VAŠINGTON, SAD vjerovatno neće bankrotirati 2. avgusta i ako Kongres do tada ne podigne limit za američki dug, smatraju analitičari.
Oni su uvjereni da će američka vlada čak i bez mogućnosti da pozajmljuje novac moći da izbjegne katastrofalni bankrot bar još desetak dana, što pokreće pitanje koliko je hitno neophodna akcija za povećanje nacionalnog limita za zaduživanje.
Američki predsjednik Barak Obama i ministar finansija Timoti Gajtner već nedjeljama ukazuju da će vlada sljedećeg utorka ostati bez mogućnosti da pozajmljuje i upozoravaju na teške posljedice ukoliko Kongres do tada ne poveća limit za dug koji sada iznosi 14,3 biliona (hiljada milijardi) dolara.
Zvaničnici ministarstva finansija, međutim, nikada nisu javno iznijeli kada će vlada ostati bez novca za isplate državnih računa, a među analitičarima na Volstritu postoji konsenzus da gotovina neće presušiti još oko dvije nedjelje poslije roka za podizanje limita, prenio je Rojters.
“Prvi rizik od proglašenja bankrota je 15. avgust”, ukazao je glavni finansijski ekonomista i izvršni direktor u kompaniji “Džefris&kompani” Vard Makartni i dodao da “gotovina neće biti hitan problem, da prostor za podizanje limita za dug neće biti hitan problem”.
Makartni i drugi analitičari na Volstritu prognoziraju da će ministarstvo finansija imati dovoljno gotovine za namirivanje obaveza do sredine avgusta, uključujući isplatu 23 milijarde dolara za socijalnu zaštitu starijih i invalida 3. avgusta.
Ova mišljenja analitičara idu u prilog tvrdnjama republikanaca koji već danima govore da će američka vlada biti u stanju da funkcioniše i plaća svoje račune čak i ako ne bude postignut sporazum do 2. avgusta.
Ta mišljenja, međutim, ne uzimaju u obzir kako će reagovati tržišta i investitori ako Kongres ne podigne limit za zaduživanje do predviđenog roka i ministarstvo finansija ne bude moglo da pribavlja novac na tržištima.
Analitičari takođe očekuju da će ministarstvo finansija moći da reprogramira 90 milijardi dolara duga koji dospijeva 4. avgusta.
“Prema svim tim prognozama ispada da će oni imati obilje gotovine za pokrivanje svojih obaveza”, ukazao je glavni ekonomista istraživačke firme “Rajtson ICAP”.
“Rajtson” i “Džefris” očekuju da će SAD početi da ne isplaćuju svoje obaveze 15. avgusta kada vlada mora da plati 41 milijardu dolara, uključujući oko 30 milijardi dolara kamata na američki dug.
Investiciona banka “Barkliz kapital” smatra da bi SAD mogle ostati bez gotovine za plaćanje računa oko 10. avgusta kada stiže za isplatu 8,5 milijardi dolara za socijalnu zaštitu.
Analitičari takođe ne očekuju da će međunarodne agencije za kreditne rejtinge sniziti rejting američkog duga ako Kongres ne poveća limit do 2. avgusta, jer će vlada i dalje biti u stanju da plaća račune. To bi potencijalno moglo dati razjedinjenom Kongresu više vremena za pravljenje plana za smanjenje budžetskih izdataka i podizanje limita za dug.
SAD su bankrotirale već šest puta
Iako je još krajnje neizvjestan epilog krize s limitom zaduživanja SAD-a, istoričari su nas podsjetili da je SAD već šest puta de facto bio insolventan.
Prvi put je bez sredstava za sve obaveze SAD ostala 1779. godine, kada su je pritisnuli troškovi rata za nezavisnost, a obveznice kojima je pokrila dug nije mogla vratiti već ih je devalvirala.
Drugi put Amerika je bio insolventna 1782. kada Francuskoj i Holandiji nije mogla da vrati novac pozajmljen za rat, već je uz odlaganje otplate sve plaćeno do 1790.
Treći bankrot dogodio se 1861. kada je prvi put izdata zelena novčanica, ali zbog Građanskog rata njena vrijednost u zlatu je pala za 60 odsto.
Obveznice kojima je finansiran 1. svjetski rat SAD su prestale da plaćaju 1934. tokom Velike depresije, a peti bankrot je nastupio 1971. kada zbog prevelike emisije dolara Ričard Nikson povjeriocima nije mogao da isplati vrijednost dolara u zlatu.
Posljednji bankrot je de facto devalvacija dolara tokom finansijske krize jer, upozoravaju analitičari, bez devalvacije dolara SAD ne bi imao ni teoretske šanse da vrati svoj dug. Tanjug, Bussines.hr
Komentariši