Proizvodnja elektroautomobila će postati masovna

MINHEN,  Stručnjaci njemačkog BMW – a tvrde da će električni automobil kad-tad početi masovno da se  proizvodi, možda pre 2015. godine, ali prethodno, kako ocjenjuje glavni finansijski direktor kompanije Friderih Ajhiner, moraju se dati odgovori na neka otvorena pitanja.
 Ajhiner smatra da je osnovno pitanje na koje treba da se dobije odgovor  “hoćemo li pronaći pravu tehnologiju baterije koja bi omogućila duže radijuse kretanja vozila” i “možemo li smanjiti težinu u konceptima automobila za budućnost”.
 U druga iskušenja pred proizvođačima Ajhiner ubraja i globalnu oskudicu litijuma i pitanja vezana za proizvodnju dovoljno energije iz čistih izvora koja bi pokretala sve veći broj elektromobila. Ako bi termoelektrane na ugalj davale energiju, koristi bi bile znatno redukovane, ukazuje njemački stručnjak.
 Svijet je, u međuvremenu, suočen sa još jednom trkom, u cilju što masovnije upotrebe električnih automobila. Ovoga puta tržišnu utakmicu predvodi novi potpuno električni ‘mini’, koji se proizvodi u pogonima BMW – a.
 “Ovo je prvi, mali, ozbiljan auto u svijetu sa litijum-jonskim baterijama’, kaže Ajhiner, naglašavajući da će se najveća mobilnost ubuduće odvijati u velikim gradovima i da su potrebna “nova rješenja za te potrebe”, prenosi  britanska radio i tv mreža Bi Bi Si.
 ‘Mini E’ crpi snagu iz ogromne baterije od 250 kilograma koja se nalazi na mjestu zadnjih sjedišta. Zbog toga je možda nepraktičan, iako to malo utiče na vozne karakteristike vozila.
 Električna verzija ‘minija’ se ponaša kao običan ‘mini’, samo je mirnija, jer električni motor daje konzistentan obrtni momenat koji sve vrijeme stvara stabilnu vuču od mirovanja do maksimalne brzine od 95 milja (152 km) na čas. Jedino se drugačije zaustavlja, jer naglo usporava kada se noga skine sa pedale. Toplota iz kočnica se zarobljava kao energija, koja se vraća natrag u bateriju.
 Glavno dostignuće u novom autu je radijus kretanja. Nakon dva sata priključenja na specijalni utikač za punjenje, litijum-jonska baterija je spremna da omogući do 150 milja vožnje.
 Takav radijus, koji je do prije samo nekoliko godina bio nezamisliv, ostvaren je zahvaljujući velikom napretku u tehnologiji baterije koja je naprečac osvojila automobilsku industriju, objašnjava Aleks Molinaroli, predsjednik “Džonson kontrols pauer soljšnsa”, firme koja je nedavno u Francuskoj otvorila svoju prvu fabriku litijum-jonskih baterija.
 Molinaroli objašnjava da je sadašnja generacija litijum-jonskih baterija tri puta bolja od zastarjelih akumulatora na osnovu nikla u pogledu gustine energije, tako da litijum-jonska baterija iste veličine može da pruži do tri puta više energije i snage.
 “Mislim da će evolucija biti prilično brza. Vidimo da proizvođači automobila postaju zainteresovani za instaliranje tehnologije u proizvodnju vozila”, dodaje Molinaroli.
 ‘Mini E’ je potpuno odobreno vozilo koje je prošlo kroz sve neophodne testove bezbjednosti i sudara i ima bateriju projektovanu da traje 100.000 milja. Prvi modeli biće iznajmljeni vozačima u SAD za 850 dolara mesečno, u okviru istraživačkog programa kompanije. Drugi će možda čekati još godinama prije nego što masovna proizvodnja postane realnost, predviđaju pojedini stručnjaci.
 Osim pitanja radijusa kretanja i težine kola zbog baterija, koja treba da rješe proizvođači, vlade će morati da nađu nove načine oporezivanja vožnje odnosno stimulisanja pomeranja sa benzina i dizela ka električnoj energiji.
 Dok ova sporna pitanja čekaju odgovor, događa se, na sreću, napredak tamo gdje se već odvija elektrifikacija vožnje. Hibridi benzin-električni pogon su već godinama tu, a više proizvođača, naročito BMW i “Mercedes”, pripremaju se za masovniju izradu vozila sa efikasnijim litijum-jonskim baterijama.
 Hibride na punjenje sa litijum-jonskim baterijama probaju i “Tojota” i “Dženeral motors”. Takozvana mikro-hibridna rešenja već se uključuju i u čitav raspon modela BMW-a i “Folksvagena”.
 Osnovna ideja iza ovog razvoja je uhvatiti energiju dok se koči i uskladištiti je u malim olovnim baterijama. Takva rješenja čine automobile tek marginalno skupljim od konvencionalnih modela.
 “To je niska investicija sa stanovišta potrošača, to je niska investicija sa stanovišta proizvođača,” primjećuje Molinaroli.
 Ove godine, biće nekih 300.000 takvih automobila na drumovima, sledeće će njihov broj porasti na 800.000, a u narednoj deceniji ih se očekuje između 10 i 15 miliona, predviđa on, ukazujući da je to već doprinelo da se potrošnja goriva smanji za 10-15 odsto.
 Takva “prikrivena” elektrifikacija vožnje bi trebalo da nastavi da smanjuje potrošnju goriva, procenat po procenat, predviđa stručnjak za šasije u BMW-u Aleksander Pregl. A manja potrošnja goriva uticaće na smanjivanje emisije ugljen dioksida, ističe taj ekspert.