Projekat vrijedan 750 miliona evra

SARAJEVO,  “Elektroprivreda BiH” je zatražila koncesiju za gradnju dvije hidroelektrane, Kozluk i Tegare, na srednjem toku Drine, koje bi gradila zajedno sa “Elektroprivredom Srbije”, potvrdio je direktor EP BiH Amer Jerlagić.
Vrijednost radova procjenjuje se na oko 750 miliona eura, a snaga hidroelektrana bi bila veća od po 100 megavata.
“Samoinicijativno smo podnijeli ponudu za dodjelu koncesije za gradnju hidroelektrane Tegare. Ulaganja bi bila pola-pola, a dalje bismo se dogovarali o zatvaranju finansijske konstrukcije. Mislim da ne bi bio problem obezbijediti finansiranje i do 35 posto projekta”, kaže Jerlagić.
Cijeni da za ove projekte nije potrebna saglasnost RS, jer se radi o riječnom toku na međudržavnoj granici.
“Države bi bile vlasnici ovih projekata, a partnere za gradnju bismo birali putem tendera”, kaže Jerlagić i napominje da su objekti ucrtani u prostorni plan, a da za proceduru pregovora sa lokalnom zajednicom i obezbjeđenja svih potrebnih dozvola treba između dvije i tri godine.
Ministar energetike FBiH Vahid Hećo je dao saglasnost na zahtjev za dodjelu koncesije.
“To je zajednički projekat sa Srbijom, sa ili bez aktivnog uključivanja Republike Srpske, ali uz njihovu saglasnost. Ministar energetike RS je iznenađen ovom idejom, ali on zna da je to i ranije bilo u planu i da se i oni mogu uključiti ako žele, a interes je zajednički”, objasnio je Hećo.
Prema njegovim riječima, ovi projekti nemaju dodirnih tačaka sa hidroelektranama Paunci, Brod na Drini i Buk Bijela, koje RS gradi u saradnji sa Srbijom.
Ministar energetike RS Slobodan Puhalac smatra da “Hećo pravi račun bez krčmara”.
“To su lokacije na teritoriji RS i u ingerencijama Komisije za koncesije RS”, kazao je Puhalac.
U Komisiji za koncesije BiH pojašnjavaju da je zahtjev dostavljen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje donosi odluku o postojanju javnog interesa za gradnju.
“Zahtjev se odnosi na angažovanje dvije države i s obzirom na to da ima međunarodni karakter, on je u ingerencijama Komisije za koncesije BiH”, rekao je Hamed Mešanović, predsjednik Komisije.
Pojašnjava da se na osnovu odluke o postojanju javnog interesa pokreću pregovori i analiza projekta, nakon čega Ministarstvo predlaže Vijeću ministara BiH da donese odluku o dodjeli koncesije i na osnovu te odluke Komisija daje svoje mišljenje i kasnije prati primjenu koncesije.
Izbor partnera bez saglasnosti Parlamenta
Nakon usvajanja Strategije za razvoj energetskog sektora nema potrebe da Ministarstvo ili “Elektroprivreda” traže saglasnost Parlamenta FBiH na izbor strateških partnera za gradnju energetskih objekata, kazao je Vahid Hećo, ministar energetike FBiH, nakon sjednice Doma naroda na kojoj je konačno usvojena ova strategija.
“Sa elektroprivredama ćemo se dogovoriti o nastavku aktivnosti na započetim projektima za osam novih objekata. Ne znam da li su poslanici i delegati to vidjeli, oni su trebali pročitati strategiju jer ona predviđa termine za gradnju koja je već trebala početi”, kaže Hećo.
Tvrdi da je Ministarstvo željelo da iza ranijeg odabira strateških partnera stane Parlament FBiH, “ali su to spriječili politikanti iz kolegija SDA i HDZ BiH”. Nezavisne novine