SARAJEVO, Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović smatra da su – dalja politika diverzifikacije upravljanja deviznim rezervama, odnosno usmjeravanje u različite fondove i obveznice ekonomski stabilnih država – poput Luksemburga, Francuske i Njemačke, kao i držanje različitih valuta, npr. dolara, koji jača u posljednje vrijeme, dobri poslovni potezi Centralne banke BiH.
“Ukoliko ovaj trend bude nastavljen, svakakao da do kraja godine možemo očekivati i veću dobit Centralne banke BiH”, izjavio je Ljubiša Ćosić, savjetnik za ekonomska pitanja srpskog člana Predsjedništva, koji pohvaljuje napore Centralne banke BiH.
On je podsjetio da je Centralna banka BiH u protekle dvije godine, uprkos ekonomskoj krizi, ostvarivala značajnu dobit.
“To je u jednom trenutku iznosilo čak 50 miliona KM, da bi nakon toga došlo do pada dobiti Centralne banke na oko 28 miliona KM. Potom je uslijedio zahtjev Predsjedništva BiH Centralnoj banci da povede računa o racionalizaciji troškova i pravilnijem načinu upravljanja sredstvima, odnosno deviznim rezervama”, precizirao je Ćosić.
Prema njegovim riječima, Centralna banka BiH krenula je u proces realizacije tog zahtjeva smanjenjem troškova zaposlenih, odnosno smanjenjem njihovih bruto plata što je, kako ističe, bio odličan potez rukovodstva ove finansijske institucije, odnosno konkretno reagovanje na ekonomsku krizu koja od 2008. godine potresa BiH.
“U prvom polugodištu ove godine došlo je do porasta vrijednosti određenih valuta i rasta cijena zlata, što je značajno uticalo i na porast dobiti Centralne banke BiH, jer je riječ o sredstvima koja se odnose na devizne rezerve”, pojasnio je Ćosić.
Upoređujući model karensi borda, kojim se rukovodi Centralna banka BiH, sa Narodnom bankom Srbije, koja ima model plivajućeg deviznog kursa, on je naveo da je takva politika koja se vodi u BiH veoma dobra za očuvanje makroekonomske i monetarne stabilnosti, mada ne i za efikasniji privredni razvoj.
Prema njegovim riječima, KM je u poređenju sa jačim svjetskim valutama djelimično precijenjena, što svakako šteti izvozu domaćih proizvoda, mada ne treba zanemariti važnost održanja karensi borda i makroekonomske stabilnosti BiH.
“BiH je tako organizovana da bi bilo koji drugi oblik vođenja monetarne politike u ovom momentu nepovoljno uticao na stabilnost monetarnog sektora”, kategoričan je savjetnik za ekonomska pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH.
Komentarišući trenutno stanje na bankarskom tržištu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, Ćosić je rekao da prema posljednjim informacijama bankarski sektor u BiH bilježi porast depozita, naročito depozita stanovništva, što smatra veoma pohvalnim.
“To znači da građani ipak imaju povjerenja u banke u koje polažu kratkoročne i dugoročne depozite. S druge strane, ono što nije dobro jeste to što je došlo do pada tražnje za bankarskim kreditima, uzrokovanog prvenstveno padom privrednih aktivnosti”, upozoro je Ćosić.
On pojašnjava da usljed krize u privredi banke posežu za povećanjem procenta nekvalitetnih kreditnih plasmana, zbog čega trpe gubitke, a ne treba zanemariti ni nepovoljnu činjenicu da je u BiH još 90 odsto banaka u stranom vlasništvu, koje posluju sa izuzetno visokim kamatnim stopama.
“Privredi BiH potrebni su kvalitetni krediti, odnosno prilagođavanje kamatnih stopa situaciji u realnom sektoru, reprogramiranje određenih kredita, pa čak i preuzimanje rizika za određene poslovne aranžmane”, rekao je Ćosić.
On smatra da će te strane banke doći u nepovoljnu situaciju, jer će dosadašnji loši kreditni plasmani ubrzo postati nenaplativi.Najvjerovatnije će doći do smanjenog obima trenutnih kreditnih plasmana, kamatne stope ostaće i dalje visoke, a to sve skupa sigurno neće i ne može pogodovati ni privredi, ni stanovništvu u BiH.
Centralna banka BiH saopštila je da je u prvom polugodištu ostvarila profit od 28,1 miliona KM, što je više za 120,48 odsto u odnosu na isti period lani. Neto prihodi Centralne banke od kamata u ovom periodu iznosili su 16,4 miliona KM, dok su u istom periodu prošle godine bili 17 miliona KM.
Neto dobit od kursnih razlika u prvom polugodištu ove godine iznosila je oko četiri miliona KM, dok je u istom periodu lani zabilježen gubitak od 6,4 miliona KM. Srna
Komentariši