS-a i RiTE Gacko je pripremila i poslala Sekretarijatu ICC u Parizu odgovor na zahtjev ČEZ-a za vođenje arbitražnog postupka. Sa ČEZ-om je u međuvremenu postignut sporazum oko tročlanog arbitražnog vijeća umjesto jednog arbitra. Svaka strana je izabrala svog arbitra i od strane Sekretarijata ICC ostavljen je rok od 30 dana za izbor predsjednika arbitražnog vijeća. ERS i RiTE Gacko nastoje da se sva sporna pitanja sa ČEZ-om riješe na sporazuman i miran način i u tom pravcu su otvoreni za saradnju sa ČEZ-om. Naša spremnost za mirno rješenje spora i dalje je prisutna, ali smo se spremili i za drugu varijantu da interese ERS-a i RiTE Gacko štitimo u arbitražnom postupku. Fokus
Komentariši