BEOGRAD, Sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije Milan Prostran izjavio je danas Tanjugu da ne treba strahovati za snabdijevenost domaćeg tržišta hljebnim žitom i brašnom, jer će Srbija do nove žetve imati dovoljno pšenice.
“Prema ranijim bilansima, imamo negdje oko 300.000 do 500.000 tona pšenice viška. Još ima prostora za stotinak hiljada tona za izvoz”, kazao je Prostran, ali i dodao da bi bilo dobro da Robne rezerve na domaćem tržištu otkupe izvjesnu količinu pšenice.
“Moja preporuka bi bila da se Republička direkcija za robne rezerve, pored inostranih kupaca, pojavi na domaćem tržištu, kupi izvjesnu količinu pšenice i formira zalihe”, kazao je Prostran, dodajući da, pošto je budžet usvojen, postoje sredstva za robne rezerve koja bi se mogla izdvojiti u te svrhe.
“Država bi se tako na neki način osigurala, strah (od nestašice pšenice) ne bi postojao i možda se ne bi stalno javljala ideja o zabrani izvoza, uvođenju izvoznih taksi…”, rekao je Prostran, napominjući da je njegova i ranija ocjena bila da Rezerve moraju imati ukupno oko 300.000 do 500.000 tona hljebnog žita.
Prostran je naglasio da će, ukoliko dođe do pomjeranja cijena pšenice, brašna i hlieba, to biti uzrokovano kretanjima na svjetskom tržištu, a “nikako našim idejama” o nestašici.
“Cijena pšenice je uzrokovana velikom tražnjom na svjetskom tržištu i velikim rastom cijena nafte, a očigledno je da će taj rast i dalje biti prisutan, imajući u vidu da će cijena nafte, po nekim procjenama, u ovoj godini biti povećana i kretaće se između 80 i 100 dolara za barel”, rekao je Prostran.
Mada će konačni zvanični statistički podaci o jesenjoj sjetvi tek biti objavljeni, Prostran je kazao da bi ukupne površine koje su jesenas zasijane pšenicom trebalo da budu oko 500.000 hektara.
Prema prethodnim podacima, koje je Republički zavod za statistiku (RZ ZS) objavio sredinom decembra, ukupne površine pod pšenicom iznose oko 480.000 hektara.
“Sve površine pod pšenicom su dosta solidno izgledale pred ove mrazeve”, rekao je Prostran, ukazujući na važnost dobrog prihranjivanja usjeva u februaru.
Ukoliko to odradimo valjano, imaćemo opet i ove jeseni dio količine za izvoz, kazao je Prostran, dodajući da je za to potrebno obezbijediti nabavku bar oko 500.000 tona đubriva po subvencionisanim uslovima. Tanjug
